Connect with us

Banjaluka

ŽIVOT PIŠE PRIČE! Kako je pravoslavac iz Etiopije pobjegao od rata i SREĆU NAŠAO U BANJALUCI!

O tome da će mu potpuni stranci pomoći i promijeniti mu život, u priči skoro kao na filmu, mladi Etiopljanin Ftsum Zeraj (27) mogao je samo da sanja dok je bio u svojoj državi.

Međutim, jedan susret s Vladimirom Šušteršićem iz Bajine Bašte i Jelenom Madžarić iz Banjaluke zaista mu je otvorio brojne mogućnosti za život i posao, pa zahvaljujući dobroti ovih ljudi ovaj diplomirani sociolog sada živi u najvećem gradu Srpske, daleko od građanskog rata u njegovoj domovini.

Susret s pustolovima iz Srbije i Republike Srpske desio se 2019. godine tokom njihovog putovanja Afrikom, kada su Vladimir i Jelena, višegodišnji prijatelji koji su zajedno obišli mnogo zemalja, stigli na ovaj kontinent. Ftsum je volontirao na jednom projektu koji ih je zainteresovao, a tokom druženja s novim prijateljima, ispričao im svoju životnu priču.
Kako u Etiopiji nije mogao da nađe posao u struci, a i zbog teškog života u višečlanoj porodici, ovaj školovani mladić želio je da napusti svoju zemlju i da okuša sreću u Evropi, a Vladimir i Jelena su po povratku u Srbiju, odnosno BiH, počeli da razmišljaju o tome kako da pomognu tada samo poznaniku, danas velikom prijatelju.

U međuvremenu tamo je počeo i građanski rat, posebno u oblasti Tigraj, u Ftsumovom gradu Mekele.

– Iako smo znali da ni kod nas na Balkanu nije sjajna situacija, htjeli smo da pomognemo Ficiju da nekako dođe ovdje, jer smo vidjeli da ima dobre namjere i da je šteta da tako obrazovan čovjek ostane u zemlji koja je u ratu. Pošto je Vladimir kao njegov pozivalac iz Srbije bio odbijen, ja sam razgovarala s mojim roditeljima kojima je u ciglani bio potreban radnik, pa smo mu ponudili taj posao – sjeća se Jelena.
Bez mnogo razmišljanja, Ftsum je prihvatio ponudu, nakon čega je uslijedilo prikupljanje dokumenata i viza, što je trajalo više od godinu dana: prvo za dobijanje pasoša, a zatim egipatske, pa vize BiH za koju je morao da se prijavi u Ambasadi BiH u Kairu.

– Da bi stigao do Adis Abebe, a kako potiče iz Tigraja, morao je da prođe oblast u kojoj je rat, da se sam snađe za dokumenta i onda da čeka izdavanje pasoša. Kad je konačno stigao u Egipat, čekao je mjesec dana odgovor iz naše ambasade u Kairu, s obzirom na to da u Africi postoje samo dvije ili tri ambasade BiH. Godinu dana smo mu skupljali papire, a sjećam se da je momak koji na tome radi bio iznenađen što dovodimo pravoslavca, jer je navikao na Pakistance i druge strance koji rade u Republici Srpskoj – kaže Jelena za Priče sa dušom.

Ftsumov put ka slobodi trajao je dugo i na njemu je kroz dosta toga prošao. Vladimir se sjeća da mu je u jednom trenutku, od 2019, kada su se upoznali, pa do dolaska u BiH, Ftsum poslao poruku da mora da ide u rat, gdje je kao vojnik proveo šest mjeseci. I njemu i Jeleni je laknulo kada su poslije pola godine dobili poruku od ovog prijatelja da je živ i zdrav i da je spreman za konačan dolazak.

– Kada je stigao u Kairo na direktan let do Banje Luke dugo se nije javljao, pa nismo ni znali da li se ukrcao i krenuo. Ja sam intuitivno otišla na banjalučki aerodrom u nadi da će sletjeti – iskrena je Jelena.

Ftsum već skoro godinu i po dana živi i radi u Banjaluci kao građevinski radnik. Nekad kreči, nekad radi s gipsom, pošto je to iskustvo stekao u Africi, a povremeno je i keramičar. Za Priče sa dušom kaže da bi volio da nađe posao u struci kao sociolog, da se nada radu u nekoj nevladinoj organizaciji, ali da, dok se to ne desi, ostaje na građevini i u državi koja mu se dopada.

– Iako dolazim iz Afrike, iznenadio sam se da je u Banjaluci ljeti mnogo toplije nego u Etiopiji. Dopada mi se što je zemlja bezbjedna, što mogu slobodno da se šetam noću, što je priroda lijepa i što su ljudi ljubazni“, kaže Ftsum i izdvaja starije generacije kao izuzetno prijatne prema njemu, dok priznaje da mladi nisu uvijek prijateljski nastrojeni i da mu ponekad dobacuju na ulici – kaže on.

Dodaje kako od hrane obožava sarmu, a od aktivnosti plivanje u Vrbasu.

– Oduševljen sam što ovdje ima mnogo pravoslavnih crkava i što mogu da idem na liturgije kao kod kuće. Ima nekih razlika kod pravoslavnih Srba i pravoslavnih Etiopljana, jer se mi, na primjer, izuvamo prije nego što uđemo u crkvu, ali ima i dosta sličnosti, kao što je to što moja porodica slavi Svetog arhangela Mihaila. Kod nas to nije kao slava kod Srba, ali je slično – rekao je Ftsum.

Ovaj Etiopljanin je odrastao u porodici u kojoj je bilo osmoro djece, dok je danas preko interneta u kontaktu s majkom i sestrama. U Banjaluci je prvi put u životu vidio snijeg, ovdje je počeo da uči srpski jezik, toliko da može sam da ide na pijacu. U slobodno vrijeme gleda filmove, vozi bicikl, a stekao je i nekoliko novih prijatelja, pišu Priče s dušom!

Banjaluka

DRINIĆ INSISTIRA NA TRANSPARENTNOSTI: Građanske inicijative daju rezultate, ali javnost mora znati detalje projekta

Generalni sekretar Pokreta Sigurna Srpska Nebojša Drinić poručio je da građanske inicijative mogu donijeti konkretne promjene, navodeći da su prvi rezultati nedavnih zahtjeva mještana banjalučkog naselja Borik već vidljivi na terenu.

Prema njegovim riječima, počela je sanacija dječijih igrališta, postavljeni su podzemni kontejneri, a pozitivnim je ocijenio i odluku Uprave Osnovne škole „Vuk Stefanović Karadžić“ da pokrene obnovu sportskog igrališta koje je godinama bilo u lošem stanju.

Ipak, Drinić ističe da javnost mora biti upoznata sa svim detaljima projekta.

– Roditelji, mještani i nadležne institucije moraju znati kakvi se radovi izvode, po kojem projektu i na osnovu kojih odobrenja. Podržavamo svaku investiciju koja poboljšava uslove za našu djecu, ali insistiramo da se svaki rad izvodi u skladu sa zakonom, uz potrebne dozvole, projekte i potpunu transparentnost – poručio je Drinić.

On je pozvao rukovodstvo škole da javnosti predstavi projekat obnove igrališta, naglašavajući da su stručnost, zakonitost i otvorenost prema građanima neophodni kako bi se izbjegle greške koje su, kako navodi, u prošlosti građane i grad često skupo koštale.

Nastavi čitati

Banjaluka

BANJALUKA POVEĆAVA SUBVENCIJE ZA VRTIĆE: Evo koliko će roditelji dobijati od avgusta

Evo za koliko.

Predstavnici Odjeljenja za brigu o porodici i demografiju posjetili su vrtić „Mali Princ“.

-Druženje sa malim drugarima, njihovim vaspitačicama i direktoricom u vrtiću obilježila je tema „Meksiko“, a uz tu temu neizostavna je bila muzika, ples, kostimi, čak je i hrana na meniju podsjećala na meksičku. Kreativnosti ni u jednom segmentu nije falilo, a ni dobrog raspoloženja – kazala je ovlašteni potpisnik u Odjeljenju za brigu o porodici i demografiju Adriana Basara.

Dodala je da Grad Banjaluka subvencioniše boravak oko 300 mališana koji pohađaju ovu predškolsku ustanovu.

-Od avgustovske subvencije za ove, ali i sve ostale drugare koji su u sistemu subvencija, iznos će biti uvećan sa 150 na 200 KM po djetetu – poručila je Basara.

Nastavi čitati

Banjaluka

SAVIĆ-BANJAC PORUČILA: Radovi širom Banjaluke napreduju planiranom dinamikom

Održana je redovna sjednica Kolegijuma načelnika odjeljenja i šefova odsjeka, na kojoj je analizirana dinamika realizacije najvažnijih gradskih projekata i definisani naredni koraci.

-Raduje činjenica da radovi širom Banjaluke napreduju planiranom dinamikom. Uskoro očekujemo početak asfaltiranja Šargovačke ulice, dok se intenzivno radi u Česmi i Motikama. U narednom periodu počinju i radovi na glavnoj saobraćajnici u Priječanima – navela je Savić – Banjac i dodala da su u završnoj fazi radovi i na novom amfiteatru, a značajan napredak bilježi i projekat na Tunjicama.

Kako je rečeno, nastavlja se i sa unapređenjem komunalne infrastrukture.

-Postavljen je veliki broj novih kontejnera, kako podzemnih, tako i nadzemnih, čime unapređujemo sistem upravljanja otpadom i čistoću našeg grada. Pored toga, saniran je veliki broj dječijih igrališta, dok su radovi na preostalim lokacijama u toku, kako bismo našim najmlađim obezbijedili siguran i uređen prostor za igru – poručila je Savić – Banjac.

I ovom prilikom upućen je apel sugrađanima da zajednički čuvamo gradsku imovinu, jer samo odgovornim odnosom možemo sačuvati sve ono što zajedno gradimo.

Nastavi čitati

Aktuelno