Connect with us

Društvo

NAZIRE LI SE KRAJ? Građani BiH u grotlu ratnih truba i verbalnih sukoba

Suđenje, presuda, nalog za privođenje, određivanje pritvora, potjernica – i to sve Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske, bez sumnje su najviše produbili institucionalnu i političku krizu u BiH od Dejtona naovamo.

I ranije je bilo hapšenja premijera, ministara, visokih političkih zvaničnika, ali čini se da je slučaj “Dodik” apsolutno zasjenio sve što se do sada dešavalo i u fokus, kao nikada dosad, vratio tenzije u koje su uključeni praktično svi izabrani institucionalni akteri.

Ne prođe ni dan a da sa neke od tri strane ne stigne poruka da oni prvi, drugi ili treći ruše Dejton, BiH ili Republiku Srpsku, da se udara na najvažnije institucije.

Policijske agencije su u pripravnosti, jedne da čuvaju, druge da hapse, bezbjednosne agencije na raskrsnici između dva zakona, a političari kao da su jedva dočekali još jedan minut slave, kako bi dokazali ko je od koga jači.

Nažalost, mogu se čuti i prijetnje, ali i priželjkivanja upotrebe oružja, sve pod zaklonom da se na taj način mora poštovati zakon, iako bi moglo da ima katastrofalne posljedice.

Na sreću, ima i onih koji smatraju da tenzije što prije treba da se spuste i da se povede dijalog. A opet, ima onih kojima to ne odgovara, jer smatraju da će na taj način oni izgubiti mjesto za pregovaračkim stolom.

Dok poruke domaćih aktera nerijetko prelaze granice neukusa, region spušta tenzije.

“Pravo mjesto je da se među političkom strankama i u institucijama u BiH nalaze rješenja za budućnost BiH. Sve drugo nije dobro, jer bi dovodilo do većih napetosti, usporavanja evropskog puta i loše ekonomske situacije”, rekao je Andrej Plenković, premijer Hrvatske.

Srpski predsjednik Aleksandar Vučić, situaciju je opisao teškom, sa naglaskom da bi svaka odluka o pokušaju hapšenja Milorada Dodika bila katastrofalna za cijelu regiju.

“Zato je neophodno očuvanje mira i nedonošenje ishitrenih mjera”, istakao je Vučić.

Ove poruke iz Srbije i Hrvatske, ali i EU, kojima se poziva na mir, prema riječima politikologa Velizara Antića, govore da su svi oni mnogo više svjesni jako turbulentne situacije ne samo u BiH, već u cijelom svijetu, te da zato nikome nije potrebna još jedna kriza.

“I Srbija i Hrvatska su jako zainteresovane za stanje u BiH, jer bi bilo kakvo narušavanje mira direktno vodilo i njihovom miješanju, a to im trenutno nikako nije u interesu”, kaže on.

Sa druge strane, Antić ističe da političke elite u BiH svjesno dižu tenzije, i to iz tri razloga.

“Prvi je da im ne odgovara uređen sistem i društvo, jer u takvom sistemu ne bi imali ovoliku moć koju trenutno imaju. Drugi je da veliki dio biračkog tijela traži upravo ovakve njihove aktivnosti, a političari, boreći se za glasove takvih birača, sprovode upravo ovakve politike. I treći je taj da ne postoji kultura dijaloga kod naših političara. Prosto, oni čak i kada sjednu da razgovaraju jedni sa drugima, insistiraju samo na ciljevima svoje grupe i uopšte ne žele da čuju za probleme i šta je to što tišti drugu stranu. Tako i imamo situaciju da Bošnjaci biraju hrvatskog člana Predsjedništva u više navrata i time direktno urušavaju Dejtonski poredak, a da se zbog toga uopšte ne potresaju”, ističe Antić.

Takođe, ono o čemu se, kako kaže za “Nezavisne novine”, u javnosti najmanje priča, jeste da postoji potreba za pozivanjem na odgovornost političara iz reda bošnjačkog naroda.

“Oni nemaju hrabrosti da izvade glavu iz pijeska i odstupe od maksimalističkih zahtjeva koje su postavili. Kao najbrojniji narod u BiH, na njima je ujedno i najveća odgovornost za postizanje dogovora. Međutim, oni su zauzeli stanovište da kao najbrojniji narod imaju najviše i prava u državi. A to upravo najviše i urušava same temelje države i vodi nas u ovakve krize. Takođe, ogromna je i odgovornost međunarodne zajednice, a sada i Kristijana Šmita, koji su u prethodnih 30 godina veoma često donosili jako štetne odluke i nametali rješenja koja nisu u skladu sa samim Ustavom zemlje”, naglašava Antić.

Rješenje za ovu krizu, dodaje, nalazi se isključivo u razgovorima, konsenzusu i kompromisu.

“Međutim, taj razgovor ne smije da bude kao što je vođen i do sada, a to znači da tri strane dođu na razgovore sa svojim zahtjevima, da ih jedni drugima objave i da svi odu na svoju stranu i nastave da se ponašaju kao i do sada. Kompromis znači da sve strane budu koliko-toliko zadovoljne. Odnosno, da nijedna strana ne ostvari svoje maksimalističke zahtjeve, a da druge strane ne ostvare ni minimum svojih interesa. Do sada je konsenzus posmatran kao vid slabosti i gubitka moći i vidimo dokle smo došli sa takvim stavom”, dodao je Antić.

Poruke koje stižu iz regiona te one koje svakodnevno slušamo u BiH, novinar Đorđe Vujatović opisuje riječima “kakav autor – takva poruka”.

“Plenković diplomatski pomirljivo, Vučić dramatično, a domaći akteri ratoborno. Taman kako su i navikli da vladaju, u atmosferi verbalnih sukoba i duvanja u ratničke trube, što se poklapa sa činjenicom da se ovdje nijedna vlast nije toliko bavila pitanjem napretka nego održavanjem permanentnog sukoba, te su na tim politikama gradili svoje rejtinge. To je obrazac politika u postdejtonskoj BiH koje pokazuju da je u mnogim glavama rat samo zaustavljen, ali nije okončan”, kaže Vujatović za “Nezavisne novine”.

Odsustvo od želje za dogovorom, dodaje, samo je još jedan od pokazatelja da domaći političari nemaju drugu vrstu politike.

“Povlačenje SAD iz unutrašnjih političkih tokova i slabljenje podrške OHR-u prvi put mijenja dinamiku političkih procesa, za šta domaći političari nisu spremni”, zaključio je on.

Related Topics:

Društvo

VAŽNA PROMJENA ZA SVE KOJI IMAJU NOVAC NA BANCI: Evo koliko će sada biti zaštićeni depoziti

Osigurani depozit u bankama u BiH od danas iznosi do 100.000 KM po deponentu, objavila je Agencija za osiguranje depozita u BiH.

Upravni odbor Agencije prije sedam dana usvojio je odluku kojom se iznos osiguranog depozita u bankama u zemlji povećava sa dosadašnjih 70.000 KM na 100.000 KM.

– Donošenjem ove odluke Agencija pruža viši nivo zaštite deponentima, aktivno doprinosi jačanju povjerenja u bankarski sektor, kao i cjelokupnoj finansijskoj stabilnosti u zemlji – naveli su iz Agencije.

Ističu da povećanje osiguranog iznosa depozita predstavlja značajan korak u daljem usaglašavanju BiH sa standardima i direktivama EU u oblasti zaštite depozita.

Upravni odbor je na sjednici odlučio i da stopa premije za narednu godinu za banke ostane nepromijenjena u odnosu na 2026, odnosno da se zadrži na 0,26 odsto na godišnjem nivou, prenosi Bl portal.

Nastavi čitati

Društvo

MINIĆ GRAĐANIMA: Više štedite, pa će struja manje poskupiti!

“Zbog aktuelne situacije u našem elektroenergetskom sektoru, apelujem na sve građane da više štede struju, pa će struja manje poskupiti.

‘Elektroprivreda Republike Srpske’ tražila je da struja poskupi za 50 odsto, ali to poskupljenje može biti manje, u zavisnosti od toga koliko građani budu savjesno trošili struju: da li će biti 10, 20, 30 ili 40 odsto, najviše zavisi od vas, dragi građani!“, izjavio je premijer Srpske i budući predsjednik Republike Savo Minić za Javni TV servis.

“Mi smo učinili sve što je do nas da struja ne poskupi mnogo, evo ponovo smo pokrenuli RiTE Ugljevik, što nikako nismo mogli dok nismo otjerali onog Rašida Serdarova koji je htio da pravi novu termoelektranu i hidrocentralu, da bi onda digao cijenu struje u nebesa.

Zato smo mu i dali 300 miliona maraka i rekli: ‘ajd’ sad bježi i ne vraćaj se više! To nas je jeftinije izašlo nego da smo dozvolili da nas nasamari: za koju godinu struja bi bila nekoliko puta skuplja, dok bi on skidao kajmak!“, objasnio je Minić.

“Mi imamo toliko jeftinu struju spram našeg životnog standarda, da su mene mnogi naši ljudi tokom protekle izborne kampanje bukvalno molili: Savo, na ovu skupoću struja je skoro džaba koliko je gorivo, daj nam subvencije da kupujemo električne automobile da se vozimo na struju!

To meni govori da će struja, i kad poskupi, opet biti jeftina spram goriva, a mi ćemo vidjeti u narednom periodu koliko možemo iz budžeta izdvajati za subvencije za električna vozila: em ćemo uštediti na gorivu i biti svoji na svome, em ćemo postati ekološka država.

Znači, čist profit iz čiste energije sunca, vetra i vode koju ćemo pretvoriti u struju i Bog da nas vidi! Zato sad treba da pustimo naše biznismene dobročinitelje da na miru grade solarne elektrane, vjetroparkove i male hidrocentrale, a pravićemo i velike: imaćemo toliko struje da poslije opet može pojeftiniti!

Pa, mi smo u proteklih 20 godina naše vlasti toliko podigli tu proizvodnju da ćemo u narednih 20 godina postati takoreći strujna velesila i moći da se jeftino i grijemo i vozimo na struju, ali do tada moramo da se malo strpimo i više štedimo!“, istakao je Minić.

„Do tada struja mora malo da poskupi, meni je žao što to neki ljudi ne razumiju i što se, recimo, ne zapitaju: šta bi da smo negdje u Africi gdje ljudi nemaju dovoljno vode, a struje nikako, pod svijećama žive? Pa, oni da dođu ovdje i vide sve ovo što smo mi stvorili našem narodu, mislili bi da su bogovi sišli na zemlju i donijeli ovu bladodat!

, naša proizvodnja struje je čudesna, samo zbog toga mi bi’ trebalo da dobijemo Nobelovu nagradu za ekonomiju, što reče nedavno predsjednik Dodik. I da znate, dogodine ću nas prijaviti za tu nagradu, pa ćemo vidjeti da li imaju obraza da nas pogledaju u oči ako nam ne daju Nobela i kako će pokušati da sakriju tu svoju sramotu?!“, poručio je Minić.

Tekst je satiričnog karaktera

Nastavi čitati

Društvo

SEZONA GLJIVA: Stručnjaci upozoravaju da jestive gljive imaju opasne dvojnice

Sezona je gljiva, a prvo pravilo prilikom njihovog branja je naučiti razlikovati jestive od nejestivih.

Ići sa iskusnim gljivarom
Zato početnici u branju gljiva treba da idu sa iskusnim gljivarom, napominju stručnjaci.

Svjetlana Lolić, profesorka na Katedri za mikrobiologiju i biologiju ćelije na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjaluci, za “Nezavisne novine” pojašnjava da ne postoji posebna karakteristika koju jestiva vrsta ima, a da otrovna nema i obrnuto.

“Bukvalno, mora da se poznaje svaka vrsta. Prvo i osnovno pravilo je ići s nekim ko zna, sa iskusnim gljivarom, a zatim i naučiti koje su otrovne vrste, tj. bitno je da se uvijek prvo upoznate sa otrovnim vrstama koje liče na jestive. Kod nas ljudi obično poznaju pet, šest, pa do desetak vrsta koje su najčešće, najpopularnije i najukusnije”, pojašnjava Lolićeva.

Jestive i otrovne gljive mogu izgledati veoma slično
Iako se, navodi ona, u narodu kaže da svaka jestiva vrsta ima otrovnu dvojnicu, to i nije baš istina, jer ima mnogo njih koje liče jedna na drugu.

“Ako se odlučite da berete, na primjer, blagve, koje su kod nas veoma popularne, morate znati s kojom vrstom je možete pomiješati, ili recimo lisičarke, te naučiti karakteristike te zavodnice, odnosno da znate da se one razlikuju po staništu, jer su veoma slične”, priča ona.

Dodaje da jedne rastu isključivo na panjevima, druge na zemljištu, a razlikuju se i po boji, te po rebrima.

“Lako ih je razlikovati kad imate obje, ali kad naiđete samo na jednu, onaj ko nije iskusan, lako ih može zamijeniti”, kaže Lolićeva.

Otrovni vrganji i opasne zablude berača
Kako kaže, takođe i vrganja ima mnogo vrsta, i jestivih i nejestivih.

“Postoje i otrovni vrganji, a kod nas je najotrovnija takozvana ludara, kako je zovu u narodu. Generalno, ja nikad neću reći da uzmete knjigu ili slike s interneta i da krenete u šumu brati vrganje. Sreća u nesreći sa vrganjima je to što ih nema smrtonosno otrovnih. U najgorom slučaju, to su neki stomačni problemi, dijareja, povraćanja i sl.”, objašnjava ona.

Prema njenim riječima, otrovni vrganj je lako prepoznati po tome što ima crvenu dršku, šešir boje kafe te veoma crvenu donju stranu.

“On se veoma lako razlikuje od ovog klasičnog vrganja, jesenjeg. U narodu se govori: ‘Ako zeleni u presjeku onda nije jestiv’, no, to uopšte nije tačno. Ima i vrganja koji su zeleni i na presjeku, a jestivi su”, navodi.

Koje su kod nas gljive najčešće zastupljene
Lolićeva napominje da su u posljednje dvije godine bile velike suše, što je uticalo i na brojnost gljiva.

“Nikad ranije se nije dešavalo da uđemo u šumu i ne nađemo baš ništa. Evo, sad je palo nešto kiše, pa su se počele pojavljivati. Veliki broj gljiva raste počevši od kraja avgusta, te u septembru i oktobru, a u ovom periodu se javljaju muhare, koje se često zamijene sa blagvom, koja je jedna od najcjenjenijih gljiva na našim prostorima. Bilo je nekoliko slučajeva trovanja ranijih godina, kada su, npr. u Doboju, ljudi brali blagvu, a ubrali su oboljelu puharu”, pojasnila je.

No, napominje da iskusan berač lako može da ih razlikuje, jer jedna ima bijelu dršku i bijele listiće, dok druga ima žutu dršku i žute listiće.

Nastavi čitati

Aktuelno