Connect with us

Politika

ČAK 110 MILIONA ZA POŠTENIJE IZBORE: CIK BiH “naduvao” cijenu za uvođenje novih tehnologija?

Centralna izborna komisija BiH predložila je okvirni proračun za nabavku novih tehnologija za održavanje opštih izbora 2026. godine u visini od čak 110 miliona maraka, iako je, prema studiji iz 2017. godine, u čijoj izradi su učestvovali i predstavnici CIK-a, procjena vrijednosti nabavki skenera za održavanje izbora putem novih tehnologija iznosila do 25 miliona maraka.

Istina, u okvirnom proračunu navedene su i dodatne stavke koje se odnose na biometrijsku identifikaciju glasača, ali je cijena pet puta veća od one koja je navedena u prvobitnoj studiji.

Ako se uporedi cijena s nekim drugim zemljama koje su uvele nove tehnologije, čini se da bi cijena koju bi mogli platiti građani BiH mogla biti značajno veća. Međutim, važno je takođe napomenuti da je CIK BiH napravio samo okvirni proračun, pa se može očekivati da konačna suma bude niža.

Primjera radi, prema podacima “Miru Systems Co. Ltd”, koja se bavi proizvodnjom i održavanjem uređaja za skeniranje glasačkih listića, uvođenje skenera na izborima na Filipinima ove godine koštaće oko 314 miliona dolara. U ovu cijenu su, kako je navedeno u ugovoru, uključene nabavke 110.000 skenera za skeniranje glasačkih listića, kompletan sistem za skladištenje i obradu glasačkih listića, softveri, obuka, printanje glasačkih listića i druge potrebe vezane za ove uređaje. S obzirom na to da Filipini imaju oko 115 miliona stanovnika, dolazi se do ukupne cijene od oko 2,7 dolara po stanovniku. Na Filipinima nisu korišteni sistemi za biometrijsku identifikaciju glasača. Prema podacima Filipinske novinske agencije, ukupna cijena izbora na Filipinima iznosi 630 miliona dolara, odnosno 5,5 dolara po stanovniku.

U Nigeriji na izborima 2023. godine nisu koristili skenere za glasačke listiće, već se glasalo klasičnom metodom: papirom i olovkom. U toj zemlji su, međutim, uvedeni biometrijski skeneri. Izbori su, prema podacima publikacije “Premium Times Nigeria”, koštali oko 3,2 dolara po stanovniku, odnosno 772 miliona dolara, a u sklopu sistema za biometrijsko identifikovanje glasača uključen je i sistem za digitalni prenos podataka sa glasačkih mjesta u centralnu bazu. Prema podacima nigerijske izborne komisije, jedan uređaj za identifikaciju glasača koštao je 1.100 dolara, a u zemlji je implementirano oko 200.000 uređaja, odnosno ukupno su koštali dolar po stanovniku.

Ako bi se ista cijena prenijela na BiH, glasanje putem skeniranja glasačkih listića koštalo bi ukupno oko 18 miliona dolara, ili oko 35 miliona maraka. Ako bi se još primijenio i nigerijski model biometrijskog skeniranja glasačkih listića i digitalni prenos podataka ručno prebrojanih listića u centralne baze, nabavka biometrijskih skenera koštala bi BiH oko šest miliona maraka.

Prema podacima Centralne izborne komisije BiH, uređaj za biometrijsku identifikaciju bi koštao oko 3.300 maraka. “Potrošni materijal” za ove uređaje procijenjen je na 100 maraka po glasačkom mjestu, a softverske licence po glasačkom mjestu procijenjene su na 300 maraka. “Sistem za upravljanje identitetom” procijenjen je na 200 maraka po glasačkom mjestu.

Jedan skener za skeniranje glasačkih listića u BiH koštao bi 4.700 maraka, a ostale stavke navedene su kao posebni dodatni troškovi. Na Filipinima je jedan skener koštao 2.900 dolara ili oko 5.800 maraka, ali u ovu cijenu je, kao što smo rekli, uključen i sav ostali materijal, uključujući i štampanje glasačkih listića koji se koriste uz skenere i obuke, dok je CIK BiH, uz cijenu skenera, naveo dodatne stavke za ostale potrepštine, mimo osnovne cijene skenera.

Protekli opšti izbori u BiH koštali su nešto manje od 15 miliona maraka, a kada se uzmu okvirni troškovi koje CIK BiH planira ako se 2026. uvedu nove tehnologije samo za osoblje usluge dobavljača, obuku i edukaciju birača za dodatne tehnologije predviđeno je gotovo 50 miliona maraka. Predviđena je i izgradnja skladišta za opremu u visini od dva miliona maraka, kao i sredstva za rad Agencije za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka u visini od 2,5 miliona maraka.

Pitanje na koje u ovom trenutku niko ne želi da odgovori jeste da li je ukupna cijena od čak 110 miliona maraka navedena samo zato da se javnost obeshrabri od uvođenja novih tehnologija i da politički predstavnici opravdaju da se od toga odustane, ili je to samo početna procjena koja će se značajno korigovati naniže kad krenu pregovori u vezi s zaključivanjem ugovora.

Related Topics:

Politika

KRESOJEVIĆ: Izvinjavamo se Savi Miniću što smo mu završili karijeru!

Napisao je ovo na društvenim mrežama narodni poslanik PDP-a i član PSS-a, Bojan Kresojević koji je objavio video isječak iz gostovanja na RTRS-u u kojem kaže da Republika Srpska jedina ima Vladu koja zarađuje na građanima u uslovima krize.

-Prihodi od PDV-a rastu 20 feninga po litri zbog povećanja cijene goriva, a povrat akcize iznosi samo 10 feninga. Najjeftinije gorivo je ono što funkcioneri sipaju u službene automobile, jer ga ne plaćaju iz svog džepa – naveo je Kresojević i dodao:

-Vlada je zakazala, zato je u Republici Srpskoj cijena goriva najveća. Gospodin Elek je pokušao braniti neodbranjivo, a ne zna ni koliko iznosi akciza po litri goriva. Milioni iz budžeta potrošeni na marketing nisu dovoljni SNSD-u da zaustave da istina izađe na vidjelo – izjavio je Kresojević

Nastavi čitati

Politika

DA NIJE SMIJEŠNO BILO BI TUŽNO! Investitori iz Singapura “isparili”

Ni četiri mjeseca nakon velike najave o izgradnji vjetroparka kod Trebinja čija se vrijednost procjenjuje na milijardu i po KM – konkretnih informacija nema.

Ko su investitori, gdje je projekat zapeo i zašto izostaju odgovori – pitanja su na koja ni nakon 4 mjeseca nismo dobili jasne odgovore.

Dok nadležni izbjegavaju kamere, opozicija tvrdi – riječ je o još jednoj predizbornoj priči.

Od najave da će investitori iz Singapura graditi vjetroelektranu u Trebinju do danas – gotovo potpuna tišina.

Na dopis koji smo još u decembru uputili na jedini dostupni mejl firme Zodic energy – odgovor nikada nije stigao. Pokušaji da dobijemo konkretnije informacije vodili su nas do Gradske uprave.

U neformalnom razgovoru, načelnica Odjeljenja za prostorno uređenje Amerisa Zavitan Jeftović rekla nam je da niko iz Gradske uprave Trebinje nije imao direktan kontakt sa firmom iz Singapura, već da je posrednik bio Zoran Butulija.

Ipak, pred kamere nije željela – prvo zbog viroze, a mjesec dana kasnije nije ispunila obećanje da će dati izjavu. Pred kamere nije želio ni Zoran Butulija, koji nam je, takođe u neformalnom razgovoru rekao da je u partnerstvu Zhongbo grupe koja je zvanično ranije odustala od projekta i Zodic energy u Banjaluci registrovana firma koja treba da gradi vjetropark u Trebinju. Butulija nas upućuje na Gu Šoućjena, direktora firme registrovane u Banjaluci.

Na naš upit, Šoiućjen nam je odgovorio da se trenutno nalazi u Kini te da će se vratiti u Banjaluku kroz desetak dana kada možemo dobiti odgovore. Nakon toga komunikacija je prekinuta pa ni nakon mjesec dana nemamo povratnu informaciju.

Sve to otvara niz pitanja – ko zapravo stoji iza projekta, kakva je veza između kineskih, singapurskih, ali i indijske firme sličnog naziva Zodiac energy do koje nas je dovela potraga za informacijama o singapurskoj firmi Zodic energy.

Zbog svega onoga što je ostalo nejasno, opozicija izražava ozbiljnu sumnju da će projekat uopšte biti realizovan, upozoravajući da se slične priče često aktiviraju upravo uoči izbora.

‘‘Tu je umiješano i nama jedno poznato ime firma Net invest iz Beograda na čijem je čelu Zoran Butulija, a koja je inače, gle čuda, davala papiur i neku vrstu opravdanja i procjene vrijednosti Komsar enerdžija kad ga je od Serdarova kupovao Luka Petrović i ERS i kad smo izgubili 300 miliona KM.

Čim vidite jedne te iste firme, ista imena, a već smo zbog njih izgubili stotine miliona maraka, ni ovdje ne možete očekivati ništa dobro. Ja bih volio da se naprave te vjetroelektrane i da Trebinje dobija 15 miliona KM godišnjih prihoda i da imamo nove izvore električne energije ali iskustvo nas uči da nijedan projekat ove vlasti za 20 godina korumpirana vlast nije mogla da završi, a pitanje je do kada će narod da podržava korumpiranu vlast iza koje ostaju samo desetine i stotine miliona KM izgubljenih sudskih sporova‘‘, rekao je za našu televiziju Nebojša Vukanović, lider liste Za pravdu i red.

Da je sve u vezi sa projektom vjetroelektrane u Trebinju od samog starta sumnjivo, smatra i Milica Radovanović. Predsjednik Gradskog odbora Srpske demokratske stranke u Trebinju.

‘‘Naše vlasti nama pričaju o milionskim iznosima koje planiraju dati firmi koja maltene ne postoji, mi nemamo nikakve transparentne podatke o njihovom poslovanju. Dakle, kako ste vi u stanju da nekome date milionski posao nekome za koga ne znate da li je uopšte kredibilan i sposoban da ispuni bilo šta od očekivanja koja vi imate.

Naš narod očigledno nije ni zainteresovan, mi brinemo brojne druge brige, kako da preživimo od dana do dana, kako da platimo gorivo, račune za struju i ostalo tako da mi o nekim firmama iz Singapura i milionskim iznosima koje poslove im dodjelujemo uopšte nemamo vremena da se njima bavimo‘‘, smatra Milica Radovanović.

Bez odgovora nadležnih, bez jasnih investitora i sa sve više nelogičnosti – priča o vjetroparku za sada više liči na političko obećanje nego na konkretan projekat

Reklo bi se da je priču o trebinjskom vjetroparku odnio vjetar – ali je izvjesno da će je isti taj vjetar ponovo donijeti prvom prilikom, i to baš u vrijeme predizborne kampanje. A dok se nadležni kriju iza izgovora i izbjegavaju javnost, ostaje stara izreka – ko želi, nađe način, a ko neće, nađe izgovor.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Politika

REVIZORI ANALIZIRALI DODIKOV BUDŽET! Više od 60 miliona KM potrošeno ne može se objasniti gdje?!

Revizori u Republici Srpskoj češljali su između ostalog i finansijsku dokumentaciju Službe predsjednika Republike Srpske za cijelu prošlu godinu. Većinom 2025. godine na funkciji predsjednika Republike Srpske nalazio se Milorad Dodik. Njega je tek 22. oktobra te godine na ovoj funkciji (kao vršilac dužnosti) naslijedila Ana Trišić-Babić.

Smještaj i putovanja

U izvještaju kojeg potpisuje glavna revizorka Božana Trninić navodi se da Služba predsjednika Republike Srpske u kontekstu finansijske revizije za 2025. godinu dobija pozitivnu ocjenu.

Tako ova revizija, kako je navela, nije našla ništa sporno u domenu raspisanih jabavki u ukupnom iznosu od 2,7 miliona KM, iako su čak sklopljena 23 direktna sporazuma.

Riječ je o najnetransparentnijem obliku javnu nabavke.

Služba predsjednika Republike Srpske kojom je veći dio 2025. godine šef bio Dodik, kako se navodi, imala je rashode od 83.709.101 KM. Samo na lična primanja otišlo je skoro pet miliona KM odnosno 4.935.163 КM.

Rashodi po osnovu korištenja roba i usluga iskazani su u iznosu od 66.826.135 КM.

Čine ih rashodi po osnovu zakupa, utroška energije, komunalnih, komunikacionih i transportnih usluga, režijskog materijala, putovanja i sl.

Na putovanja i smještaj otišlo je skoro pola miliona KM, a na korištenje mobilnih telefona u prošloj godini spiskano je 115.158 KM.

Posebno je zanimljiv nalaz revizora koji konstatuje da je “pojeo” najveći dio rashoda odnosno skoro 62 miliona KM.

“Ostali neklasifikovani rashodi iskazani su u iznosu od 61.925.703 КM, a odnose se na rashode za stručno usavršavanje zaposlenih (7.036 КM), rashode za bruto naknade za rad van radnog odnosa (1.005.211 КM), po osnovu reprezentacije (257.672 КM), za poreze, doprinose i neporeske naknade na teret poslodavca (18.048 КM) i ostale nepomenute rashode (60.637.736 КM)”, ističe se u izvještaju.

Pripadnicima MUP-a za osiguranje otišlo 137.955 KM

“Nepomenuti” rashodi od 60.637.736 KM koji čine više od 70 posto od ukupnih rashoda od 83.709.101 KM nisu dalje elaborirani u ovom izvještaju.

Zanimljiva je i struktura naknada za rad određenim saradnicima.

“Rashodi za bruto naknade za rad van radnog odnosa odnose se na senatorski dodatak članovima Senata Republike Srpske (31.880 КM), funkcionalni dodatak savjetnicima koji su angažovani bez zasnivanja radnog odnosa u Službi predsjednika (430.147 КM), rashode za bruto naknade po ugovoru o djelu (405.229 КM) i naknade angažovanim pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske za poslove obezbjeđenja predsjednika Republike (137.955 КM)”, istaknuto je u izvještaju.

(Fokus.ba) Foto: BN

Nastavi čitati

Aktuelno