Connect with us

Politika

ČAROLIJA? Kako je Srpska ostala bez pola milijarde maraka?!

– U posljednjih nekoliko godina Republika Srpska zbog loših procjena, neznanja, ali i sumnjivih odluka izgubila je sporove teške više od pola milijarde KM, koje će na kraju morati platiti.
Posljednji slučaj koji je digao prašinu svakako je onaj u vezi sa slovenačkom kompanijom “Viaduct”. Konačnom odlukom Arbitražnog vijeća u Vašingtonu, BiH, odnosno Republika Srpska, dužna je zbog raskida ugovora o koncesiji da slovenačkom “Viaductu” isplati odštetu od oko 110 miliona KM.

Ova presuda je konačna i u narednih nekoliko dana očekuje se izvršenje.

Takođe, Republika Srpska izgubila je i spor koji je “Elektrogospodarstvo”, takođe iz Slovenije, vodilo u vezi s TE Ugljevik. Ova slovenačka kompanija tražila je naknadu štete jer je u bivšoj Jugoslaviji uložila novac u gradnju TE Ugljevik.

Vrijednost ovog spora je oko 250 miliona KM i Republika Srpska ga je takođe izgubila. Kasnije, nakon presude, “Elektroprivreda Republike Srpske” potpisala je sporazum sa “Elektrogospodarstvom” o isplati 67 miliona evra, s tim da je ostala sporna i struja koja je proizvedena u periodu od 2022. do 2024. godine koja će takođe morati biti plaćena oko 127 miliona KM. Sporazum koji je potpisan podrazumijeva i da se trećina proizvedene struje u TE Ugljevik isporuči Sloveniji, ali tu struju Slovenija će plaćati.

Osim toga, Republika Srpska zbog koncesije koju je dodijelila kompaniji “Comsar Energy”, a u vezi s eksploatacijom uglja na kopovima nedaleko od TE Ugljevik, na pragu je da izgubi najmanje 200 miliona KM. U ovom slučaju Vlada Republike Srpske donijela je odluku da otkupi koncesiju od “Comsar Energy” koju joj je ranije dala, a za to je zaduženo preduzeće “Gas Res”.

Samo na ova tri slučaja Republika Srpska ostaće bez više od pola milijarde KM.

“Ti sporovi su se mogli izbjeći, a onda i dobiti. ‘Viaduct’ se mogao dobiti bez ikakvih problema jer je postojala nagodba. Ugljevik i ‘Elektrogospodarstvo’ su bili u Hagu pred međunarodnom arbitražom, a onda su oni ispametovali i to prebacili na arbitražu Privredne komore Srbije u Beograd, i naravno, izgubili je. Moj zaključak je da su sve te arbitraže izgubljene isključivo zbog neznanja, bahatosti i nezainteresovanosti vlasti Republike Srpske. Apsolutno nikoga nije bilo briga hoće li izgubiti ili dobiti, ako nisu imali koristi od toga lične – nikoga to nije interesovalo”, rekao je Mlađan Mandić, bivši pravobranilac BiH, koji je bio direktno uključen u sporove sa “Viaductom” i “Elektrogospodarstvom”.

On kaže da su na kraju iz Republike Srpske tražili da on kao pravobranilac BiH ne vodi te postupke, već da to vodi Republika Srpska i Pravobranilaštvo Republike Srpske, što je on, kako kaže, i omogućio.

“Sad kad su izgubili pričaju priče da nisu bili stranka u postupku. Kako nisu? Ima ugovor. Radi se o bahatosti, to je ogroman novac za budžet. Bahatost i nestručnost su toliki da je to strašno”, naglasio je Mandić.

Podsjećanja radi, i “Elektrogospodarstvo” i “Viaduct” tužili su Bosnu i Hercegovinu, ali s obzirom na to da se odnose na Republiku Srpsku, ona je praktično preuzela te sporove, i, kao što smo već naveli, izgubila ih.

Zanimljivo je da je jedan od sporova koji su vođeni protiv BiH, odnosno Republike Srpske, a koji je bio pod nadzorom Pravobranilaštva BiH, okončan u korist BiH. Radi se o sporu “Neveen Aggarwala” u vezi sa “Krajina osiguranjem”. “Aggarwal” je tužio BiH, odnosno Republiku Srpsku i “Krajina osiguranje” pred Međunarodnim arbitražnim sudom u Parizu. “Aggrawal” je tvrdio da je prevaren prilikom kupovine akcija i tražili su odštetu od 40 miliona dolara, da bi zahtjev kasnije smanjili na nešto više od 30 miliona dolara, ili u to vrijeme malo manje od 50 miliona KM.

Ovaj spor koji je nadziralo Pravobranilaštvo BiH okončan je u korist BiH, odnosno Republike Srpske.

(Nezavisne) Foto: Ilustracija

Loading...

Related Topics:

Politika

DODIK OBJASNIO KAKO PRELAZI GRANICU: “Sjednem u auto i prođem, nikada me niko ne zaustavlja” (VIDEO)

Predsjednik Srpske Milorad Dodik se juče vratio u Bosnu i Hercegovinu nakon posjete Moskvi, a sinoć je otkrio kako prelazi granicu.

Na pitanje kako prelazi granicu BiH uprkos potjernici, odgovorio je da putuje automobilom i da ga niko nije zaustavljao.

– Sjednem u automobil i prođem preko graničnog prelaza kao i ranije. Ni ranije me niko nije zaustavljao, stalno sam prolazio. Kakva je to država u kojoj se ne vjeruje jednoj od policijskih agencija – rekao je dodavši da uskoro ponovno planira putovanje izvan granica Bosne i Hercegovine.

– Ključni problem svega ovoga je njihovo idiotsko nastojanje da spriječe moja putovanja, jer ako ostaneš ovdje zalijepljen, zamrznut i niko ti ne dolazi, nigdje ne ideš, onda su podobro uspjeli. Rekli bi kako smo mi izolovani, kako sam nama niko ne razgovara, a bio sam sa premijerom Mađarske Viktor Orban, premijerom Izraela Benjaminom Netanijahuom, predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom.

Bio sam u Beču, ovdje su dolazi predstavnici Le Penove partije – dodao je Dodik.

Podsjećamo, granična policija BiH provodi istragu o tome kako je Dodik prešao granicu s obzirom na to da postoje izvještaji da je izaslanstvo pod rotacijama prešlo granični prijelaz Rača, bez obveznog zaustavljanja.

Ranije je državnu granicu prelazio i i predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić odlazeći u Srbiju na dan velikih studentskih blokada 15. marta. U BiH se vratio nakon nekoliko dana, a javnosti je ostalo nepoznato na koji način se vratio u državu.

Njih dvojica su, zajedno s predsjednikom vlade RS-a Radovanom Viškovićem, osumnjičeni u predmetu Tužilaštva BiH koji se odnosi na krivično djelo napada na ustavni poredak.

Nastavi čitati

Politika

ČAK 110 MILIONA ZA POŠTENIJE IZBORE: CIK BiH “naduvao” cijenu za uvođenje novih tehnologija?

Centralna izborna komisija BiH predložila je okvirni proračun za nabavku novih tehnologija za održavanje opštih izbora 2026. godine u visini od čak 110 miliona maraka, iako je, prema studiji iz 2017. godine, u čijoj izradi su učestvovali i predstavnici CIK-a, procjena vrijednosti nabavki skenera za održavanje izbora putem novih tehnologija iznosila do 25 miliona maraka.

Istina, u okvirnom proračunu navedene su i dodatne stavke koje se odnose na biometrijsku identifikaciju glasača, ali je cijena pet puta veća od one koja je navedena u prvobitnoj studiji.

Ako se uporedi cijena s nekim drugim zemljama koje su uvele nove tehnologije, čini se da bi cijena koju bi mogli platiti građani BiH mogla biti značajno veća. Međutim, važno je takođe napomenuti da je CIK BiH napravio samo okvirni proračun, pa se može očekivati da konačna suma bude niža.

Primjera radi, prema podacima “Miru Systems Co. Ltd”, koja se bavi proizvodnjom i održavanjem uređaja za skeniranje glasačkih listića, uvođenje skenera na izborima na Filipinima ove godine koštaće oko 314 miliona dolara. U ovu cijenu su, kako je navedeno u ugovoru, uključene nabavke 110.000 skenera za skeniranje glasačkih listića, kompletan sistem za skladištenje i obradu glasačkih listića, softveri, obuka, printanje glasačkih listića i druge potrebe vezane za ove uređaje. S obzirom na to da Filipini imaju oko 115 miliona stanovnika, dolazi se do ukupne cijene od oko 2,7 dolara po stanovniku. Na Filipinima nisu korišteni sistemi za biometrijsku identifikaciju glasača. Prema podacima Filipinske novinske agencije, ukupna cijena izbora na Filipinima iznosi 630 miliona dolara, odnosno 5,5 dolara po stanovniku.

U Nigeriji na izborima 2023. godine nisu koristili skenere za glasačke listiće, već se glasalo klasičnom metodom: papirom i olovkom. U toj zemlji su, međutim, uvedeni biometrijski skeneri. Izbori su, prema podacima publikacije “Premium Times Nigeria”, koštali oko 3,2 dolara po stanovniku, odnosno 772 miliona dolara, a u sklopu sistema za biometrijsko identifikovanje glasača uključen je i sistem za digitalni prenos podataka sa glasačkih mjesta u centralnu bazu. Prema podacima nigerijske izborne komisije, jedan uređaj za identifikaciju glasača koštao je 1.100 dolara, a u zemlji je implementirano oko 200.000 uređaja, odnosno ukupno su koštali dolar po stanovniku.

Ako bi se ista cijena prenijela na BiH, glasanje putem skeniranja glasačkih listića koštalo bi ukupno oko 18 miliona dolara, ili oko 35 miliona maraka. Ako bi se još primijenio i nigerijski model biometrijskog skeniranja glasačkih listića i digitalni prenos podataka ručno prebrojanih listića u centralne baze, nabavka biometrijskih skenera koštala bi BiH oko šest miliona maraka.

Prema podacima Centralne izborne komisije BiH, uređaj za biometrijsku identifikaciju bi koštao oko 3.300 maraka. “Potrošni materijal” za ove uređaje procijenjen je na 100 maraka po glasačkom mjestu, a softverske licence po glasačkom mjestu procijenjene su na 300 maraka. “Sistem za upravljanje identitetom” procijenjen je na 200 maraka po glasačkom mjestu.

Jedan skener za skeniranje glasačkih listića u BiH koštao bi 4.700 maraka, a ostale stavke navedene su kao posebni dodatni troškovi. Na Filipinima je jedan skener koštao 2.900 dolara ili oko 5.800 maraka, ali u ovu cijenu je, kao što smo rekli, uključen i sav ostali materijal, uključujući i štampanje glasačkih listića koji se koriste uz skenere i obuke, dok je CIK BiH, uz cijenu skenera, naveo dodatne stavke za ostale potrepštine, mimo osnovne cijene skenera.

Protekli opšti izbori u BiH koštali su nešto manje od 15 miliona maraka, a kada se uzmu okvirni troškovi koje CIK BiH planira ako se 2026. uvedu nove tehnologije samo za osoblje usluge dobavljača, obuku i edukaciju birača za dodatne tehnologije predviđeno je gotovo 50 miliona maraka. Predviđena je i izgradnja skladišta za opremu u visini od dva miliona maraka, kao i sredstva za rad Agencije za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka u visini od 2,5 miliona maraka.

Pitanje na koje u ovom trenutku niko ne želi da odgovori jeste da li je ukupna cijena od čak 110 miliona maraka navedena samo zato da se javnost obeshrabri od uvođenja novih tehnologija i da politički predstavnici opravdaju da se od toga odustane, ili je to samo početna procjena koja će se značajno korigovati naniže kad krenu pregovori u vezi s zaključivanjem ugovora.

Nastavi čitati

Politika

NIJE SE DUGO ČEKALO: Dodik odgovorio na poruku generalnog sekretara NATO-a

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik reagovao je na izjavu generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea, ukazujući na neophodnost domaćeg dijaloga i političkog dogovora unutar Bosne i Hercegovine.

“Uvažavam poruku gospodina Rutea da Predsjedništvo BiH treba da preuzme odgovornost za zemlju. Smatram to važnim pozivom da se svi procesi vrate u okvire domaćeg dijaloga i političkog dogovora”, napisao je Dodik na društvenim mrežama.

Međutim, Dodik je istakao da je “nemoguće prihvatiti presudu koja nije plod zakonodavnog procesa izabranih narodnih predstavnika, već politička odluka jednog neizabranog stranca usred Evrope”.

“Teško je govoriti o nezavisnom pravosuđu kada je sud u kojem se vodi postupak protiv mene prepun sudija i tužilaca protiv kojih se vode postupci za korupciju i saradnju s kriminalnim grupama. Više je optužbi na račun tog suda i tužilaštva, nego što je taj sud procesuirao stvarni kriminal”, naglasio je Dodik.

On je ocijenio da je “kriza u BiH nastala zato što se pravosuđe koristi kao politički alat”. Dodik smatra da “se volja naroda pokušava zamijeniti voljom pojedinaca”.

Na kraju, predsjednik Republike Srpske zaključio je da “BiH može naprijed samo dogovorom. A dogovor ne nastaje pod pritiskom, već u međusobnom uvažavanju”.

Nastavi čitati

Aktuelno