Connect with us

Politika

VRIJEME TAKTIZIRANJA ISTEKLO: Izborni zakon prvi test, hoće li NOVA VEĆINA opstati do sastanka u Banjaluci?

Nova koalicija koja se u srijedu okupila u Sarajevu, a koju čine HDZ, stranke “trojke” (SDP, NiP i Naša stranka) te SDS, PDP i Lista za pravdu i red, nije postigla nikakav konkretan dogovor, a sudeći po izjavama, njena budućnost zavisiće od današnje sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH na kojoj će se razmatrati izmjene Izbornog zakona BiH koje je predložio HDZ.

“Vrijeme taktiziranja je isteklo, i to se odnosi na Izborni zakon i na sve druge ključne reforme”, rekao je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, ističući da je došlo vrijeme za izmjene Izbornog zakona.

Ovu Čovićevu izjavu mnogi su protumačili kao ultimatum, međutim Elmedin Konaković, lider NiP-a, kaže da nije bilo uslovljavanja oko Izbornog zakona te da je spreman na razgovore o tom zakonu, ali prvo treba riješiti ostala pitanja sprovođenja presuda međunarodnih sudova.

I u SDP-u već su nagovijestili da neće podržati izmjene Izbornog zakona koje je predložio HDZ, a ako uzmemo u obzir da to neće učiniti ni SDA ni DF gotovo je izvjesno da od konačnog usvajanja neće biti ništa, što bi svakako moglo zakomplikovati odnose među novim “potencijalnim partnerima” u BiH.

“Imate li osjećaj da je Dragan Čović iskren kada kaže da bi izbacio Dodika i ubacio opoziciju iz Republike Srpske? Ili samo igra igru da kasnije kaže: ‘Ja sam htio, ali niste vi htjeli podržati Izborni zakon’, rekao je Nebojša Vukanović, predsjednik Liste za pravdu i red, dodajući da više neće učestvovati u daljim razgovorima te ako žele dogovor može se potpisati sporazum, a ako ne – neka snose odgovornost.

Inače, i uoči sastanka nove većine na nivou BiH bilo je dogovora da će se potpisati novi koalicioni sporazum, međutim na kraju je dogovoreno da se o tome još razgovara, a novi sastanak je zakazan za 10. april u Banjaluci, mada već danas u nezvaničnim razgovorima se postavlja pitanje da li će ga uopšte i biti.

Kako nezvanično saznajemo, a što je djelimično potvrdio i Vukanović, na sastanku koji je održan u srijedu u Sarajevu svi su insistirali na tome da se krene u formiranje novog Savjeta ministara BiH, međutim HDZ je bio protiv toga, a mimo dogovora sa bilo kim u međuvremenu je preko Marine Pendeš, delegata HDZ-a, u proceduru uputio izmjene Izbornog zakona BiH.

Kako stvari sada stoje, iako je na prethodnom sastanku HDZ-a i opozicionih partija iz Republike Srpske, koji je održan na Kupresu, bilo dogovoreno da Vukanović bude imenovan za ministra bezbjednosti – ni od toga još neće biti ništa.

I Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, rekao je da Vukanović neće biti izabran za ministra bezbjednosti u Savjetu ministara BiH.

“Znam, neće biti izabran, džaba se znoji”, rekao je Dodik.

Kada je riječ o samom Izbornom zakonu, od čijeg usvajanja ili neusvajanja će zavisiti dosta toga, posebno u odnosima u “novoj koaliciji”, suština izmjena koje predlaže HDZ je da se njime osigura da Hrvati sebi izaberu člana Predsjedništva BiH, a ne kao što je to sada slučaj da Bošnjaci biraju hrvatskog člana.

Kako bi to sproveli u djelo, HDZ predlaže da sa liste hrvatskih kandidata za člana Predsjedništva BiH bude izabran kandidat koji osvoji najveći broj glasova, s tim što u tim glasovima mora biti i većina glasova u tri od pet kantona i to Hercegovačko-neretvanskom, Srednjobosanskom, Zapadnohercegovačkom, Hercegbosanskom i Posavskom.

“Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uslov, uzima se sljedeći kandidat s liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uslov”, piše u HDZ-ovom Prijedlogu izmjena Izbornog zakona BiH.

Dalje, ukoliko hrvatski kandidat nije izabran u skladu sa gore navedenom odredbom, onda izabrani kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u FBiH da bi bio izabran mora osvojiti najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje dva od pet kantona.

“Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uslov, uzima se sljedeći kandidat s liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uslov”, piše u predloženim izmjenama Izbornog zakona.

Ukoliko na kraju ni na gore navedene načine ne bude izabran član Predsjedništva iz reda Hrvata, neophodno je da hrvatski kandidat ispuni uslov da je osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje jednom od pet kantona (Hercegovačko-neretvanski, Srednjobosanski, Zapadnohercegovački, Hercegbosanski i Posavski).

Kada je riječ o Republici Srpskoj, prijedlog HDZ-a je da člana Predsjedništva BiH koji se neposredno bira sa teritorije Republike Srpske biraju birači upisani u centralni birački spisak u Republici Srpskoj, a izabran je kandidat koji dobije najveći broj glasova. U suštini, kod izbora člana Predsjedništva iz Republike Srpske ne bi se mijenjalo ništa, a kada je riječ o bošnjačkom članu Predsjedništva BiH pobijedio je kandidat koji dobije najveći broj glasova.

Osim toga, HDZ-ov prijedlog podrazumijeva i promjene kada je riječ o izboru članova Centralne izborne komisije BiH. Ukoliko izmjene i dopune Izbornog zakona dobiju podršku, članove CIK-a birala bi komisija koja bi bila sastavljena od šest članova Kolegijuma oba doma Parlamentarne skupštine BiH.

Ukoliko kojim slučajem prijedlog HDZ-a o izmjeni Izbornog zakona i dobije podršku sutra u Domu naroda, što je malo vjerovatno, te izmjene moraju proći i Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

Politika

Čović VJEČITI OPTIMISTA “Uvjeren sam u pozitivan signal iz Brisela!”

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović sa zvaničnicima svih nivoa vlasti i članovima ove stranke prisustvuje dvodnevnoj klauzuri u Neumu, gdje su teme i aktuelna situacija u BiH i evropske integracije. Čović je prvi, uoči sjednice Savjeta ministara BiH, najavio usvajanje Reformske agende. Za “Dnevni avaz” kaže da je imao garancije da će dokument dobiti podršku.

– Napravili smo dobar i ozbiljan iskorak, ali trebaće detaljno analizirati zašto se dovodimo u ovakvu situaciju da nas bilo ko može ucjenjivati. U biti, ništa bitno nije promijenjeno od onoga što smo imali kao osnovu, da bi se s ovako bitnom temom spekulisalo danima i mjesecima, pa da nas neko optereti i s gubitkom od stotinjak miliona evra iz planiranih sredstava koji mogu značajno doprinijeti BiH – kazao nam je Čović.

Posjeta Fon der Lajen

Zadovoljan je i smatra da najviše zasluga ima predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto.

– Dodatno nam čini zadovoljstvo što iduće sedmice u BiH dolazi šefica Evropske komisije Ursula fon der Lajen. Ipak se može kazati da pravimo mali iskorak, izlazimo iz jedne krize i uvjeren sam da ćemo vrlo brzo krenuti i na dva preostala reformska zakona – o Sudu BiH i VSTV-u BiH, koji su i dalje visoki prioritet za HDZ BiH – dodaje Čović.

Uvjeren je da će iz Brisela stići pozitivan signal, ali upozorava da „više nismo vjerodostojni i dosljedni, jer davno smo obećali da ćemo završiti ove stvari“.

– Bojim se da smo tek malo otvorili vrata kod prijatelja u Briselu koji imaju vremena da se bave s BiH, jer se evidentno bave drugim temama, sigurnosnom i svakom drugom ugrozom kad je u pitanju Evropa – kaže Čović.

Naglašava da su dva zakona prioriteti na evropskom putu.

– Pregovarača usvaja samo Savjet ministara BiH, pa očekujem da taj dio neće biti problem. On nije striktna obaveza, jer su oni tražili neka prelazna rješenja što se tiče privremenog pregovarača. Bitno je u ovom trenutku usvojiti dva zakona i onda ne vidim prepreke da dobijemo i pregovarača, odnosno da Savjet ministara donese i tu odluku. Pokušaćemo do 15.-20. oktobra usvojiti i budžet i odmah pokrenuti proceduru za narednu godinu – naglašava Čović.

Sastanci sa svima

Ništa se pretjerano neće mijenjati kad je u pitanju struktura vlasti, ali bi se trebali promijeniti odnosi, kaže Čović, nakon razgovora s predstavnicima svih stranaka. Očekuje da prvi ciklus razgovora bude završen u narednih 15-ak dana, a ocjenjuje ih kao vrlo dobre.

– Konkretno razgovaramo i to daje šansu da možemo malo drugačije razumjeti vrijeme ispred sebe. U godini dana koju imamo do idućih izbora, ne smijemo izgubiti osnovni cilj, a to su mir i stabilnost. Mir smo očuvali, unutrašnja stabilnost, zbog nepovjerenja, takva je kakva jeste, ali ni evropski put ne smije nestati s našeg popisa prioriteta. Čini mi se da su sve stranke spremne to podržati, kako opozicijske, na razini BiH, tako i one koje formalno jesu vlast – ističe Čović.

Komentarišući stavove SNSD-a i Milorada Dodika, kada je o presudi Suda BiH ili prijevremenim izborima riječ, Čović kaže da smo nepotrebno izgubili godinu.

– Imali smo vrlo jasan stav u komunikaciji s kolegama iz Republike Srpske i gospodinom Dodikom, ali i u javnom nastupu – odluke sudova se moraju poštivati, bez obzira šta o njima mislili i šta mislili uopšte o nezavisnosti pravosuđa. Anarhije ne smije biti. Dobro je da su u konačnici prijatelji iz Republike Srpske razumjeli da taj proces treba ići dalje, da će se izbori morati održati, pa ćemo vidjeti šta stanovnici Srpske misle i kakva je popularnost pojedinaca koji izlaze na izbore – zaključuje predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.

Nastavi čitati

Politika

“BESMISLENO JE!” Bodiroga komentarisao održavanje referenduma i SNSD nove planove

Održavanje referenduma i referendumsko pitanje je besmisleno iz nekoliko razloga, naveo je šef Kluba poslanika SDS-a u NSRS, Ognjen Bodiroga.

Prvi razlog je, smatra on, zato što je Milorad Dodik prihvatio presudu Suda BiH jer je kaznu od godinu dana zatvora zamijenio novčanom.

Dugi razlog je dodaje Bodiroga, što Sud BiH nije Dejtonska kategorija, ali SNSD je sa hrvatskim i bošnjačkim partijama osnovao Sud BiH tako što je u Parlamentarnoj skupštini BiH potvrdio nametnuti Zakon o Sudu BiH od strane visokog predstavnika.

– Krajem juna 2002. i početkom jula 2002. godine SNSD je glasao i u Domu naroda i u Predstavničkom domu za osnivanje Suda BiH. SDS ni u jednom od ova dva doma nije glasao za osnivanje Suda BiH.

Sviđalo se to nama ili ne, zahvaljujući SNSD-u, od tog momenta Sud BiH postao sastavni dio Ustava BiH i osudio je npr.pripadnike Vojske Republike Srpske na preko 2 000 godine zatvora”, istakao je Bodiroga i dodao:

– I na kraju, sam CIK je opet formirao SNSD 2001. godine sa bošnjačkim i hrvatskim političkim partijama, SDS nije u tome učestvovao.”

Bodiroga je naglasio i to da će sam referendum koštati građane Republike Srpske nekoliko miliona maraka.

Nastavi čitati

Politika

PESKOV UPOZORAVA! “Situacija u BiH NAPETA, ključno riješiti pitanje NJEMAČKOG DRŽAVLJANINA”

Rusija će iskoristiti svoje predsjedavanje Savjetom bezbjednosti UN da pokrene pitanje povratka slovu Dejtonskog sporazuma, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov i dodao da mora biti riješeno i pitanje njemačkog državljanina /Kristijana Šmita/.

“Smatramo da je situacija i dalje veoma napeta u BiH…Situacija sa Republikom Srpskom je veoma napeta… Pitanje tog državljanina NJemačke, mora biti riješeno. Da li je potreban? Jasno je da nije”, rekao je Peskov za RT Balkan.

On je istakao da je poterbno vratiti se slovu Dejtonskog sporazum. “Rusija će iskoristiti svoje predsjedavanje da se ovo osigura. Sa zapadnjacima je teško raditi, ali daćemo sve od sebe”, rekao je Peskov.

Nastavi čitati

Aktuelno