Connect with us

Banjaluka

MOST IZMEĐU PROŠLOSTI I SADAŠNJOSTI: Banjaluka će uskoro dobiti svoju bajku

Banjaluka, grad sa bogatom istorijom i tradicijom, uskoro će dobiti svoju bajku koja neće biti samo obična priča za djecu.

“Priča o Princezi Banjaluci” nije samo obična legenda – to je most između prošlosti i sadašnjosti, između Banjaluke i Poljske, koji oživljava duboku emociju povezivanja.

Inspirisana poljskom legendom iz 1650. godine, ova bajka dobija svoju novu dušu kroz priču autorke Aleksandre Savić.

Uz neizbrisive tragove narodnih tradicija i običaja, ona prilagođava ovu priču bogatstvu našeg kulturnog nasljeđa, donoseći nam ne samo priču o ljubavi i borbi, već i o tome kako su gradovi, ljudi i istorija uvijek povezani, bez obzira na granice.

Kako je sama autorka istakla, ideja za pisanje ove bajke potekla je iz otkrića originalne poljske priče, koja se zove “Priča o Princezi Banjaluci”.

“Ova priča je zapravo reinterpretacija originalne poljske bajke, koja nije samo prerada. Poljski autor Hieronim Morštin je 1650. godine napisao priču koja ima elemente barokne pjesme i bajke, a sama priča spominje grad Banjaluku kao domaći grad glavne junakinje, princeze, koja se na iznenadan način pojavljuje u Poljskoj”, kazala je Savićeva.

No, u Banjaluci je ova bajka bila potpuno nepoznata, a u Poljskoj nije bila previše istraživana, zbog čega je Aleksandra, zajedno sa svojim saradnicima, odlučila da je prevede i detaljno istraži.

Naime, “Priča o Princezi Banjaluci” nije samo zanimljiva zbog svojih korijena, već i zbog toga što nosi simboliku koja spaja dvije zemlje – Poljsku i Bosnu i Hercegovinu. Iako je priča iz Poljske, Savićeva je odlučila da joj da potpuno novu dimenziju, koristeći motive iz naše narodne književnosti i integrišući elemente naših bajki, kako bi se stvorila bajka koja govori o univerzalnim temama, kao što su ljubav, borba, prepreke i pobjeda, ali takođe o nečemu dubljem, o odnosu prema sebi, unutrašnjoj snazi i životnim vrijednostima.

Bajka je posvećena gradu Banjaluci, kao “poklon” povodom Dana grada.

Sam naziv nije slučajan, u originalnoj poljskoj priči, autor je koristio ime Banjaluka zbog njegove egzotičnosti, što je autorki bilo veoma inspirativno.

Zbog toga, Savićeva je odlučila da posveti bajku baš ovom gradu, jer je, prema njenim riječima, Banjaluka “vrijedan istorijski spomen”, grad koji je kroz vrijeme bio, a i danas jeste, dio veće regionalne istorije, premda malo zanemaren u literaturi i popularnoj kulturi.

Ono što je posebno kod ove bajke jeste to što, iako je uzela osnovnu premisu iz Morštinove priče, Savićeva je značajno proširila radnju, dodajući nove likove, situacije i motive koji su relevantni za našu kulturu.

“Moj cilj je bio da bajka zadrži originalne motive, ali da dodam elemente naših narodnih priča i da grad Banjaluka bude više prisutan u samoj naraciji, kako bi djeca mogla razumjeti dublje povezanosti među našim gradom, njegovim istorijskim nasljeđem i Poljskom”, objašnjava ona.

Osim što je uvela likove koji podsjećaju na likove iz naših narodnih bajki, u bajci se pojavljuje i zmaj, što je uobičajeni motiv u našoj tradiciji, ali i u drugim evropskim bajkama.

Kroz sve ove elemente, ova bajka nije samo obična priča o ljubavi i borbi. Ona je puno više od toga – ona je način na koji Banjaluka, iako često zanemarena, dobija svoje mjesto u svjetskoj bajci.

Bajka je, kako Savićeva napominje, zapravo više od same priče. Ona je prikaz prošlosti, ali i poruka za budućnost.

“Banjaluka je simbol našeg kulturnog nasljeđa, ali i našeg identiteta. Kroz bajku želim da djeca i odrasli vide da je svaki grad, pa tako i naš, vrijedan divljenja, da su naši gradovi bogati istorijom i da oni mogu biti prisutni u pričama koje su daleko veće od nas”, ističe Savić.

Kroz rad na ovoj bajci, autorka je uspjela da uključi mnoge saradnike i timove, uključujući ilustratora Marka Bilbiju, koji je stvorio predivne ilustracije koje čine bajku živopisnom i još emotivnijom. Takođe, važnu podršku pružilo je Udruženje Poljaka iz Banjaluke, kao i mnogi istraživači i prevodioci iz Poljske, koji su pomogli da se ovaj projekt realizuje.

“Moj rad na ovoj bajci nije bio solo poduhvat. Imala sam sjajnu podršku od ljudi u Banjaluci, ali i od kolega u Poljskoj. Bez njih ova bajka ne bi bila to što jeste”, kaže autorka.

Knjiga će biti dostupna u Antikvarnici “Ramajana” i putem onlajn prodaje, a prva promocija će biti upriličena u saradnji sa Studentskim kulturnim centrom Univerziteta u Banjaluci.

U konačnici, ovo je bajka koja nadmašuje samo pričanje o princezi i princu. To je bajka o identitetu, ljubavi prema gradu i o tome kako istorija i tradicija ne bi smjele biti zaboravljene, nego treba da žive kroz nas i našu djecu.

Banjaluka

BANJALUKA I NIŠ – PRIJATELJSTVO KOJE SIJA VIJEKOVIMA! Adriana Basara prisustvovala gradskoj slavi u Nišu

Sa velikom radošću i ponosom, ovlašćeni potpisnik Odjeljenja za brigu o porodici i demografiju Gradske uprave Banjaluka, Adriana Basara, prisustvovala je obilježavanju slave grada Niša – Svetog cara Konstantina i carice Jelene.

Tom prilikom, Basara je zajedno sa Radivojem Majatorovićem, ovlašćenim potpisnikom Odjeljenja za boračko-invalidsku zaštitu, bila gošća na svečanom prijemu kod gradonačelnika Niša, gospodina Dragoslava Pavlovića.

– „Uz najsrdačnije čestitke koje smo prenijeli u ime gradonačelnika Draška Stanivukovića, svim građanima Niša želimo da ih njihovi nebeski zaštitnici čuvaju, i da grad nastavi da raste, napreduje i sija u punom sjaju“, poručila je Adriana Basara.

Ona je naglasila da Banjaluku i Niš povezuje posebna istorijska nit – lik i djelo bana Svetislava Tise Milosavljevića, koji je ostavio snažan trag u razvoju oba grada.

– „Vizije bana Milosavljevića danas nastavlja da oživljava naš gradonačelnik Stanivuković, čuvajući i unapređujući temelje koje je ovaj znameniti čovjek postavio. Živjelo prijateljstvo naših gradova!“ – poručila je Basara.

Svečanost u Nišu protekla je u duhu prijateljstva, sabornosti i međusobnog uvažavanja, potvrđujući snažnu vezu između dva grada, koju i u savremenom vremenu njeguju njihovi predstavnici.

Nastavi čitati

Banjaluka

ZBOG NEODRŽAVANJA SKUPŠTINE GRADA Banja Luka Fest se ove godine neće održati!

Jedan od najvažnijih kulturnih događaja u Bosni i Hercegovini, Banja Luka Fest, ove godine se neće održati.

Festival koji je postao simbol Banje Luke, umjetnosti i regionalnog povezivanja, ove godine neće biti održan. Zbog kašnjenja u usvajanju kalendara turističkih manifestacija grada Banje Luke, nije bilo moguće pravovremeno realizovati sve neophodne korake za organizaciju događaja koji se planira i priprema mjesecima unaprijed.

Vijest o otkazivanju festivala sigurno ostavlja gorak ukus – kako među organizatorima i umjetnicima, tako i među brojnim posjetiocima iz zemlje i regiona, koji su Banja Luku u ljetnjim mjesecima pretvarali u mjesto susreta, inspiracije i emocije.

Tokom dosadašnjih izdanja, na sceni tvrđave Kastel nastupili su Hauser, Zdravko Čolić sa Simfonijskim orkestrom, Mariza, Yasmin Levy, Nemanja Radulović, Luz Casal, Bijelo Dugme, Stefan Milenković i brojni drugi vrhunski umjetnici. Festival je bio jedini događaj u Banjaluci koji je uspjevao da privuče publiku iz cijelog regiona – Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Slovenije – ali i iz evropskih metropola poput Beča, Berlina i Pariza.

Neki posjetioci su doputovali čak sa drugih kontinenata, stvarajući atmosferu koja je prevazilazila granice. Izostanak festivala ne znači samo gubitak jednog kulturnog događaja. To je i propuštena prilika za jačanje imidža grada, podršku lokalnoj privredi, promociju turizma i stvaranje jednog boljeg, otvorenijeg lica Banjaluke.

Nada ostaje da će naredne godine Banja Luka Fest uspjeti da se vrati: jači, podržan i ponovo prepoznat kao vrijednost koju grad treba da čuva i slavi.

Zahvaljujemo se našoj publici na kontinuiranoj podršci, svakom pozivu, poruci i riječima ohrabrenja koje su nam u ovim mjesecima pokazale koliku snagu i ljubav Banja Luka Fest nosi u srcima svojih posjetilaca.

Nastavi čitati

Banjaluka

“FOKUSIRANI SMO NA KONKRETAN RAD I RJEŠENJA” Savić-Banjac: Prilagođavamo se svakoj nastaloj situaciji!

Gradski menadžer Mirna Savić – Banjac kazala je da gradska administracija i dalje vrijedno radi i prilagođava se svakoj nastaloj situaciji.
-Fokusirani smo na ono što građani očekuju, konkretan rad i rješenja. Tokom proteklog perioda pripremili smo i dostavili veliki broj materijala koji treba da se nađu na dnevnom redu sjednice Skupštine Grada. Od strateških dokumenata, poput urbanističkog plana, do konkretnih odluka kao što je neradna nedjelja, podrška sportskim klubovima i cjenovnik koji bi konačno regulisao parkiranje u gradu, sve je spremno – navela je Savić – Banjac.Ističe da se čekaju i odobrenja za projekte poput vodovoda u Tunjicama 1 i 2, izgradnje mosta u Docu, kao i kalendari kulturnih i turističkih manifestacija koji su neophodni da se usvoje.

-Posebno je važna tačka i za besplatne placeve, gdje je sve takođe spremno, ali bez konkretnih pomaka. I dok formalne procedure kasne, naš rad ne staje. Saniramo igrališta, svakodnevno komuniciramo sa sugrađanima i rješavamo probleme koji su važni za kvalitet života u našem gradu. Nastavljamo posvećeno, bez pauze i bez izgovora, jer Banja Luka mora da funkcioniše i ide naprijed – zaključila je Savić – Banjac.
Nastavi čitati

Aktuelno