Connect with us

Svijet

U Arizoni oko 200 zamrznutih tijela čeka “buđenje”

Unutar američke ustanove Alkor-Lajf Extension fondacije koja se nalazi u Arizoni nalazi se trenuno 199 tijela ljudi i skoro 100 kućnih ljubimaca koji su smješteni unutar tečnog azota, a plan je da nekada u budućnosti budu oživeljeni kada tehnologija bude dovoljno napredna da to postigne, piše “Euronews”.

Prostorija u kojoj se tijela nalaze je puna portreta ovh pacijenata, a jedna od njih je Materin Naovaratopong sa Tajlanda koja je život izgubila u ranoj mladosti.

Predsjednik ove fondacije Maks Mor rekao je za “Euronews” da je poslednji pacijent kod njih došao prije tri godine.

“Ona je naš najmlađi pacijent. Ovde leži nepune tri godine, a preminula je zbog raka mozga. Oba roditelja su joj ljekari, imala je više operacija na mozgu, ali ništa nije dalo efekta”, rekao je Mor.

Kako je naveo, u objektu leže pacijenti koji su samo “pravno mrtvi”, ali ne i biološki i vjeruje da bi krionika, proces smrzavanja na niskim temperaturama, mogla da bude njihov spas. Objašnajva da je ovaj proces dosta komplikovaniji od samog zamrzavanja i odmrzavanja.

Naime, nakon što pacijent bude proglašen pravno mrtvim, tijelo će biti natopljeno u ledenom kupatilu. Tokom ove procedure se koristi mehaniki CPR uređaj koji obezbjeđuje cirkulaciju krvi i lijekove kako bi se ćelije zaštitile od oštećenja.

Mor kaže da ova sprečava pacijenta da se vrati u svijest i pojavu krvnih ugrušaka. On takođe dodaje da je održvanje krvnog pritiska ključno za održivost, baš kao i u procesu doniranja organa. Navodi da tijela tehnički nisu zamrznuta.

“Nama nije cilj da zamrznemo pacijenta, već da ih vitrifikujemo. Razlog je taj što kada se ohlade na temperaturi ispod nule, rastvor će, umjesto da se kristališe postati sve gušći i gušći i to će biti kao stakleni blok koji drži sve ćelije na mjestu bez ikakve unutrašnje strukture i tako ih ne oštećuje”, objasnio je on.

Kaže da je procedura jako prosta, i da nakon ovakvog zamrzavanja nije važno koliko je tijelo bilo u takvom stanju.

“Kada dostignemo tu tačku, oko minus 110 stepeni, tijelo postaje zaista čvrsto i apsolutno se ništa ne dešava u njemu. Nema nikakve biohemijske reakcijske aktivnosti, svakako nema neurološke aktivnosti. Tada nije važno da li ste čekali dan ili 100 godina, tijelo će biti isto kao prije zamrzavanja”, kazao je.

Moreova supruga, futurista i autorka projekta Nataša Vita More vjeruje da oni koji su se opredijelili za krioprezervaciju neće biti usamljeni kada ožive.

“Oni će najvjerovatnije imati članove porodice ili prijatelje koji su se takođe prijavili za ovo. Osoba je imala rak ili neku drugu vrstu bolesti je oživjela izlječena i popravljena”, rekla je.

Za dr Arutura Kaplana direktora Odeljenja za medicinsku etiku i profesora na Medicinskom fakultetu Grosman Univerziteta u Njujorku ideja o krionici nije ništa drugo do “diskusije u studenstkom domu”.

“Dakle, na kraju, mislim da je ovo zamrzavanje sebe u budućnost poprilično naučna fantastika. Po meni, to je nešto na nivou teme u studentskom domu. Ne možemo da pričamo o tome kao o kesici graška”, rekao je on.

(EuroNews)

Related Topics:

Svijet

RUTE UVJERAVA EVROPLJANE “Nijedna NATO članica nije sama”

Generalni sekretar NATO-a, Mark Rute, sastao se u Briselu sa premijerom Letonije Andrisom Kulbergsom, a glavne teme razgovora bile su predstojeći samit Alijanse u Ankari, jačanje odbrane i bezbjednosti na istočnom krilu NATO-a.

Rute je podsjetio da su francuski borbeni avioni, angažovani u misiji NATO Baltičkog vazdušnog nadzora, ovog mjeseca presreli i oborili dron koji je ušao u vazdušni prostor Letonije, ocijenivši da takvi incidenti pokazuju “opasno i neodgovorno ponašanje Rusije”.

Istovremeno je poručio da NATO ostaje spreman da zaštiti svaku članicu, naglasivši da “nijedan saveznik nije sam u NATO-u”.
Pohvale za ulaganja u odbranu

Rute je pohvalio Letoniju zbog snažne podrške Ukrajini, uključujući učešće u Međunarodnoj koaliciji za razvoj bespilotnih sistema, kao i zbog značajnih ulaganja u odbranu.

Prema njegovim riječima, Letonija će ove godine za odbranu izdvajati gotovo pet odsto bruto domaćeg proizvoda, što je među najvećim izdvajanjima u Alijansi i primjer ostalim članicama uoči samita NATO-a zakazanog za naredni mjesec u Ankari, navodi NATO.

Nastavi čitati

Svijet

SVIJET U ŠOKU NAKON OPTUŽBI IZ KREMLJA! Peskov ogolio jezive detalje “Kijev izveo teroristički napad na dječiji autobus!”

Kijev je izvršio teroristički akt napadom dronom na autobus sa omladinskom fudbalskom reprezentacijom Bjelorusije u ruskoj Brjanskoj oblasti, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Ranije tokom dana, vršilac dužnosti gubernatora Jegor Kovalčuk saopštio je da je Ukrajina u blizini Brjanska napala autobus sa omladinskom fudbalskom reprezentacijom iz grada Gomelja u Bjelorusiji.

Grupa je putovala na odmor u Gelendžik. Poginula je žena koja je pratila tim, supruga jednog od trenera.

Nastavi čitati

Svijet

PAKT KOJI MJENJA SUDBINU BLISKOG ISTOKA: Formira se privatni fond od 300 milijardi dolara za investicije u Iran

Okvirni sporazum SAD i Irana predviđa osnivanje privatnog investicionog fonda vrijednog 300 milijardi dolara koji bi trebalo da podstakne ulaganja u iransku privredu, a više od polovine sredstava već je obezbijeđeno, tvrdi izvor upoznat sa pregovorima.

Privatni fond vrijedan 300 milijardi dolara, namijenjen podsticanju investicija u Iran, predviđen je okvirnim sporazumom između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, a više od polovine tog iznosa već je obezbijeđeno, rekao je za Rojters izvor direktno upoznat sa dogovorom.

Prema njegovim rečima, fond je osmišljen kako bi obe strane imale snažan ekonomski motiv za postizanje konačnog sporazuma. Plan još nije zvanično objavljen, dok se Vašington i Teheran pripremaju za potpisivanje memoranduma u petak.

Fond nije odšteta niti pomoć vlada

Izvor navodi da će fond funkcionisati kao privatni investicioni mehanizam, a ne kao program obnove ili ratne odštete. U njemu neće biti državnog novca niti bespovratnih sredstava.

Finansijska sredstva već su obećale kompanije iz Sjedinjenih Američkih Država, zalivskih zemalja, Azije, Južne Amerike i Afrike, a ulaganja bi trebalo da budu usmjerena na energetiku, logistiku, proizvodnju i saobraćaj.

Iran prvobitno tražio 400 milijardi dolara

Visoki iranski izvor rekao je da je Teheran prvobitno tražio 400 milijardi dolara odštete za ratnu štetu od Sjedinjenih Američkih Država, ali da je Vašington odbio takav zahtjev.

Nakon toga pojavila se ideja o formiranju fonda pod nazivom “Fond za obnovu i razvoj”, koji bi omogućio finansiranje obnove kroz investicije i kreditne linije.

Obnova industrije i infrastrukture

Plan predviđa da regionalne države učestvuju kroz obezbjeđivanje zajmova, otvaranje kreditnih linija ili direktno finansiranje obnove objekata oštećenih tokom sukoba.

Među projektima koji bi mogli da budu finansirani nalaze se čeličana Mobarakeh, rafinerije, aerodromi i druga infrastruktura pogođena ratom.

Iran želi povratak stranih investicija

Iran, jedna od najvećih ekonomija Bliskog istoka, gotovo četiri decenije nije uspiio da privuče značajnije strane investicije zbog američkih i međunarodnih sankcija.

Zemlja raspolaže drugim najvećim dokazanim rezervama prirodnog gasa i četvrtim najvećim rezervama nafte u svijetu, uz populaciju od više od 92 miliona stanovnika i značajan potencijal u petrohemiji, rudarstvu, turizmu i poljoprivredi.

Konačni dogovor tek predstoji

Investicioni fond neće biti formiran niti će početi sa radom dok ne bude postignut konačan sporazum između Vašingtona i Teherana.

Memorandum koji bi trebalo da bude potpisan predstavlja okvir za pregovore tokom narednih 60 dana, tokom kojih će se paralelno razgovarati o nuklearnom programu, sankcijama i regionalnoj bezbednosti.

Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens izjavio je da bi Iran mogao da dobije pristup fondu od 300 milijardi dolara koji podržavaju zalivske države ukoliko ispuni obaveze iz budućeg sporazuma, uključujući gašenje nuklearnog programa, uklanjanje zaliha obogaćenog materijala i prihvatanje strogog režima inspekcija.

“Iran bi mogao da dobije pristup fondu za obnovu vrijednom 300 milijardi dolara ukoliko bude poštovao sporazum sa Vašingtonom“, rekao je Vens.

Nastavi čitati

Aktuelno