Politika
ZADUŽILI SMO SE KOD “PRIJATELJA”! Od koga Srpska uzima PUSTE MILIONE?

U novembru 100 miliona, u martu 245 miliona evra.
Toliko se Republika Srpska zadužila kod misterioznih kreditora, čiji identitet vlasti u Srpskoj ne otkrivaju.
Posljednje zaduženje će se vraćati idućih devet godina, počevši od decembra ove godine, i to sa fiksnom kamatnom stopom od pet odsto godišnje.
Detalji kredita su objavljeni u Službenom glasniku Republike Srpske prošli petak, ali ne i to ko je Srpskoj dao novac.
“Ne možete dobiti odgovor i nemojte nas džaba pitati ko vam je dao. Dali su nam naši prijatelji”, rekao je Radovan Višković, predsjednik Vlade Republike Srpske, na javnom servisu Republike Srpske.
Iz Ministarstva finansija Republike Srpske nije odgovoreno na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) o tome zašto vlasti ne navode od koga će dobiti novac, niti za šta će on biti namijenjen.
Igor Crnadak, šef Kluba poslanika Partije demokratskog progresa, opozicione stranke u Narodnoj skupštini Republike Srpske, ranije je na svojoj Facebook stranici objavio zvanični odgovor Ministarstva finansija na poslaničko pitanje od koga je Vlada Republike Srpske u novembru dobila kredit od 100 miliona evra.
U njemu, sem zakonskih pojašnjenja, nema informacija o porijeklu novca.
Gdje novac ulazi u zemlju?
Svaki inostrani kredit bilo koje institucije i organizacione jedinice u zemlji, mora da se uplati preko Centralne banke Bosne i Hercegovine, kažu ekonomisti za RSE.
Iz Centralne banke na upit RSE odgovaraju da oni ne znaju gdje se Republika Srpska zadužila, te da se proces direktnog zaduženja Srpske ne odvija preko njih.
Marko Đogo, dekan Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu, pojašnjava za RSE da Republika Srpska nema obavezu da traži odobrenje sa nivoa BiH za kredit, jer se ne zadužuje preko državnih institucija, ali da je Centralna banka neizostavan posrednik.
“Na nivou tog tehničkog izvršenja, ja mislim da ne mogu isključiti Centralnu banku. Odnosno da će ta sredstva preko računa Centralne banke doći u Republiku Srpsku”, rekao je Đogo.
Istog mišljenja je i Svetlana Cenić, ekonomski analitičar i bivši ministar finansija Republike Srpske.
“Kako može da bude tajno nešto što mora biti evidentirano, s obzirom da je novčani tok, odnosno priliv novca u zemlju preko Centralne banke”, pita se ona.
Zaduženja kod “prijatelja”
Cenić podsjeća da je kredit koji diže Vlada Republike Srpske stvar javnih finansija, i kao takav, njegovo porijeklo se mora znati.
“Ne može kreditor biti anoniman, nema teoretske šanse, s obzirom da krše sve zakone moguće, znači Ministarstvo finansija, mora podnijeti izveštaj i parlamentu, da ne kažem da Ministarstvo finansija državno podnosi izvještaj takođe, Savjetu ministara i parlamentu na uvid se stavljaju sva zaduženja”, naglašava Cenić.
Poslanik opozicione Partija demokratskog progresa (PDP) i član Odbora za finansije i budžet NS Republike Srpske, Diana Čekić, ističe da “nema zaduživanja kod prijatelja”.
“Finansije ne poznaju pojam prijatelja. Banke rade po sistemu koristi i gledaju mogućnost vraćanja tih kredita. Znači, nema riječi ni o kakvom prijatelju i to nisu nikakva donatorska sredstva, to su kreditna sredstva koja će otplaćivati građani Republike Srpske”, rekla je Čekić za RSE.
Ona upozorava da ne smije biti govora o tajnosti, s obzirom na to da su vlasti u Republici Srpskoj “hronično u nedostatku novca”, te da na sve moguće načine pokušavaju taj problem da riješe.
Čekić ne želi da spekuliše sa time da je imovina Republike Srpske data kao zalog, ukoliko Vlada ne bude mogla da izvrši svoje kreditne obaveze.
“Ukoliko su dali to je još gora situacija, znači ide se u nešto što je van pameti, jer niko nema mandat da zarad nekih zaduženja trguje sa bogatstvima i imovinom Republike Srpske”, kazala je ona.
Marko Đogo podsjeća da je prethodnih godina Republika Srpska imala problema sa dizanjem kredita u inostranstvu, koji su prouzrokovani “političkim sukobima između rukovodstva Republike Srpske i političkih predstavnika razvijenih zemalja”.
Ko su misteriozni kreditori?
Svetlana Cenić ocjenjuje da postoji nekoliko adresa kod kojih su vlastodršci u Republici Srpskoj mogli dobiti kredit, ali da svaka ima svoja ograničenja.
“Ne vjerujem da su Kinezi, čisto sumnjam, obzirom da svi projekti sa Kinezima trenutno, i oni čekaju, započelo se ovo, ono, te oko energetike, te put, ali koliko znam, ništa se ne dešava”, rekla je ona.
Ukoliko jeste Kina, ona pretpostavlja da postoji “hipoteka na nečemu jako značajnom”, te da je založena određena imovina kao garancija povrata kredita.
“Rusija ne vjerujem da jeste, Mađarska je i sama na ledu u EU, i čak postoji prijetnja da se na neki način eliminišu i iz glasanja u EU, tako da vidjećemo taj rasplet. To je i za Mađarsku značajan iznos, 250 miliona evra, ali opet kažem, zarad uticaja Mađarske tu je i Orban, kome trebaju takvi”, rekla je ona.
Kaže da je “ne bi iznenadilo” ni da je zajam uzet od Saudijske Arabije. Ovo arapsko kraljevstvo preko svog razvojnog fonda u Republici Srpskoj finansira izgradnju naučno-tehnološkog parka u Banjaluci, kao i izgradnju studentskog doma u Foči, na istoku BiH.
Marko Đogo kaže da iznos djeluje velik u našem ekonomskom “mikrokosmosu”, ali da taj iznos “nije ni na nivou izgradnje dionice autoputa u kineskoj provinciji”.
“Tako da to objektivno što je za nas veliko, čak i za strane banke, a kamo li za države to nisu zapravo nikakva sredstva, to čak i srednje razvijena ekonomija srednje veličine tipa Mađarske, ne bi osjetila 100 ili 200 miliona evra godišnje da nekom da kredita”, smatra Đogo.
Prema njemu, uslovi kredita su dobri s obzirom na kreditni rejting BiH, te političku nestabilnost u zemlji.
Kredit za javni sektor?
Vlasti ne navode za šta će koristiti ovaj kredit. Ipak, 24. marta je NS Republike Srpske usvojila set zakona, kojima se povećavaju plate zaposlenima u javnom sektoru.
Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović u obrazloženju zakona rekla je da je za povećanje potrebno 215 miliona maraka (oko 110 miliona evra).
Diana Čekić podsjeća da su vlasti krajem prošle godine govorile da novca za ova povećanja nema, te da ovakve “improvizacije” najviše koštaju građane Republike Srpske.
Prošlog decembra, Parlament Republike Srpske je za 2025. godinu odobrio ukupno dugoročno zaduženje u iznosu od 862 miliona maraka (oko 441 milion evra).
Prema podacima s kraja oktobra, ukupni dug Republike Srpske koji je zakonski ograničen iznosi oko 6,45 milijardi KM (oko 3,3 milijarde evra), što predstavlja 38 odsto BDP-a Srpske.
Odnosi Republike Srpske sa “prijateljima”
Sudeći po medijskim izvještajima, Republika Srpska na međunarodnom nivou najbliže sarađuje sa susjednom Srbijom, ali i Rusijom, Mađarskom i Kinom.
Ipak, podaci Zavoda za statistiku Republike Srpske pokazuju da je od ovih zemalja samo Srbija među najvažnijim spoljnotrgovinskim partnerima, a tu su još Italija, Hrvatska, Njemačka i Slovenija.
Mađarski premijer Viktor Orban i predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, posljednjih godina gaje sve bliže odnose.
Zbog stavova Budimpešte, Evropska unija nije mogla da uvede sankcije Dodiku, dok je zamjenik mađarskog šefa diplomatije u nedavnoj posjeti Banjaluci rekao da je presuda Suda BiH u predmetu protiv Dodika “politička”.
Sem toga, Mađarska je davala zajmove Vladi Republike Srpske za rješavanje budžetskih rupa, te je osnovala fond za pomoć pri kupovini poljoprivrednih mašina.
Rusija pruža najviše političku podršku rukovodstvu Republike Srpske, i to posebno Dodiku.
On se od 2014. godine, obavljajući različite funkcije, sastao sa ruskim liderom Vladimirom Putinom ukupno 11 puta.
Zvanična Moskva ne priznaje autoritet visokog predstavnika u BiH, Kristijana Šmita, u čemu ih Republika Srpska prati.
Kina je u Republici Srpskoj, uglavnom, uključena u infrastrukturni i energetski sektor.
Kineske kompanije grade hidroelektrane na Bistrici kod Foče, Hidroelektranu Dabar kod Bileće na jugu BiH, dok je više puta najavljivan početak izgradnje autoputa Banja Luka – Prijedor.
Ipak, ove projekte prate problemi u procesu izgradnje, koji se najčešće odnose na finansiranje.
Ranije su izgradile, između ostalog, bolnicu u Doboju kao i termoelektranu u obližnjim Stanarima.
(RSE) Foto: goodfon
Politika
VJERUJETE LI ZORI VIDOVIĆ? “Sigurnost isplate apsolutno zagarantovana!”

Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović izjavila je danas da prva emisija štednih obveznica Srpske predstavlja pilot-projekat i izrazila nadu da će narednih godina izdavanje obveznica za građane biti veoma uspješan posao.
Vidovićeva je navela da je ovaj projekat značajan za budućnost i da se zato u narednim godinama stanovništvo mora obučavati radi veće finansijske pismenosti, pogotovo mladih.
“Želimo da se štednja građana, koja se nalazi u bankama ili kod njih, ulaže u kupovinu državnih obveznica i da na taj način podstičemo razvoj Srpske, od investicija pa nadalje, i da se ta sredstva vrate Republici Srpskoj”, rekla je Vidovićeva novinarima u Banjaluci, gdje učestvuje na stručnoj konferenciji pod nazivom “Analiza uticaja javne potrošnje i zajmova na proces budžetiranja”.
Ona je podsjetila da je kamata na te obveznice veća nego u bankama i da će građani imati dobitak od ulaganja u državne obveznice, te da je sigurnost isplate apsolutno zagarantovana.
Vidovićeva je rekla da će svaki upis obveznica biti prihvaćen, pa i izvan toga ako bude želje za dodatnim upisom.
“Naši depoziti u bankama, privatna štednja veći su od 4,5 milijardi KM i to je prilično neiskorišteno. Banke sa stranim kapitalom dio tih depozita iznose vani, što je štetno za Srpsku i zato smo odlučili da krenemo u novi proces /u izdavanje obveznica/”, navela je Vidovićeva.
“Svake godine kada donosimo budžet forsira se ono što je predviđeno ekonomskom politikom. S druge strane, ako želite nešto više da investirate, možete planirati i budžet sa deficitom, ali za taj deficit ide zaduženje, o čemu se mora voditi računa”, pojasnila je Vidovićeva.
Prema njenim rječima, u Republici Srpskoj ima više potencijala u privatnom sektoru i privatnoj potrošnji, ali se veoma loše koristi.
Predsjednik Područne privredne komore Banjaluka Goran Račić rekao je da kreiranje javne potrošnje znatno utiče na budžet i privredna kretanja, te da je namjera emitovanja štednih obveznica Republike Srpske dolazak do svježeg kapitala.
Linker
“U proteklom periodu imali smo disbalans jer su poslovne banke mnogo finansirale javnu potrošnju kupovinom hartija od vrijednosti. S druge strane tu je privreda kojoj je nedostajalo kapitala i u takvoj situaciji je teže dolazila do sredstava jer je poslovnim bankama bilo sigurnije da finansiraju budžet nego da ulažu u privredu”, naveo je Račić.
On je konstatovao da građani najviše investiraju u nekretnine zbog niske stope osiguranja depozita i malih prinosa na kapital, ističući da im se mora pružiti mogućnost ulaganja u neke od vidova hartija od vrijednosti.
Profesor na “Banjaluka koledžu” Branka Savić navela je da je javna potrošnja sastavni dio budžetiranja i javnih finansija, dodajući da postoje zablude da se ova potrošnja odnosi samo na javni sektor.
Ona je naglasila da od potrošnje potiče sve, navodeći primjer da, ako građanin kupac ne potroši, onda nema ni budžeta, ni za onog u proizvodnji, ali ni za plate i tako “ukrug”.
Organizatori konferencije su “Banjaluka koledž” i Područna privredna komora Banjaluka.
Politika
DODIK ANGAŽOVAO IZRAELCE DA LOBIRAJU KOD TRAMPA! Ovo su detalji ugovora

Američki advokat Mark Zel, predsjedavajući Republikanske stranke u Izraelu, nedavno se registrovao kao lobista u ime Republike Srpske, čiji je predsjednik Milorad Dodik suočen s međunarodnim nalogom za hapšenje.
Ugovor koji su potpisale obje strane otkriva detalje lobiranja u Sjedinjenim Američkim Državama.Prema dokumentima, advokatska firma “Zell & Associates International Advocates LLC”, zajedno s “BSI Public Affairs, Inc.” i “BSI International Consulting”, sklopila je ugovor s Republikom Srpskom s ciljem zastupanja interesa ovog entiteta u SAD-u.
– Glavni ciljevi angažmana su uspostavljanje dijaloga s budućom Trampovom administracijom, ukidanje sankcija uvedenih Miloradu Dodiku i članovima njegove porodice, kao i Željki Cvijanović, te preispitivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma u SAD-u, posebno u vezi s ulogom visokog predstavnika – navodi se u ugovoru.
Ugovor predviđa da će firma “savjetovati i zastupati RS te sarađivati s njenim ovlaštenim predstavnicima u pravnim i političkim pitanjima”. Lobiranje će se odvijati u skladu s američkim zakonodavstvom, uključujući regulative Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) i Zakona o registraciji stranih agenata (FARA), koji zahtijeva da svaki predstavnik stranih subjekata bude registrovan pri američkom Ministarstvu pravde.
Što se tiče finansijskih obaveza, ugovor precizira da će Republika Srspka plaćati fiksnu mjesečnu naknadu, pri čemu se 50 odsto godišnjeg iznosa plaća odmah po potpisivanju sporazuma.
– Preostali iznos se isplaćuje kvartalno, u jednakim ratama, s prvim plaćanjem planiranim za 3. april 2025. godine”, stoji u dokumentu. Pored osnovnih troškova, predviđeni su i “opcionalni troškovi oglašavanja” za koje će RS moći angažovati treće strane, uz prethodno dogovoreni budžet. Takođe, postoji “bonus za uspjeh” u slučaju da firma uspješno osigura ukidanje svih sankcija protiv zvaničnika RS-a.
Ugovor takođe sadrži klauzulu o sukobu interesa, prema kojoj advokatska firma zadržava pravo da zastupa druge klijente čak i ako su njihovi interesi “direktno suprotstavljeni interesima RS-a, pod uslovom da se ne radi o pitanjima koja su suštinski povezana s ovim angažmanom”.
S druge strane, firma se obavezuje da neće zastupati klijente koji podnose tužbe protiv Republike Srpske.
Trajanje ugovora definisano je na dvanaest mjeseci, uz mogućnost produženja za dodatnih šest mjeseci. Ugovor može biti raskinut jednostranom odlukom u slučaju ozbiljnog kršenja obaveza, uz rok od 30 dana za otklanjanje nepravilnosti. Nakon isteka ili prekida ugovora, “firma se obavezuje da vrati ili skladišti sve dokumente RS-a na njen trošak”.
U slučaju sporova, predviđena je arbitraža pred Međunarodnom trgovinskom komorom u Londonu.
– Ovaj ugovor regulisan je zakonima države Njujork, a u slučaju neslaganja između engleske i srpske verzije, prednost ima engleska verzija dokumenta – precizirano je u ugovoru.
Dokument je potpisan 27. decembra 2024. godine od strane advokata Marca Zella i predstavnika Republike Srpske Danijela Dragičevića, piše Kliks.
Podsjećamo, ugledni izraelski list Haaretz je jučer objavio da će Dodik usluge izraelskih advokata platiti 850.000 dolara, u koje ne ulaze dodatni troškovi oglašavanja, kao ni “bonus za uspjeh”.
Politika
RAMO O STEVANDIĆU “Ja njega ONAKO LIKOM I DJELOM doživljavam KAO SEOSKOG LOLU”

U Političkim minutama Jutarnjeg programa Federalne televizije gostovao je Ramo Isak, ministar unutrašnjih poslova FBiH.
Komentariso je i zahtjev za međunarodnom potjernicom za Miloradom Dodikom i Nenadom Stevandićem i šta misli hoće li je Interpol i raspisati.
– Pa ja očekujem jer ispunjeni su svi potrebni uslovi. Uglavnom kada su iz govorimo iz prakse kada su ovakve stvari u pitanju uvijek se raspiše. Znači, nikada nije bilo problema. Institucije su državne dostavile sve što treba tako da ne bi trebalo biti problema da se to desi – rekao je Isak.
Na pitanje hoće li Dodik onda ostati u Moskvi, Isak je odgovorio:
– Vidite, to bi morali pitati gospodina Dodika. On može da ostane u Moskvi, to znači on može da ostane u Moskvi tada neće biti normalno isporučen, to dobro znate da Rusija nikada nije nikoga isporučila, ali, evo, čekamo da vidimo.
Istakao je da može biti uhapšen ukoliko bude letio preko zemalja članica NATO-a.
– To znači bilo koja država članica NATO-a može taj, civilni avion nebitno, vladin avion, bilo čiji avion, država može da prisili da sleti i da liši slobode osobe za koje je raspisana potjernica. To znači to se može desiti. To se može desiti i unutar Bosne i Hercegovine. Ovo što koristi ovaj helikopter, mogli su određene snage na bilo kojem području jer nebo Bosne i Hercegovine ne pripada ni RS ni Federaciji ni Brčko distriktu, ono pripada Bosni i Hercegovini. Moglo je to i do sada da se desi, zašto se nije desilo, ja ne znam. To znači naše vlasti su mogle to da urade. Ako nisu imali kapacitete, a ja znam da su imali kapacitete, mogli su da traže pomoć od međunarodnih partnera – kazao je Isak.
Dodao je da misli da se išlo na to da “gospodin uradi što više djela za koja je predviđena maksimalna kazna, tako da su jednostavno pustili”.
– Kako ono kažu: “Pustite čovjeka da pravi što više greški, kada napravi dovoljno greški onda uradite to”. Da je bio odmah lišen slobode raspravljalo bi se samo o kazni koja je tada bila izrečena prvostepena. Sada već ima tu veći broj krivičnih djela. Za sve ovo što mu se stavlja na teret predviđena je kazna od 5 godina do dugotrajne kazne zatvora tako da je možda neko i htio baš da se desi. Evo vidite problem je što mi, teško je sada ulaziti jer imaju ljudi koji su radili vjerovatno određene procjene, koji su radili pretpostavke šta kako i na koji način i sada kada mi iz ovog ugla bilo šta komentarišemo, to je neozbiljno. Ipak ljudi iz struke su radili određene procjene, pa evo da pustimo taj dio da se dovede do kraja na način kako su planirali ti ljudi iz struke – rekao je Isak.
Na pitanje kako bjegunac (i Dodik i Stevandić, op.a.) može preći granicu, Isak je kazao kako je Stevandić prešao granicu prije nego je za njim bila raspisana potjernica u BiH.
– Ali kada je ušao u državu je već bila raspisana. Po informacijama koje smo mi dobili, sada da li su tačne ili nisu, a ja mislim da jesu da je helikopter vlade Srbije sletio negdje na livadu i da je gospodin Stevandić ušao na teritoriju Republike Srpske. Pošto ja Stevandića onako likom i djelom doživljavam kao nekog seoskog lolu onaj otprilike jeste sletio na livadu – istakao je Isak.
Kada je u pitanju Dodik, Isak je kazao kako je prvo rečeno da je snimak koji se pojavio sa graničnog prelaza autentičan, a da su na kraju utvrdili da je to snimak “star godinu i nešto dana, tako da onaj snimak koji se pojavljivao nije tačan”.
-
Politika3 dana ago
MAZALICA NAPADA OPOZICIJU “Oni su najveći neprijatelj odluka koje smo donijeli”
-
Politika2 dana ago
NE POMAŽU NI UCJENE, NI PRITISCI! Propao Dodikov poziv Srbima da napuste SIPA i Sud
-
Hronika3 dana ago
HOROR U SARAJEVU! Muškarac udario trudnicu jer ga je slučajno snimila (VIDEO)
-
Politika3 dana ago
DRINIĆ OSUDIO POLITIČKE PRITISKE! “SNSD se miješa u rad UDRUŽENJA PENZIONERA BANJALUKE”
-
Svijet24 sata ago
IZRAEL BOBARDOVAO BEJRUT,UBIJENO TROJE LJUDI! Testiraju krhko četvoromjesečno primirje
-
Svijet3 dana ago
TRAMP ZAPRIJETIO: “Biće bombardovanja”
-
Hronika1 dan ago
ORUŽANA PLJAČKA U BANJALUCI: U toku potraga za razbojnikom
-
Politika2 dana ago
DODIK BRANI OSUĐENU LE PEN! “Kao i u mom slučaju, presuda nije donesena zbog zakona – već zbog politike”