Festival u Benkovcu pod nazivom “Nosi se”, ipak je otkazan nakon niza incidenata koje su u petak izazvali hrvatski veterani i navijači.

Otvaranje se nije dogodilo zbog protesta veterana i navijača, koji su pjevali patriotske pjesme i uzvikivali ustaški poklič “Za dom spremni”.

Pet veterana učesnika tih incidenata je dobilo zabranu prilaska novinarki i jednoj od organizatora festivala Meliti Vrsaljko.

Oni su dobili zabranu da joj ne smiju prići bliže od 30 metara, a među njima je i predsjednik benkovačkog ogranka Udruženja hrvatskih dobrovoljaca Nediljko Genda, koji je predvodio protest veterana i navijača.

“Smisao nijednom festivalu ne daje puko održavanje, već programski sadržaji, a upravo su oni obesmišljeni u društvenoj klimi u kojoj se jedan kulturni događaj sveo na demonstriranje gole sile”, izjavio je umjetnički direktor festivala Juraj Aras.

On je naveo da je teška, ali i pristojna komunikacija koju su u ovim, kako je naveo, “napetim okolnostima ostvarili s pojedincima iz redova organizacije protesta branitelja ipak nam je ulivala nadu da će možda nepoželjno odvijanje programa proći s minimalnim rizikom od eskalacije nasilja”.

“Iz protestnih izvora, međutim, saznajemo da se uz dobrovoljce Domovinskog rata na protest protiv festivala ‘Nosi se’ u Benkovcu spremaju i različite grupe izvan konteksta udruženja proizašlih iz Domovinskog rata i izvan lokalnih okvira Benkovca. Novim saznanjima sigurnosni rizik od nasilnih praksi eksponencijalno se povećava”, saopštio je Aras.

Dodao je da najavljena podrška od velikog broja građana iz raznih krajeva Hrvatske, koji su je bili spremni da pokažu dolaskom na ovu manifestaciju, iako ispunjava ponosom i zahvalnošću, potencijalno pretvara Benkovac u bojno polje, što je u kontradikciji sa, kako kaže, njihovom misijom mirotvorstva i dijaloga.

“Naš mali organizacioni tim sa skromnom infrastrukturom ne može ovakvu situaciju kontrolisati. U atmosferi gotovo ratnog stanja u kojoj država mora angažovati ozbiljne snage sigurnosti kako bi odbranila pravo svojih građana na javno, legalno okupljanje, Benkovac i njegovi građani postaju žrtve, teren za demonstraciju sile onih za koje zakoni i demokratske stečevine ove zemlje ne vrijede”, naveo je umjetnički direktor.

“Mi smo u Benkovcu ipak gosti koji su u zadnjih nekoliko godina realizovali različite programe i bili dobro primljeni. Taj mali, dragi grad, njegovi stanovnici i njihova materijalna dobra treba da ostanu zaštićeni od potencijalno nasilnih grupa”, kaže on, uz zahvalnost policiji koja im je dala garancije sigurnog sprovođenja programa i osjećaj povjerenja u institucije države.

Ipak, ističe, u okolnostima rizika okupacije grada, bez obzira na garanciju policije, jedino razumnim i odgovornim je program odlaganja festivala, s tim da on bude realizovan kasnije kada se, kako kaže, situacija smiri, a možda i na nekom drugom, manje osjetljivom mjestu, prenijeli su hrvatski mediji.

Najavljeno otvaranje festivala “Nosi se”, koji je u Benkovcu trebalo da bude otvoren u petak izazvao je nasilnu, agresivnu i vulgarnu reakciju grupe vetarana koji su spriječili izvođenje predstave, pjevanjem pjesama i ustaškim pokličom “Za dom spremni”.

Festival “Nosi se” bavi se temama dekonstrukcije rata i nasilja te promovisanjem nenasilja, solidarnosti i pluralizma, a ove godine u Benkovcu je trebalo da ga otvori satirična komedija, prenosi “b92”.

Kako život umije da bude surov rano je na svojim nejakim leđima osjetilo troje djece iz porodice Bjelag iz prijepoljskog naselja Vinicka. Prije godinu i po dana ostali su bez oca, a prije 10 dana izgubili su i majku koja je im je bila sve na svijetu.

Najstariji Šućrija Bjelag, koji ima 19 godina, istakao je da mu je sada najpotrebniji posao kako bi mogao da izdržava i školuje svoje dvije sestre, uzrasta 13 i 15 godina.

“Ne želim da nas razdvoje”
– Pre desetak dana ostali smo bez majke, a prije godinu i po dana i bez oca. Sad mi je neophodno da nađem posao da mogu da pomognem sebi i sestrama. One idu u školu, a ja sam punoljetan i želio bih da preuzmem odgovornost za njih. Ne želim da nas razdvoje, želim da ostanemo na našem ognjištu koje su nam roditelji skućili iako uslovi nisu neki. Ali, ako ja budem radio polako ćemo to sve srediti. Vodu nemamo, od komšije je donosimo u kantama, ali mi smo na sve to navikli – rekao je Šućrija za RINU.

Najveća podrška i oslonac nakon smrti oba roditelja im je stric Miralem, ali u njihov dom stigla je i pomoć od predstavnika Lokalne samouprave, Centra za socijalni rad i dobrotvora iz porodice Panić.

– Evo, vidite sami u kakvoj situaciji se djeca nalaze. Teško je mnogo, ostali su bez oba roditelja, ja se trudim da im pomognem, ali nije izostala ni pomoć dobrih ljudi. Niko od porodice nije išao prvi da traži pomoć, ljudi su sami došli da obiđu djecu. Nadležni su vidjeli u kakvim uslovima žive i nadam se da će izaći u susret, posebno da se najstarijem bratu obezbjedi posao. To bi bilo olakšanje i porodici i institucijama, rekao je kroz suze stric Miralem.

Dobrotvori, porodica Panić, porijeklom iz Prijepolja a nastanjeni u Berlinu, odmah su reagovali kada su čuli za tragediju.

Stiže pomoć
– Naša komšinica nam je javila za ovaj slučaj i moj muž i ja smo odmah došli. Želimo da pomognemo koliko možemo, da djeca imaju stabilno djetinjstvo i mogućnost da se školuju, kazala je Koviljka Panić.

Centar za socijalni rad radi na postupku stavljanja dvije djevojčice pod starateljstvo, a kako kažu, podrška porodici neće izostati. Kako kažu, biće uključeni sve dok bude potrebno, i kroz novčanu, psihološku i svaku drugu pomoć koju mogu da obezbjede.

Ipak, svi se nadaju da će mališani ostati zajedno pod roditeljskim krovom i da ih neće razdvojiti. Predsjednik opštine Prijepolje Drago Popadić naglasio je takođe da je ključno da djeca ostanu zajedno i na svom ognjištu.

– Najbitnije je da brat i sestre ostanu u svom domu. Već smo dogovorili određene mjere i opština će im pomoći koliko god može. Cilj je da porodica opstane i da djeca imaju stabilne uslove – izjavio je Popadić.

Ovo je trenutak da pokažemo humanost i da ovim mladim ljudima poručimo – nisu sami. Svako ko može i želi da pomogne mališanima može da kontaktira porodicu.

Izborni panel za žalbe i pritužbe (IPŽP) u Prištini usvojio je žalbu Srpske liste na odluku Centralne izborne komisije (CIK) da ne ovjeri njenu listu kandidata za lokalne izbore na Kosovu i Metohiji 12. oktobra i zatražio da CIK ovjeri listu.
Ovom odlukom IPŽP je poništio odluku CIK-a od 21. avgusta, kojom je odbio da ovjeri kandidate Srpske liste.

U obrazloženju odluke IPŽP se navodi da odluka CIK-a nije bila pravilno zasnovana na zakonu i da nije uvjerljivo dokazano da su određeni kandidati prekršili član 29. Zakona o opštim izborima, kojim su utvrđeni kriterijumi za pravo da budu birani.

IPŽP je zatražio od CIK-a da ovjeri listu kandidata Srpske liste za opštine u kojima je prijavila učešće na lokalnim izborima, piše RTS.

CIK u Prištini odbio je u četvrtak da sertifikuje Srpsku listu za učešće na lokalnim izborima na Kosovu i Metohiji 12. oktobra.

Za ovjeru Srpske liste glasali su predsjednik CIK-a Krešnik Radonjići i predstavnik Srpske liste, a protiv su bila dva člana iz Samoopredjeljenja, dok je sedam ostalih članova CIK-a bilo uzdržano.

Član Centralne izborne komisije iz pokreta Samoopredjeljenje, Aljban Krasnići, tvrdio je da postoje dokazi iz pravosudnog sistema koji navodno ukazuju na konkretne ljude iz Srpske liste koji su dio paralelnih struktura i za kojima je raspisana potjernica, nazivajući neke “teroristima za kojima se traga”.

Srpska lista predala je sljedećeg dana žalbu IPŽP-u, navodeći da je odluka CIK-a nezakonita, diskriminatorska i antisrpska.

Iz Srpske liste su naglasili da CIK nije sertifikovao njihovu listu kandidata iako su ispunjeni svi zakonski uslovi.

Predsjednik Srpske liste Zlatan Elek ocijenio je da je odbijanje zahtjeva Srpske liste pokušaj Aljbina Kurtija da stekne jeftine političke poene, poručivši da građani vjeruju Srpskoj listi, koja je na jednoj strani, dok druge srpske stranke podržavaju Kurtija.

Elek smatra da Kurti ovakvom politikom crta mete na čelo političkim subjektima, prije svega Srpskoj listi.

Ukazao je da je paradoksalno da se u CIK-u vodila diskusija članova u kojoj su kandidati Srpske liste neosnovano nazvani teroristima i da se za njima traga, te da su izrečene brutalne laži i da se radi o ustaljenoj ali opasnoj mantri, na koju predstavnici međunarodne zajednice moraju da reaguju.

Odluka CIK-a izazvala je oštre reakcije međunarodne zajednice, pa su u petak, u zajedničkom saopštenju zemlje Kvinte i EU, nazvale zabranu učešća strankama manjinskih zajednica na lokalnim izborima 12. oktobra potkopavanjem demokratskih principa, a Ambasada SAD i misija OEBS-a takođe su pozvale da se nijednoj stranci ne uskrati učešće na izborima.
Nezavisne