Gradski menadžer Mirna Savić – Banjac osvrnula se na navode Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske da Grad nije podnosio inicijativu za osnivanje sportske gimnazije u Banjaluci.

Kako je poručila – upravo ona je bila dio te inicijative, kazavši kako za sve to postoje i jasni dokazi.

-Kada sam čula tu informaciju, a s obzirom da sam i sama bila dio te inicijative – prvo sam se zapitala da li satira to što čitam, pa sam onda potražila i sve dokaze koji dokazuju da smo inicijativu i podnijeli. Naime, 13. okobra 2023. godine Grad je podnio inicijativu za organizovanje sportskog odjeljenja u okviru postojeće Gimnazije. Nakon toga podnijeli smo i urgenciju 10. novembra 2023. godine Ministarstvu. Poslije je uslijedio niz sastanaka sa rukovodstvom Gimnazije, a dobili smo i informacije da dio posla ipak treba da odradi sama škola. Međutim, tadašnje rukovodstvo Gimnazje, iz samo njima poznatih razloga, odbija da odradi sve što potrebno – istakla je ona.

Dodala je i to kako je Grad i tu vrstu posla preuzeo na sebe, jer je gradskoj administraciji stalo do toga da priča o sportskoj gimanziji zaživi.

-Smatramo da smo uradili veliku stvar, ne samo u Banjaluci, nego i u cijeloj Republici Srpskoj s obzirom da je sportsko odjeljenje u Gimnaziji formirano zahvaljujući upravo nama. Odlučili smo da prikupimo svu potrrebnu dokumentaciju u roku koji je propisan zakonom. Uporedo sa tim, sami smo radili i anketiranje sportskih organizacija, te prikupljanje mnogih drugih papira, te smo sve to zajedno poslali i Ministarstvu. Stoga, navodi da nismo predali inicijativu nisu tačni i mi smatramo da jedna takva institucija, kao što je Ministarstvo prosvjete i kulture mora da vodi računa o nekim svojim izjavama u javnosti – zaključila je Savić – Banjac.

Banjaluka je grad porodice. I ove godine nastavljamo da pružamo konkretnu podršku višečlanim porodicama, jer znamo da je porodica najvažnija.

Na osnovu Javnog poziva za poboljšanje uslova stanovanja porodica sa četvoro i više djece, po 5.000 KM dobiće čak 12 porodica iz našeg grada.

Kazao je ovo gradonačelnik Draško Stanivuković koji je istakao i to kako od prošle godine, ovaj vid podrške je proširen.

-Nastavićemo tim putem, jer želimo da što više naših sugrađana osjeti podršku svog grada. Ovo je još jedan dokaz da Banja Luka ostaje grad sigurnosti, ljubavi i podrške. Grad koji je uz svaku porodicu – istakao je on.

Podsjećamo, Komisija za poboljšanje uslova stanovanja porodica sa četvoro i više djece danas je objavila rang-listu, po kojoj će ovaj vid podrške dobiti 12 višečlanih porodica.

Naime, Grad Banjaluka je 6. juna 2025. godine raspisao Javni poziv za poboljšanje uslova stanovanja porodica sa četvoro i više djece. Javni poziv bio je objavljen na sajtu Grada Banja Luka i na oglasnoj tabli Gradske uprave Grada Banja Luka u trajanju od 21 dan.

Dok mnogi stanovnici Republike Srpske ovih dana planiraju ljetovanja i uživanje na plažama, u jednoj podstanarskoj kući u banjalučkom naselju Motike, ispunjenoj dječijim igračkama i grajom, odvija se tiha, ali herojska borba četvoročlane porodice Serdar kojoj je neophodna pomoć humanih ljudi.

Stub porodice, majka Sanja, već tri godine bije bitku sa karcinom, opakom bolešću koja je pogodila sve segmente njihovog života, od finansija do bezbrižnih dana trogodišnjih mališana. Početkom 2022. Sanja Velimir (31) i njen suprug Marijo Serdar (45) dobili su prvo dijete, kćerkicu koja je ih je preplavila radošću, planovima i svim onim što donosi novi život. Dva mjeseca kasnije saznali su da stiže još jedna beba. Porodičnoj sreći nije bilo kraja. Međutim, sudbina je ubrzo krenula drugim tokom.

Polovinom druge trudnoće Sanju je počeo mučiti učestao kašalj i bolovi u kičmi što su ljekari pripisivali trudničkim tegobama. Tada se pojavila i mala promjena na dojci, ali nije okarakterisana kao nešto opasno.

Kako je trudnoća odmicala Sanja je sve teže hodala, bolovi u kičmi su se pojačavali, kao i kašalj, zbog čega je, mjesec dana pred porod hospitalizovana u Univerzitetskom kliničkom centru (UKC) RS.

– U više navrata je morala da prima kiseonik, toliko je bila loše. Ujutro 26. oktobra primio sam poziv sa UKC-a. Tražili su da hitno dođem. Mislio sam da kreće porod, a kada sam došao dočekao me tim ljekara. Čim sam ih vidio znao sam da nešto nije kako treba. Saopštili su mi da Sanja ima karcinom dojke, četvrti stadijum, koji je metastazirao na pluća, kosti i šesti pršljen. Rekli su da je moraju odmah poroditi, ali da ne garantuju ni za njen ni za bebin život – prisjeća se za “Glas” Marijo Serdar.

Po rođenju beba je provela 15 dana na intenzivnoj njezi, a Sanja je samo dva dana kasnije morala na odjeljenje Pulmologije jer je imala emboliju pluća.

– Bila je izuzetno loše, na 90 odsto kiseonika. Ugrađen joj je dren da izvuče vodu iz pluća, nakon čega je započela onkološko liječenje. Uslijedile su hemioterapije i zračenja. Metastaze sa pluća su se povukle, na kostima i šestom pršljenu stabilizovale i polovinom 2023. godine činilo se da se Sanja oporavila. Osjećala se odlično uprkos prognozama ljekara koji su joj nakon poroda davali mjesec života – priča Serdar.

Početkom 2024. godine zdravstveni problemi su se vratili. Sanja je prvo počela osjećati slabost u desnoj ruci, pa je urađen CT, a na snimku je ustanovljeno da je karcinom metastazirao na mozak.

– Istovremeno joj je dijagnostifikovana i epilepsija koja je povezana sa njenom osnovnom bolešću. Nakon nekog vremena desna ruka je potpuno izgubila funkciju. Unazad tri, četiri mjeseca isto se počelo dešavati sa desnom nogom, a tokom posljednjeg epileptičnog napada, prošle subote, otkazala joj je i noga. Već sedam dana je u bolnici, ima problema i sa govorom – kazuje Marijo, otac i njegovatelj, koji već tri godine danonoćno brine o svojoj ženi i njihovo dvoje djece.

Prije nevolje koja ih je snašla oboje su radili u jednom banjalučkom tržnom centru, međutim kada je Sanja počela zdravstveno da slabi Marijo je bio primoran da da otkaz kako bi brinuo o supruzi i devetomjesečnoj bebi.

– Imao sam jako dobar posao, platu, ali nije bilo drugog rješenja. Sanja je bila prikovana za krevet. Moji roditelji su u Novom Gradu, a njena majka u Krminama koje su udaljene desetinama kilometara od Banjaluke. Vrata moje firme su mi i danas otvorena, mogu se vratiti odmah, ali moram brinuti o supruzi i djeci tako da to trenutno nije moguće – pojašnjava Marijo.

Iako tek u tridesetim, Sanja je penzionisana, ima nešto više od 300 KM penzije, koliko porodica dobija i socijalne pomoći.

– Primam još 500 maraka za tuđu njegu i pomoć, tako da mjesečno imamo nešto više od 1.000 KM prihoda. Podstanari smo, kupujem razne lijekove, tu je hrana, računi, djeca pohađaju vrtić što je po nas neophodno zbog čestih odlazaka na terapije, pretrage i ljekarske preglede. Imali smo nešto ušteđevine, pomagala nam je porodica, prijatelji, ali tokom tri godine liječanja novac se potrošio i sada je jako teško premostiti finansijske probleme – navodi Serdar koji se za pomoć obratio humanitarnoj organizaciji “Budimo ljudi” koja im je obećala da će uskoro pokrenuti humanitarni broj za liječenje Sanje Velimir.

Uplate

Organizacija “Budimo ljudi” humanitarni telefonski broj otvoriće u septembru, a do tada, ljudi velikog srca koji žele pomoći porodici Serdar uplate mogu izvršiti na račun ove organizacije s naznakom za pomoć u liječenju Sanje Velimir. Novac je moguće uplatiti na žiro-račun UniCredit banke 3383502257446268. Uplate iz inostranstva u evrima moguće su na račun BA393383504857447654 SWIFT:UNCRBA 22.