Connect with us

Politika

GODINA PRED IZAZOVIMA: Hoće li aktuelna vlast PREŽIVJETI do oktobarskih izbora?

Iako najavljen, sastanak “nove većine”, odnosno HDZ-a, SDP-a, NiP-a i Naše stranke te SDS-a, PDP-a i liste Za pravdu i red, ni juče nije održan, niti je poznat datum novog okupljanja, što ide u prilog tezi koja se sve glasnije čuje, a to je da bi ovo političko stanje i vlast na nivou BiH mogli ostati do izbora iduće godine.

“Nema još sastanka. Razgovori i pregovori se vode ovako pojedinačno, i kada se sklope uslovi da se održe, održaće se, ali za sada nema ništa. Bilo je govora da će biti do 16. aprila, i sa današnjim danom nemam povratnu informaciju kada će biti. Očigledno da su ti neki razgovori na nivou partnera iz FBiH negdje zapeli”, rekao je za “Nezavisne” Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

Podsjećanja radi, HDZ, NiP, Naša stranka, PDP, SDS i lista Za pravdu i red održali su u Sarajevu sastanak 2. aprila u cilju formiranja nove većine na nivou BiH.

Na tom sastanku dogovoreno je da sljedeći sastanak bude održan u Banjaluci 10. aprila, međutim on je pomjeren za 14. april i nije održan, a novi termin još nije poznat.

“Ovaj sastanak nije bio zakazan za ponedjeljak, iako se govorilo o tome kao alternativnom datumu. Prošle sedmice nije bilo moguće organizovati sastanak. Domaćin je trebalo da bude PDP. Za četvrtak prošle sedmice je bio zakazan sastanak, trebalo je da bude u ponedjeljak. Očigledno ne odgovara svima. Sada je na PDP-u da organizuje novi termin”, rekao je Saša Magazinović, šef Kluba poslanika SDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

Odgovarajući na pitanje da li je problem vrijeme i organizacija ili ipak nešto drugo, Magazinović kaže da je “u pitanju tajming” te da nema nekog razloga iza toga, da neko bojkotuje ili neće.

S obzirom na probleme u vezi s organizacijom sastanka, a i činjenice da se sastanak već dva puta odgađa, sve realnije djeluju prognoze da će ovakvo stanje, barem kada je u pitanju nivo BiH, ostati do izbora naredne godine. Prvobitno, plan “trojke” je bio da se SNSD izbaci iz vlasti, a u tom smjeru u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH smijenjeni su Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, i Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora, međutim to treba da potvrdi i Dom naroda, u kojem upravo SNSD ima kontrolni paket.

“Kod nas je sve moguće, ali to bi bilo pogubno za sve nas koji živimo u Republici Srpskoj i cijeloj BiH pošto imamo kompletnu blokadu institucija, a to je onda blokada i projekata, i života, i svega ostalog”, rekao je Miličević, odgovarajući na pitanje koliko je realno da ova situacija ostane do izbora naredne godine.

Mladen Bubonjić, politički analitičar, kaže da su crvene linije pređene, političke, ali i pravne i da to vjerovatno utiče na priču o formiranju nove većine.

“Vidimo, a i odavno se znalo da SNSD ima kontrolni paket u Domu naroda i to je opštepoznata činjenica, a vidimo da i HDZ kalkuliše u vezi s novom većinom i to ne zbog SNSD-a ni nove vlasti, već njihov je interes izmjena Izbornog zakona i preko stranaka iz Republike Srpske žele da izvrše pritisak na bošnjačke partije, u ovom slučaju ‘trojku'”, rekao je Bubonjić za “Nezavisne”.

On ističe da se situacija koju trenutno imamo neće sama riješiti, ali da ne vjeruje da ovako kako sada stvari stoje može potrajati do oktobra sljedeće godine.

“To je godinu i po dana i ne vidim sa pravnog aspekta da se ovo može odugovlačiti u toj mjeri”, rekao je Bubonjić.

Politika

SPS NEMA KADROVA VAN FOTELJA: Liste predvode direktori, ministri i stranački funkcioneri

Centralna izborna komisija (CIK) BiH ovjerila je kandidatske liste Socijalističke partije Srpske (SPS) za predstojeće opšte izbore, a pregled nosilaca lista pokazuje da su u prvom planu uglavnom stranački funkcioneri, direktori javnih preduzeća i ustanova, te nosioci različitih rukovodećih funkcija.

Iako iz SPS-a poručuju da na listama imaju „ostvarene i odgovorne ljude“, među nosiocima kandidatskih lista teško je pronaći veći broj novih i prepoznatljivih lica koja dolaze direktno iz naroda, bez političkih ili rukovodećih funkcija.

Najveći broj nosilaca lista već godinama obavlja značajne političke, direktorske ili upravljačke poslove, što otvara pitanje da li je SPS odlučio da povjerenje ponovo stavi u uski krug provjerenih kadrova, umjesto da prostor pruži novim ljudima i drugačijim idejama.

Nosioci lista SPS za Narodnu skupštinu Republike Srpske:

  • Izborna jedinica 1 – Duško Miletić, potpredsjednik SPS-a, direktor prijedorske Toplane i odbornik u Skupštini grada Prijedora
  • Izborna jedinica 2 – Vladimir Bogojev, predsjednik GO SPS Gradiška, rukovodilac Elektrokrajine i odbornik
  • Izborna jedinica 3 – Goran Selak, predsjednik SPS-a i ministar pravde Republike Srpske
  • Izborna jedinica 4 – Igor Jeremić, predsjednik OO SPS Brod, direktor Srednjoškolskog centra „Nikola Tesla“ i odbornik
  • Izborna jedinica 5 – Dragutin Škrebić, potpredsjednik SPS-a, privrednik i odbornik
  • Izborna jedinica 6 – Čedomir Stojanović, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH
  • Izborna jedinica 7 – Siniša Mijatović, aktuelni narodni poslanik
  • Izborna jedinica 8 – Stefan Kuljanin, ekonomista iz Istočne Ilidže
  • Izborna jedinica 9 – Maksim Skoko, potpredsjednik SPS-a, narodni poslanik i direktor RiTE Gacko

Nosioci lista za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH:

  • Izborna jedinica 1 – Nebojša Raković, organizacioni sekretar SPS-a i delegat u Vijeću naroda Republike Srpske
  • Izborna jedinica 2 – Jelena Rodić, predsjednica Foruma žena SPS-a, izvršni direktor Investiciono-razvojne banke Republike Srpske i predsjednica Udruženja „Četiri plus“
  • Izborna jedinica 3 – Dejan Kašiković, komandir Teritorijalne vatrogasno-spasilačke jedinice Trebinje

Sastav nosilaca lista pokazuje da je SPS najveće povjerenje ukazao ljudima koji već obavljaju značajne političke, direktorske ili rukovodeće funkcije, dok među najistaknutijim kandidatima nema mnogo novih imena koja bi mogla predstavljati osvježenje na političkoj sceni Republike Srpske.

Nastavi čitati

Politika

DIPLOMATSKI ĆORSOKAK: Nema saglasnosti o novom visokom predstavniku, jačaju pozivi za kraj OHR-a

Nakon što Savjet za implementaciju mira (PIC) već na dvije sjednice nije uspio postići dogovor o izboru novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, očigledno je da u međunarodnoj zajednici nema saglasnosti o tome kako Kancelarija OHR-a treba da izgleda u budućnosti, a sve su glasniji, i sve je više onih koji smatraju da tu kancelariju treba ugasiti i da odgovornost moraju preuzeti domaći političari.

Čović i Dodik traže odlazak OHR-a i ukidanje bonskih ovlaštenja

Stav iz Republike Srpske po tom pitanju odavno je jasan, a on je da OHR treba da ode iz Bosne i Hercegovine, međutim poprilično “politički uzdržani” Hrvati već mjesecima otvoreno govore to isto. Od stava da je OHR potreban BiH, preko toga da ga treba izmjestiti u Brisel – sada već otvoreno govore da on treba da bude ugašen. Dragan Čović, predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik HDZ-a, rekao je da OHR mora nestati, i da dalje treba da idemo sami.

On je naglasio da je došlo vrijeme za odlazak OHR-a i ukidanje bonskih ovlaštenja te da je to što tri sjednice PIC-a nisu dale rezultate pokazatelj ambijenta oko BiH.

-Na kraju je došlo vrijeme da mi kažemo da nekakav specijalni visoki predstavnik koji ima neka ovlašćenja u BiH nema više svoje mjesto ovdje. Bolje da mi to kažemo, nego da se ovi prijatelji iz PIC-a nadmudruju koliko im treba i da pokušaju nešto napraviti u vezi s tim. Јa sam uvjeren, to smo komunicirali u posljednje vrijeme, da je došlo vrijeme da vrlo jasno definišemo i mandat te osobe koja će imati neki prelazni karakter, da definišemo ovlaštenja koja ne mogu biti bonska, jer sva dosadašnja bonska ovlaštenja su napravila štetu BiH – naveo je Čović za RTV HB.

Govoreći o Kristijanu Šmitu, istakao je da nije ništa dobro uradio te kako je izazvao štetu stalnim djelovanjima i, kako je to definisao lider HDZ-a, uvjeravanjima da on bolje razumije odnose u BiH od samih Hrvata.

-Zato sam i ovih dana rekao, to ponavljam već zadnjih 10 godina, dao Bog da jednog dana neko dođe sa ovlašćenjima da poništi sve odluke visokog predstavnika. Niko drugi to ne može uraditi nego opet takva nekakva institucija i da se okrenemo sebi, da razumijemo da je BiH sastavljena od tri konstitutivna naroda i da moramo naći mjeru za ta tri konstitutivna naroda – rekao je Čović.

Zanimljivo je da je Čović nešto slično rekao i samo nekoliko dana ranije, odnosno nakon sastanka delegacija SNSD-a i HDZ-a. Tada su i Čović i Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, rekli da odluke visokog predstavnika treba da budu poništene, a OHR ugašen. Takođe, uporedo sa tim spekuliše se i kako će izgledati buduća kancelarija OHR-a, od toga da će sve ostati kako je i bilo do toga da će mandat budućeg visokog predstavnika biti ograničen, kako ovlašćenjima, tako i vremenski.

Ono što je sve izvjesnije jeste da novi visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini neće biti imenovan do prije izbora, i da će funkciju v.d. visokog predstavnika obavljati Luis Krišok, američki diplomata koji je na tu poziciju došao sa mjesta zamjenika visokog predstavnika. U slučaju da se to desi, i da BiH postizborni period dočeka bez visokog predstavnika, biće zanimljivo pratiti formiranje vlasti u BiH, posebno na nivou Federacije BiH s obzirom na to da su u nekom periodu visoki predstavnici u tom procesu igrali odlučujuću ulogu. Tako je bilo, recimo, nakon posljednjih opštih izbora u BiH, kada je Šmit kao tadašnji visoki predstavnik čak suspendovao Ustav Federacije BiH kako bi “trojci”, odnosno SDP-u, NiP-u i Našoj stranci, omogućio da formiraju Vladu Federacije BiH iako za to nije postojala volja potpredsjednika Federacije BiH Refika Lende (SDA), a koja je po Ustavu FBiH bila obavezna.

-Jasno je da do imenovanja visokog predstavnika neće doći u dogledno vrijeme, a uprkos tome u BiH se ništa neuobičajeno ne dešava, što je dokaz da može da funkcioniše bez stranog tutorstva”, rekla je Ana Trišić Babić, v.d. direktora Kancelarije za međunarodnu saradnju Republike Srpske.

Ona je rekla da od trenutka kada u junu nije imenovan visoki predstavnik da je bilo jasno da do imenovanja neće doći u dogledno vrijeme, te da je sigurna da se to neće dogoditi ni do novembra, a do tada će se vidjeti u kom pravcu će se odvijati politički procesi.

-Vjerujem da je ovo prilika da i u Sarajevu prihvate realnost da visoki predstavnik više nije potreban ovoj zemlji. Umjesto oslanjanja na strane intervencije, vrijeme je da odgovornost za političke procese u potpunosti preuzmu domaće institucije i demokratski izabrani predstavnici naroda – rekla je nedavno Trišić Babićeva.

Bošnjački političari insistiraju na punom mandatu visokog predstavnika

Za razliku od Srba i Hrvata, Bošnjaci u ovom trenutku ne žele ni da čuju da OHR bude oslabljen, a bonska ovlaštenja ukinuta, a kamoli da bude ugašen. U svim javnim nastupima bošnjački zvaničnici insistiraju na tome da visoki predstavnik treba BiH i da bonskim ovlaštenjima treba i dalje da nameće zakone i odluke.

Gotovo svi bošnjački zvaničnici pozdravili su nedavnu izjavu Krišoka, koji je rekao da “ima puna ovlaštenja, uključujući i bonska”, međutim poprilično su suzdržani u procjeni budućeg djelovanja OHR-a.

-Činjenice su da od trećeg entiteta ili izborne jedinice nema ništa, kao ni od bilo kakvog separatizma. Isto vrijedi i za Kancelariju visokog predstavnika koji ostaje u punom, nepromijenjenom kapacitetu i ovlaštenjima – rekao je nedavno Nermin Nikšić, lider SDP-a.

Slično kao i političari, i analitičari, zavisno iz kojeg naroda dolaze, potpuno različito gledaju na OHR i njegovu budućnost, ali svi se slažu u jednom, a to je da su mjeseci pred nama ključni za to kako će OHR izgledati, a to u prvom redu zavisi od dogovora na relaciji Vašington – Brisel.

Nezavisne novine

Nastavi čitati

Politika

BLANUŠA NA OZRENU: “Ovo mora ostati planina ŽIVOTA, a ne rudnika”

Predsjednik SDS Branko Blanuša boravio je na Ozrenu, gdje je razgovarao sa predstavnicima zabrinutih mještana, posjetio Manastir Svetog Nikole i domaćinstvo porodice Pejić u Kaluđerici kod Petrova.

Tokom razgovora sa predstavnicima ozrenskih sela, Blanuša je istakao da Srpska demokratska stranka pruža punu podršku građanima koji se protive geološkim istraživanjima i otvaranju rudnika na Ozrenu.

– Naš stav je jasan – Ozren nije prostor za rudnike, već za život. Njegova budućnost leži u razvoju turizma, poljoprivrede i domaće proizvodnje. Ne smijemo dozvoliti da kratkoročni interesi ugroze prirodno bogatstvo, zdravlje ljudi i budućnost generacija koje dolaze – poručio je Blanuša.

On je naglasio da su razgovori sa mještanima potvrdili koliko je važno da institucije čuju glas lokalnog stanovništva i da se sve odluke koje se tiču ovog područja donose isključivo uz njihovu saglasnost i u interesu očuvanja životne sredine.

Tokom posjete Manastiru Svetog Nikole, Blanuša je razgovarao sa igumanom Gavrilom o značaju očuvanja duhovnog i kulturnog nasljeđa Ozrena, dok je u domaćinstvu porodice Pejić imao priliku da se upozna sa radom pčelara i potencijalima koje ovaj kraj ima za razvoj pčelarstva i drugih grana poljoprivrede.

– Ozren je dragulj Republike Srpske. Naša je obaveza da ga sačuvamo – zbog prirode, zbog ljudi koji ovdje žive i rade, ali i zbog budućih generacija – zaključio je Blanuša.

Nastavi čitati

Aktuelno