Connect with us

Politika

PREKRETNICA: Hoće li SDS birati predsjednika ili će Radulović ostati u v.d. mandatu?

Izborni rezultat Branka Blanuše i iščekivanje šta će Centralna izborna komisija (CIK) BiH odlučiti na žalbe SDS-a o, kako tvrde, brojnim malverzacijama na prijevremenim biralištima, drže na okupu najveću opozicionu stranku u Republici Srpskoj, ali kad se taj posao okonča, pred SDS-om je još važniji, a to je izbor novog predsjednika stranke, jer je aktuelni Jovica Radulović u v.d. mandatu već mjesecima.

Ipak, sudeći po porukama iz SDS-a, izbor novog predsjednika mogao bi da bude vrlo škakljiva tema, jer su jedni uvjerenja da nema potrebe da se bira novo rukovodstvo, dok drugi zastupaju stav da unutarstranački izbori treba da budu raspisani što prije.

U ovom momentu znaju se dvije stvari.

Jedna je da se apsolutno ne nazire da li će i kada biti raspisani unutarstranački izbori za predsjednika SDS-a, a druga je da, ukoliko izbori i budu raspisani, Branko Blanuša, kandidat SDS-a za predsjednika Republike Srpske, na nedavno održanim prijevremenim izborima, ne želi da se njegovo ime uzima u obzir kao jednog od potencijalnih kandidata.

Blanuša: Ne razmišljam o kandidaturi
Naime, odgovarajući na pitanje “Nezavisnih novina” da li će se kandidovati za predsjednika SDS-a, Blanuša je odgovorio odrično.

“Lično ne razmišljam o kandidaturi za predsjednika SDS-a, pošto mislim da tu ima drugih kandidata koji su više uključeni u politiku same stranke. Mogu slobodno reći da ja neću biti jedan od kandidata”, poručio je Blanuša.

Raspisivanje unutarstranačkih izbora, Aleksandra Pandurević, član Predsjedništva SDS-a, prokomentarisala je riječima da “SDS funkcioniše”.

“I to je pokazao ovaj izborni rezultat. Mjesecima slušam kako je SDS obezglavljen, da nema rukovodstvo. Imamo i Predsjedništvo, imamo i v.d. predsjednika koji po Statutu obavlja sve obaveze predsjednika i koji je sjajno odradio ovaj posao. Hoćemo li uopšte ići u unutarstranačke izbore ili ćemo nastaviti na ovaj način, da gospodin Radulović vodi do 2026 – bogami ne vidim zašto bismo mijenjali nekog ko je uradio ovakav posao, koji je napravio logističke uslove da profesor Blanuša ostvari ovaj sjajan rezultat”, kazala je Pandurevićeva.

Naglašava da sada nije vrijeme da se iko bavi SDS-om, već isključivo prijevremenim izborima.

“O svemu što nas čeka i slično ćemo odlučiti. Ne želimo da se sada bavimo SDS-om, već time da profesoru Blanuši obezbijedimo ono što mu je dao narod”, dodala je Pandurevićeva.

Ipak, ove stavove ne dijele svi u Predsjedništvu najveće opozicione stranke.

Milićević: Ići što prije u unutarstranačke izbore
Đorđe Milićević, član tog tijela i aktuelni načelnik Šamca, na prvom mjestu takođe poručuje da se moraju utvrditi sve izborne nepravilnosti i ispraviti nepravda prema Branku Blanuši, čiji rezultat na izborima ocjenjuje kao izuzetno dobar. Međutim, kada se to završi, Milićević smatra da SDS što prije mora raspisati unutarstranačke izbore.

“Građani su jasno rekli da žele promjene u Srpskoj, a SDS mora izgraditi infrastrukturu da im to omogući. Gospodin Radulović je v.d. predsjednika SDS-a i s aspekta pozicije koja je privremena, on radi odličan posao. Ali, privremene pozicije SDS ne prepoznaje u dugoročnom periodu, što znači da SDS, a to sam rekao u avgustu i kažem i danas, mora u što hitnijem roku sazvati sjednicu Glavnog odbora i raspisati izbore za predsjednika SDS-a. Na toj sjednici GO moraju se naći analiza izbornih rezultata, a druga tačka treba da bude hitno raspisivanje unutarstranačkih izbora za predsjednika”, kaže Milićević za “Nezavisne”.

Komentar na cjelokupnu situaciju pokušali smo dobiti i od Jovice Radulovića, v.d. predsjednika SDS-a, ali nije odgovorio na naš poziv.

Momić: Svi osim Blanuše žele na čelo SDS-a
Darko Momić, novinar, navodi da je najveća želja svakog člana SDS-a, ali sa izuzetkom Branka Blanuše, da bude predsjednik SDS-a.

“Aktuelnom v.d. rukovodstvu je uspjelo da tu želju malo potisne, ali naprosto nije prirodno da stranka bez predsjednika ide u izbore. Međutim, trenutno stanje unutar SDS-a je takvo da bi demokratski izbori koji su svojstveni samo ovoj stranci, neminovno doveli da podjele, jer se ne nazire čovjek oko koga bi se okupile sve unutarstranačke struje”, kaže Momić.

Prema njegovim riječima, ukoliko bi u SDS-u uspjeli da prevaziđu razlike, imali bi kapacitet da 2026. od ostatka opozicije traže podršku za svoje kandidate za obje inokosne funkcije.

“A ako ne uspiju, onda će biti ranjiviji i podložni kompromisu koji bi značio prihvatanje drugih opozicionih kandidata za predsjednika ili srpskog člana Predsjedništva BiH. U svakom slučaju, treba sačekati okončanje ovog izbornog ciklusa, jer eventualno ponavljanje izbora u Doboju, Zvorniku ili Laktašima, moglo bi izazvati političke potrese koji će u drugi plan baciti pitanje unutarstranačkih izbora u najstarijoj stranci u Republici Srpskoj”, rekao je Momić za “Nezavisne novine”.

Radulović v.d. predsjednika SDS-a od jula 2025.
Podsjetimo, Jovica Radulović, imenovan je za vršioca dužnosti predsjednika SDS-a nakon što je Milan Miličević podnio neopozivu ostavku 13. jula ove godine.

Iako je od tada više puta navedeno da će unutarstranački izbori biti raspisani i održani prije prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, Glavni odbor SDS-a je 7. septembra odlučio da to odgodi nakon 23. novembra.

Related Topics:

Politika

DIZEL SKUPLJI NEGO U SLOVENIJI! Kresojević “Nemamo evropske plate, ALI IMAMO EVROPSKE CIJENE”

Narodni poslanik Bojan Kresojević upozorio je na drastičan pad životnog standarda građana usled konstantnog rasta cijena energenata i osnovnih namirnica, poručivši da nadležni svjesno ignorišu krizu dok dodatno pune budžet preko leđa naroda.

Narodni poslanik PDP-a / PSS-a Bojan Kresojević oštro je kritikovao ekonomsku politiku vlasti, ističući da građani Republike Srpske plaćaju gorivo po cijenama višim nego u pojedinim zemljama Evropske unije sa značajno višim standardom.

„Cijene gore kao na benzin, a Vlada se češlja. Nemamo evropske plate, ali imamo evropske cijene goriva! Cijena dizela kod nas je prešla 3,90 KM odnosno 2 evra, dok je, na primjer, u Sloveniji 1,85 evra. Prosječna plata u Sloveniji iznosi oko 1.700 evra, a u Srpskoj oko 850 evra“, poručio je Kresojević.

On upozorava da se efekat poskupljenja naftnih derivata neće zaustaviti samo na pumpama, već da slijedi lančana reakcija koja će dodatno pogoditi kućne budžete.

„Rast cijena goriva neće ostati na benzinskoj pumpi, već će se proširiti na pekaru, market, ali i struju koju ova vlast želi poskupjeti odmah poslije izbora. Dok narodu daju mrvice, u posljednjih 5 godina hljeb je poskupio 100%“, istakao je Kresojević.

Kresojević se osvrnuo i na budžetske prihode, navodeći da država koristi krizu za ostvarivanje ekstra profita kroz poreze.

„Za to vrijeme država zarađuje na PDV-u — samo od povećanja cijene uzme 20 feninga po litri, a narodu vrati samo 10. Da budžet nije rezervisan za Serdarova i slične, vlast bi ukinula akcizu na gorivo od 30 feninga dok traje kriza. Ovako, budžet je prazan“, naveo je on.

Na kraju je poručio da donosioci odluka ne osjećaju teret krize jer troškove prebacuju na javni sektor i građane.

„Oni voze službena auta, njima je gorivo jeftino. Na izborima 4. oktobra birate da li će gorivo biti jeftino njima ili narodu“, zaključio je Kresojević.

Nastavi čitati

Politika

PRESTANITE ŽIVJETI U STRAHU I UCJENAMA! Vučkovac “Penzija je rezultat vašeg znoja i truda, a ne POKLON VLASTI”

Predsjednik Gradskog odbora PSS Prijedor, Svetozar Vučkovac, poručio je da je vrijeme da se sruši mit o tome da vlast građanima „daje“ penzije i plate, naglasivši da se radi o novcu koji su narod, naši očevi i majke, pošteno zaradili kroz decenije rada i truda.

Vučkovac je pozvao građane da prestanu živjeti u strahu i pristaju na ucjene, ističući da penzije nisu nikakav poklon ili milostinja političkih stranaka na vlasti.

„Dosta je bilo ponižavanja i obmanjivanja našeg naroda, naših očeva i majki! Vrijeme je da konačno srušimo najveći i najopasniji mit koji nam se godinama protura: SNSD vam NE DAJE penzije! Niti vam daje plate! NITI JE IKADA DAVAO! Prestanite da živite u strahu i da pristajete na ucjene. Penzija nije nikakva milostinja, niti je to poklon ove vlasti. Penzija je VAŠ zarađeni novac! To je rezultat vašeg višedecenijskog znoja, rada i truda. Oni vam ne daju ni jedan jedini pfenig iz svog džepa — oni vam samo prosljeđuju mrvice onoga što ste sami stvorili“, istakao je Vučkovac.

Он je naglasio da Republika Srpska ne pripada nijednoj političkoj opciji, te je oštro kritikovao trenutno ekonomsko stanje i oslanjanje na kreditna zaduženja.

„Republika Srpska NIJE vlasništvo jedne političke organizacije. Postojala je prije njega, a postojaće i poslije svih nas! Kakva je to ‘stabilnost’ o kojoj nam svakodnevno ispiraju mozak? Realnost je surova: privreda nam je uništena, a penzije i plate se više uopšte ne isplaćuju iz realne privredne aktivnosti, nego iz KONSTANTNOG ZADUŽIVANJA! To nije nikakav razvoj — to je rasprodaja budućnosti naše djece i unuka samo da bi se kupio socijalni mir i sačuvale fotelje!“, upozorava predsjednik GRO PSS Prijedor.

Prema njegovim riječima, prioritet mora biti uspostavljanje uređenog sistema umjesto privatizovane države.

„Nama ne treba privatna država, nama treba SISTEM! Treba nam jaka, poštena i ekonomski stabilna Republika Srpska koja stoji na svojim nogama, a ne na kreditima. Država u kojoj će penzije i plate biti SIGURNE i zarađene, a ne podijeljene kao predizborna milostinja. Vrijeme je da progledamo i poručimo im jasno i glasno: Srpska je naša, a ne vaša! Zato je vrijeme da kažemo dosta i SIGURNO će se stvari mijenjati!“, zaključio je Vučkovac.

Nastavi čitati

Politika

EU PRIPREMA NOVU BEZBJEDONOSNU STRATEGIJU: Zapadni Balkan ključ za evropsku bezbjednost

EU sprema novu bezbjednosnu strategiju u kojoj će važno mjesto pripasti zemljama zapadnog Balkana, koje Brisel vidi kao ključne za evropsku bezbjednost.

Proširenje sve više postaje bezbjednosno pitanje

Iako za sada ne postoji direktna veza između nove strategije i nedavno završene vojne vježbe EUFOR-a u BiH, može se vidjeti da se radi o kompatibilnom pristupu evropskoj bezbjednosti, posebno što je, kao što smo već pisali, misija EUFOR “Althea” u BiH strateški dogovor EU i NATO-a o zajedničkoj odgovornosti za bezbjednost evropskog kontinenta.

U svim ključnim evropskim dokumentima nakon početka rata u Ukrajini, proširenje se sve manje smatra pitanjem širenja demokratije, a sve više bezbjednosnom nužnošću.

U dokumentu povodom buduće evropske bezbjednosne strategije, koji je Evropski parlament objavio početkom mjeseca, posebno je ukazano na brojne nagomilane neriješene sporove u regionu.

“Tu uključujemo i teritorijalno-ekspanzionističke politike povezane s ustavnim problemima BiH i zastojem u pregovorima Beograda i Prištine o statusu Kosova. Činjenica da BiH i Srbija ne priznaju Kosovo doprinosi fragmentaciji zajedničkog bezbjednosnog prostora zapadnog Balkana na suprotstavljene blokove”, navodi se u ovom dokumentu.

BiH među zemljama potpuno usklađenim sa spoljnom politikom EU

Kada je riječ o usklađenosti sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, istaknuto je da su jedino Albanija i Crna Gora, kao članice NATO saveza, u potpunosti usklađene još sredinom prošle decenije, dok je Sjeverna Makedonija uskladila svoje obaveze 2020. godine, kada je riješila pitanje imena s Grčkom.

“BiH, koja ima status partnera NATO-a sa unaprijeđenom saradnjom, u potpunosti je usklađena sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU od 2024. godine. Prepoznajući ozbiljne bezbjednosne posljedice ruske invazije na Ukrajinu, ove četiri zemlje koje teže članstvu u EU su 2023. godine, na sopstvenu inicijativu, pokrenule platformu ‘100% usklađenosti sa CFSP-om’. Kosovo, koje zbog pitanja svog statusa nije pristupilo NATO-u, dobrovoljno se usklađuje”, naveli su oni.

Srbija odbija da uvede sankcije Rusiji

Nasuprot tome, kako ističu, Srbija, koja vodi politiku vojne neutralnosti, selektivno pristupa usklađivanju, odbijajući da uvede sankcije Rusiji nakon aneksije Krima 2014. i invazije na Ukrajinu 2022. godine, kao i da se uskladi sa restriktivnim mjerama EU.

“Ograničena usklađenost Srbije sa CFSP-om, koja je u maju 2026. iznosila 63 odsto, dovela je do zastoja u njenim pristupnim pregovorima i istovremeno pokrenula intenzivnu raspravu o tome da li treba zamrznuti sredstva iz Plana rasta EU, za čije je korištenje usklađenost sa CFSP-om jedan od uslova”, navedeno je.

Albanija prednjači u međunarodnim vojnim misijama

Kada je u pitanju učešće u međunarodnim bezbjednosnim vojnim misijama, u regionu opet prednjači Albanija.

“Albanija je najveći učesnik i po broju angažovanih pripadnika i po raznovrsnosti misija, a posebno se ističe raspoređivanjem oko 250 naoružanih pripadnika u vojnoj misiji NATO-a KFOR na Kosovu. Srbija je značajan učesnik u vojnim misijama UN i drugim multilateralnim misijama, posebno sa oko 180 pripadnika vojske u UNIFIL-u u Libanu, dok u misijama CSDP-a učestvuje tek marginalno. Slijede Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Moldavija, tim redoslijedom. BiH i Kosovo najmanje su aktivni u takvim misijama”, navedeno je.

EUFOR testirao dolazak dodatnih snaga u BiH

Inače, kad je riječ o nedavno završenoj vježbi EUFOR-a, na sajtu Ministarstva odbrane Italije naglasili su da je glavni cilj bio testirati brzinu mogućnosti dovlačenja novih snaga u BiH u slučaju izbijanja krize.

“Procjena je obuhvatila i transport opreme i materijala. Brod ‘San Giorgio’ italijanske ratne mornarice morskim putem je prevezao opremu i materijal italijanske kopnene vojske, čime je omogućena provjera alternativnog i komplementarnog načina transporta u odnosu na vazdušni prevoz, radi podrške dolasku dodatnih snaga u zemlju”, naveli su oni.

Nastavi čitati

Aktuelno