Iako je Savjet ministara BiH u petak usvojio Nacrt liste reformi i Nacrt reformske agende, BiH je još daleko od evropskih miliona u okviru Plana rasta, a loptica potencijalne odgovornosti za neuspjeh prebačena je na niže nivoe vlasti, odnosno na kantone.

Istina, optimizam je pokazala Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, rekavši da je presrećna kao dijete, ali da nije bilo nimalo lako.

“U narednim danima svi nivoi vlasti će raditi na usklađivanju teksta. Nastavljamo naš napredak na putu ka EU”, poručila je Krišto.

Međutim, Dejan Šajinović, novinar koji godinama prati teme koje se odnose na evropski put BiH, kaže da način na koji je usvojena odluka o Planu rasta omogućava svima u Savjetu ministara da skinu odgovornost sa sebe jer je konačna odluka prebačena na niže nivoe vlasti.

“Ako kantoni ponovo blokiraju agendu, niko u Savjetu ministara neće biti kriv, a ako plan prođe i na tom nivou – svi će u Savjetu ministara reći da su oni najzaslužniji, tako da je to za njih situacija u kojoj ne mogu da izgube”, navodi Šajinović.

S druge strane, kako on dodaje, Evropska komisija želi da pokaže da je Plan uspio, a to neće moći reći ako BiH ostane van njega.

“Tu je njihov interes da prihvate ovakvu formulaciju i da ovo što je urađeno predstave kao uspjeh”, rekao je Šajinović.

Adi Ćerimagić, viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) sa sjedištem u Berlinu, kaže da javnost u BiH u stvari još nije vidjela Nacrt reformske agende i u osnovi ne zna šta su tačno komentari, odnosno šta je usvojio Savjet ministara.

“Međutim, ono što znamo jeste da su evropska komesarka za proširenje Marta Kos, ali i šef Delegacije EU u BiH Luiđi Soreka pozdravili to usvajanje, kao dobar korak, u pravom pravcu”, rekao je Ćerimagić za “Nezavisne novine”.

Kako je dodao, oni bi po prirodi posla trebalo da budu upoznati sa detaljima sa kojima javnost nije.

“Zbog toga imamo dvije opcije: jedna je da vjerujemo na riječ Delegaciji EU da se iza zatvorenih vrata nešto pomjerilo i da stvari idu u dobrom pravcu, a drugo je da, jednostavno, poučeni iskustvom procesa u BiH budemo skeptični i kažemo: ‘Dok se zaista to sve ne finalizira, ne možemo vjerovati da se zaista radi o značajnom napretku'”, naglasio je Ćerimagić.

U tom smislu, dodao je, pred BiH je zadatak da finaliziranu agendu, takvu da za nju nema zamjerki, pošalje Evropskoj komisiji i da ona na osnovu toga kaže da li je BiH ispunila uslove, sprovede interne procedure, stavi na raspolaganje prvu tranšu novca, te od BiH zahtijeva i prati reforme koje su dogovorene.

“Sve dok Evropska komisija to ne potvrdi i ne uključi BiH, stvari nisu gotove. Do novca se u okviru Plana rasta dolazi na način da se dogovorene reforme sprovode”, istakao je Ćerimagić.

Marta Kos je 18. juna uputila pismo Borjani Krišto u kojem iznosi vrlo jasna očekivanja i upozorenja u vezi sa dostavljanjem Reformske agende, dokumenta neophodnog za pristup milijardi evra evropskog novca iz Plana rasta za zapadni Balkan.

Dvodnevni liderski sastanak na relaciji Evropska unija – zapadni Balkan o Planu rasta počeo je juče u Skoplju. Za danas, 1. jula, planiran je dolazak i zvanični doček lidera zapadnog Balkana, a u 10 časova početak prvog panela posvećenog Planu rasta.

Plan rasta je inicijativa Evropske komisije vrijedna šest milijardi evra, osmišljena kako bi države zapadnog Balkana dobile ubrzani pristup finansijama, tržištima i standardima EU još prije samog članstva.

Za Bosnu i Hercegovinu, prema procjenama iz Brisela, u pitanju je do 1,085 milijardi evra finansijske pomoći i ulaganja, podijeljenih u grantove i povoljne kredite. Ipak, svaki evro iz Plana rasta uslovljen je ispunjavanjem konkretnih reformi, u četiri ključna stuba.

Evropska komisija je nedavno uplatila 51,7 miliona evra povoljnih zajmova u državni budžet Srbije, dok je BiH jedina zemlja u regionu koja još nije dobila ni pristup Planu rasta. Sredstva, koja je dobila Srbija, kako je saopšteno, odgovaraju dijelu pretfinansiranja predviđenog Planom rasta EU za zapadni Balkan, a dodatnih 59 miliona evra pretfinansiranja, u obliku bespovratne pomoći i kredita, biće usmjereno kroz Investicioni okvir za zapadni Balkan (WBIF) za unapređenje infrastrukture širom zemlje.

U Federaciji BiH od danas počinje primjena izmjene Zakona o doprinosima FBiH kojom se zbirna stopa doprinosa smanjuje za 13,25 odsto ili za pet i po indeksnih poena, odnosno sa 41,5 odsto na 36 odsto.

Tako je prije nekoliko dana Federalno ministarstvo finansija donijelo Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o načinu obračunvanja i uplate doprinosa, kojim se vrši usklađivanje s odredbama novog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, koji je objavljen u “Službenom glasniku FBiH”.

U Pravilniku se navodi da se nova zbirna stopa primjenjuje isključivo na poreske periode od 1. jula ove godine, čime se omogućava precizno planiranja i obračun obaveza svim poslodavcima i obrađivačima plata u Federaciji BiH.

Toni Kraljević, ministar finansija i potpredsjednik Vlade FBiH, istakao je da kroz ovaj pravilnik obaveze poslodavaca i prava radnika postaju jasniji i sigurniji.

“Kroz Pravilnik gradimo sistem koji radi za sve, i radnike, i poslodavce i Federaciju BiH”, naveo je Kraljević.

Nermin Nikšić, premijer Federacije BiH, kazao je da Vlada ostaje posvećena reformama koje imaju konkretne koristi za radnike i poslodavce.

“Svaka izmjena mora imati svrhu, a ovdje je to vrlo jasno. Stvaramo uređen, predvidiv i održiv sistem doprinosa u kojem svi znaju svoja prava i obaveze”, poručio je Nikšić.

Kako je naveo, razlog donošenja Pravilnika je usklađivanje postojećih podzakonskih akata sa novim zakonskim rješenjima, što je ključan element stabilnog pravnog okvira.

“Nadam se da će smanjenje doprinosa u realnom sektoru značiti i povećanja plata za radnike. To je suština svake reforme”, naglasio je Nikšić.

Smanjenje doprinosa znači da će se na trošak obaveza za radnika sa minimalnom platom od 1.000 KM, morati izdvojiti dodatnih 657,90 KM za doprinose.

Prije 1. jula se na 1.000 KM plate moralo izdvojiti za doprinose 743,82 KM.

Znači, ušteda na doprinosima je od danas oko 85,91 KM po radniku koji je prijavljen na minimalnu platu.

Ipak, nigdje nije propisano da smanjenje doprinosa mora značiti povećanje plata radnicima.

Adis Kečo, šef stručne službe u Savezu samostalnih sindikata BiH, rekao je ranije za “Nezavisne novine” da ovo znači da će poslodavci biti oslobođeni određenog dijela doprinosa koji idu na njihov teret.

“Duboko smo svjesni da izmjenama zakona nije propisano da se moraju povećati plate radnicima, ali mi ipak očekujemo da će poslodavci bar kroz ovaj dio smanjenja doprinosa povećati plate radnicima i na taj način pokazati šta zaista misle i koliko cijene svoje radnike koji im donose enorman profit i zaradu”, kazao je Kečo.

Admir Čavalić, ekonomista i predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, kazao je da se može očekivati da poslodavci povećaju plate radnicima stupanjem na snagu izmjena Zakona o doprinosima.

“U odnosu između radnika i poslodavca sasvim je očekivano da radnici mogu zahtijevati od poslodavaca da dio kojeg su oslobođeni plaćanja prebace na njihovu platu. Mislim da će se to dešavati na tržištu Federacije BiH. Neki poslodavci to neće uraditi iz brojnih razloga, ali vjerujem da će dio isplatiti samim radnicima. To nije pod moranje i nije obavezno, ali je očekivano da se to desi”, istakao je ranije Čavalić za “Nezavisne”.

U Srpskoj se i narednih dana očekuje dalji porast temperature i vrlo toplo vrijeme, uglavnom bez padavina.

Za drugi dio sedmice prognozirane su tropske vrućine.

Vrlo slaba kiša moguća je samo ponegdje na zapadu u utorak, saopštili su iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Danas će u Srpskoj biti od 29 do 34, u višim predjelima od 24 stepena.

Sutra od 32 do 38, u višim predjelima od 27 stepeni.

U četvrtak i petak maksimalne temperature od 33 do 40, u višim predjelima od 29 stepeni.

– Po trenutnim prognozama, u petak popodne i uveče se očekuju prolazni pljuskovi sa grmljavinom, a u subotu blagi pad temperature – ističu u RHMZ.

Upozoravaju da se u narednih 7 do 10 dana nastavlja sušni period, s tim što će početkom naredne sedmice postojati uslovi za lokalne pljuskove, bez nekog većeg značaja za poljoprivredne kulture.

– Prema trenutnim analizama, na cijelom prostoru Republike Srpske preovladava jaka i ekstremna suša. Prema prognozi SPI, u narednom periodu očekuje se nastavak ekstremno niskih količina padavina, što ukazuje na veoma izražen deficit vlage u zemljištu – ističu u RHMZ.

Upozoravaju da ovo može imati značajan negativan uticaj na razvoj usjeva, posebno u osjetljivim fazama kao što su vegetativna i priprema za generativnu fazu.