Connect with us

Svijet

MAKRON UPOZORAVA ĐORĐU MELONI “Ona hoda po žici, AKO DOĐE DO TRENUTKA DA MORA DA BIRA…”

Trgovinska razmjena Italije i SAD-a vrijedna je nešto više od 126 milijardi evra, što Italiju čini jednom od ranjivijih evropskih ekonomija u trgovinskom ratu sa Amerikom.

Najmoćnija žena Evrope nalazi se pred ozbiljnim izazovom — njen najbliži politički saveznik mogao bi joj zabiti nož u leđa: „Ako dođe do trenutka kad mora da bira…“

Premijerka Italije Đorđa Meloni stigla je u Vašington u veoma osjetljivom trenutku za prekoatlantske odnose, a strani mediji njen susret s „prijateljem“ Donaldom Trampom nazivaju ključnim testom evropsko-američkih odnosa, prenosi Jutarnji.

„Ne osjećam pritisak u vezi sa naredna dva dana“, našalila se Meloni pred italijanskim novinarima prije polijetanja iz Rima, svjesna da će svaki njen korak i izjava u Vašingtonu biti pomno praćeni, analizirani i ocijenjeni. A zadatak nije nimalo lak — komentatori ga opisuju kao „hod po žici“ sa visokim ulozima, ne samo za Italiju, nego i za cijelu Evropu.

Meloni se, nakon Trampovog povratka na političku scenu, smatra mogućom vezom između Evrope i Sjedinjenih Američkih Država. Trenutak je posebno osjetljiv jer iz Vašingtona od prošle jeseni stižu neprijateljske poruke starim saveznicima. Tramp je ponovo uveo carine na evropski izvoz, a uz to postoji duboki raskorak u pristupu ratu u Ukrajini, zbog čega su odnosi između evropskih lidera i američke administracije napeti i hladni.

Međutim, to do sada nije važilo za liderku Braće Italije, stranke konzervativnog, ali proevropskog profila. Ona je jedina evropska premijerka koja je bila pozvana i prisutna na Trampovoj inauguraciji u januaru. Tramp je Meloni opisao kao „divnu ženu“, a njegov saveznik Ilon Mask toliko ju je hvalio da je njegova majka morala demantovati glasine o njihovoj vezi.

Očekivanja od Meloni bila su velika, ali ne i precizna. Iako je prošle godine ponijela titule najmoćnije evropske političarke, jedini lider koji je od Trampa dobio otvorenu podršku bio je britanski premijer Kir Starmer. Ostali su samo „zadovoljili“ — bez stvarne potvrde da ih Tramp vidi kao ravnopravne partnere.

Meloni je prva evropska liderka koja dolazi u Vašington nakon što je ponovo otvoren trgovinski sukob sa EU. Braniće, očekivano, italijanske interese, ali i interese Evropske unije, jer je italijanska privreda snažno povezana sa privredama susjednih zemalja. Ukupna razmjena sa SAD-om iznosi više od 126 milijardi evra, a Italija je treći najveći evropski izvoznik na američko tržište — odmah iza Njemačke i Francuske.

Situaciju dodatno komplikuje činjenica da italijanski izvoz u SAD zavisi od sektora koje je Tramp već targetirao: industrijski strojevi, farmaceutski proizvodi, hemikalije, tekstil, kao i prehrambeni proizvodi poput sira, tjestenine i vina.

U intervjuu za Financial Times, Meloni je nedavno izjavila da su priče o tome kako mora da bira između Vašingtona i Brisela „djetinjaste“. Smatra da Italija treba da gaji strateške odnose s obje strane. Slično se postavila i u vezi sa ratom u Ukrajini — podržala je defanzivne mjere, ali je izbjegla bilo šta što bi moglo izazvati ljutnju u Bijeloj kući. Kad je Pariz zatražio uključivanje „mehanizama protiv ekonomske prisile“ kao odgovor na Trampove carine, Rim je umjesto toga pozvao na „važnost dijaloga“, a šef diplomatije Antonio Tajani podvukao je da je sprječavanje trgovinskog rata od ključne važnosti za Evropu.

Međutim, pitanje je — koliko dugo će Meloni moći da balansira, i šta tačno Tramp planira.

Makronovo upozorenje: “Tramp želi da podijeli Evropu”
Uoči Melonijinog dolaska u Vašington, reagovao je francuski predsjednik Emanuel Makron. Upozorio je da Tramp pokušava da „zavadi pa vlada“ i da se pojedine države ne bi smjele upecati na bilateralne sporazume sa SAD-om.

Oprez nije bez osnova, jer italijanska ekonomija jeste među najizloženijima. Iako je Meloni trenutno u stabilnijoj političkoj poziciji od Makrona, njena vlast zavisi od koalicije, čiji partneri nemaju uvek isti pogled na međunarodna pitanja.

Iz italijanske vlade poručuju da je premijerka već razgovarala s predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen o posjeti SAD-u.

Evropski lideri očekuju da bi Meloni mogla pokušati da ubijedi Trampa da je sveobuhvatan dogovor sa cijelom Evropom od ključne važnosti za transatlantsko partnerstvo. Jedan od prijedloga jeste model „nula za nulu“ carina, odnosno zona slobodne trgovine za industrijsku robu. Ilon Mask je javno podržao tu ideju, ali je američka administracija zasad odbacuje, jer smatra da ne donosi dovoljno benefita za američke proizvođače.
Nezavisne

Related Topics:

Svijet

Oglasio se Tramp mlađi “ZELENSKI NAMJERNO PRODUŽAVA SUKOB”

Sin američkog predsjednika Donalda Trampa, Donald Tramp mlađi izjavio je danas na konferenciji u Dohi da njegov otac može da odustane od Ukrajine, odnosno da se povuče iz mirovnih pregovora, dodajući da predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski produžava sukob jer “zna da ne bi mogao da pobedi na izborima”

Upitan da li bi Donald Tramp zaista mogao da se povuče iz ukrajinskog pitanja, Tramp mlađi je odgovorio da “misli da bi mogao”, naglasivši da je njegov otac “jedan od najnepredvidljivijih političara”, piše Politiko.

“Ono što je dobro kod mog oca i ono što je jedinstveno kod mog oca, jeste to što ne znate šta će da uradi. Činjenica da je nepredvidiv tera sve da se zapravo ponašaju intelektualno iskreno”, naglasio je sin američkog predsednika.

Tramp mlađi je kritikovao nastavak borbi u Ukrajini, optuživši ukrajinske “korumpirane bogataše” da su napustili zemlju i ostavili, kako je naveo, “sloj seljaka” da ratuje, preneo je Gardijan.

Prema njegovim riječima, “bogati su pobegli, a sirotinja ostavljena da vodi rat”, dok se, kako tvrdi, niko nije žurio ka miru jer je “novac pristizao, a niko nije proveravao gde ide”.

Tramp mlađi je naveo da ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski produžava sukob jer zna da ne bi mogao da pobedi na izborima ukoliko bi rat odmah bio okončan.

Sin američkog predsednika optužio je Ukrajinu da je “mnogo korumpiranija od Rusije”, a kritikovao je i visoku predstavnicu Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Kaju Kalas, tvrdeći da sankcije nisu efikasne i da su samo povećale cenu nafte, čime je Rusija nastavila da finansira rat.

On je, u svom govoru na forumu u Dohi, rekao i da je tokom predizborne kampanje 2022. godine samo troje ljudi koje je sreo smatralo da je rat u Ukrajini među deset najvažnijih pitanja za SAD, dok je ulazak brodova iz Venecuele sa fentanilom, kako je rekao, “daleko veća i neposrednija opasnost”.

U glavnom gradu Katara u subotu je počeo 23. Doha forum, koji je okupio svetske lidere, visoke diplomate i poslovne rukovodioce, a u fokusu skupa je jačanje saradnje u globalnim krizama i regionalnim sukobima, uz niz aktuelnih tema – od Gaze i odnosa SAD i Kine do veštačke inteligencije.

Doha forum, koji se tradicionalno održava radi međunarodnog dijaloga o političkim, ekonomskim i bezbednosnim pitanjima, ove godine je fokusiran na jačanje saradnje u globalnim krizama i regionalnim sukobima.

Tema ovogodišnjeg Doha foruma glasi “Pravda u akciji: Od obećanja do napretka”.

Nastavi čitati

Svijet

ZELENSKI PUTUJE U LONDON! Sudbina Ukrajine visi o koncu

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski posjetiće sutra londonski Dauning strit, gdje će se sastati sa britanskim premijerom Kirom Starmerom, predsjednikom Francuske Emanuelom Makronom i njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom.
Starmer će na sastanku sa liderima iz Ukrajine, Francuske i Njemačke razgovarati o nastavku pregovora između američkih i ukrajinskih zvaničnika, koji imaju za cilj postizanje sporazuma o garancijama za Ukrajinu nakon završetka rata, prenosi “The Guardian”.

Prije dvije nedjelje, četvorica lidera učestvovala su u virtuelnom sastanku takozvane Koalicije voljnih, gdje su razmatrani planovi za evropske mirovne snage koje bi mogle biti raspoređene u Ukrajini u slučaju primirja.

U saopštenju o sastanku koje je izdao Evropski savjet, izrazili su punu podršku izjavama američkog predsjednika Donalda Trampa da trenutna linija kontakta mora da bude polazna tačka za sve pregovore.

Nacrt mirovnog sporazuma, u kojem su posredovali američki i ruski zvaničnici, kritikovan je zbog toga što Ukrajinu ostavlja u slaboj i ranjivoj poziciji. Početni nacrt plana, za koji se navodi da su ga razvili Trampov izaslanik Stiv Vitkof i savjetnik Kremlja Kiril Dmitrijev, predviđao je “drastične” mjere koje bi Rusiji dale neviđenu kontrolu nad vojnim i političkim suverenitetom Ukrajine, uslove koje je Kijev video kao kapitulaciju.

Prošlog mjeseca Ukrajina je značajno izmjenila plan, uklanjajući neke od maksimalističkih zahtjeva Rusije. U međuvremenu, američki i ukrajinski zvaničnici nastavljaju treći dan pregovora na Floridi, dok Trampova administracija pritiska Kijev da prihvati američki mirovni plan.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin već je odbio dijelove plana, pri čemu su teritorijalni integritet Ukrajine i mjere za odvraćanje budućih ruskih napada glavna sporna tačka za Moskvu. Starmer je više puta isticao da Ukrajina mora sama da odlučuje o svojoj budućnosti, dodajući da bi mirovne snage Koalicije voljnih imale ključnu ulogu u obezbjeđivanju sigurnosti zemlje.

U svojoj novoj nacionalnoj strategiji bezbjednosti, koja je juče objavljena, Bijela kuća je navela da je posvećena opstanku Ukrajine kao “održive države”. Strategija, takođe, daje prioritet poboljšanju odnosa sa Moskvom, navodeći da je završetak rata ključni američki interes radi “ponovnog uspostavljanja strateške stabilnosti sa Rusijom”.

Zelenski je sinoć izjavio da je imao “vrlo sadržajan i konstruktivan” razgovor sa američkim izaslanicima Stivom Vitkofom i Trampovim zetom Džaredom Kušnerom.

“Ukrajina je posvećena nastavku iskrene saradnje sa američkom stranom kako bi se postigao stvarni mir”, napisao je Zelenski na kanalu Telegram i istakao da su se dogovorili o narednim koracima i formatu pregovora sa SAD, prenosi “b92”.

Nastavi čitati

Svijet

Netanjahu otkrio TREĆU FAZU TRAMPOVOG PLANA za Gazu

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je da će se kasnije ovog mjeseca sastati sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom, naglasivši da je druga faza Trampovog plana za Gazu blizu realizacije.

“Na sastanku će se razgovarati o mogućnostima za postizanje mira i okončanju vladavine palestinske militantne grupe Hamas u enklavi”, rekao je tokom zajedničke konferencije za medije sa njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom.

Pregovori o narednim fazama Trampovog plana za okončanje dvogodišnjeg rata u palestinskoj enklavi su u toku. Plan takođe uključuje oslobađanje izraelskih talaca i uspostavljanje privremene tehničke palestinske vlade u Gazi, koju bi kontrolisao međunarodni odbor za mir i podržavale međunarodne mirovne snage.

“Krajem mjeseca imaću veoma važne razgovore o tome kako osigurati da se druga faza ostvari”, dodao je Netanjahu.

Takođe je rekao da je prva faza Trampovog plana skoro završena.

Netanjahu navodi da su “mogućnosti za mir na dohvat ruke” i da će sa američkim predsjednikom razgovarati o “načinu okončanja vladavine Hamasa u Gazi, jer je to ključni dio obezbjeđivanja drugačije budućnosti za Gazu”.

Kaže da će treća faza biti “deradikalizacija Gaze”, što je, kako ističe, urađeno u Njemačkoj nakon Drugog svjetskog rata.

“Postoji i treća faza, koja se odnosi na deradikalizaciju Gaze, što su mnogi smatrali nemogućim. Ali, to je urađeno u Njemačkoj, Japanu, sprovodi se u zemljama Zaliva i može se uraditi i u Gazi”, navodi on.

Ovaj proces izraelski premijer nije detaljnije objasnio, ali se odnosi na “smanjenje uticaja ekstremističkih grupa i promovisanje stabilnijeg, manje radikalnog društva”, prenosi “b92”.

Nastavi čitati

Aktuelno