Connect with us

Svijet

MAKRON UPOZORAVA ĐORĐU MELONI “Ona hoda po žici, AKO DOĐE DO TRENUTKA DA MORA DA BIRA…”

Trgovinska razmjena Italije i SAD-a vrijedna je nešto više od 126 milijardi evra, što Italiju čini jednom od ranjivijih evropskih ekonomija u trgovinskom ratu sa Amerikom.

Najmoćnija žena Evrope nalazi se pred ozbiljnim izazovom — njen najbliži politički saveznik mogao bi joj zabiti nož u leđa: „Ako dođe do trenutka kad mora da bira…“

Premijerka Italije Đorđa Meloni stigla je u Vašington u veoma osjetljivom trenutku za prekoatlantske odnose, a strani mediji njen susret s „prijateljem“ Donaldom Trampom nazivaju ključnim testom evropsko-američkih odnosa, prenosi Jutarnji.

„Ne osjećam pritisak u vezi sa naredna dva dana“, našalila se Meloni pred italijanskim novinarima prije polijetanja iz Rima, svjesna da će svaki njen korak i izjava u Vašingtonu biti pomno praćeni, analizirani i ocijenjeni. A zadatak nije nimalo lak — komentatori ga opisuju kao „hod po žici“ sa visokim ulozima, ne samo za Italiju, nego i za cijelu Evropu.

Meloni se, nakon Trampovog povratka na političku scenu, smatra mogućom vezom između Evrope i Sjedinjenih Američkih Država. Trenutak je posebno osjetljiv jer iz Vašingtona od prošle jeseni stižu neprijateljske poruke starim saveznicima. Tramp je ponovo uveo carine na evropski izvoz, a uz to postoji duboki raskorak u pristupu ratu u Ukrajini, zbog čega su odnosi između evropskih lidera i američke administracije napeti i hladni.

Međutim, to do sada nije važilo za liderku Braće Italije, stranke konzervativnog, ali proevropskog profila. Ona je jedina evropska premijerka koja je bila pozvana i prisutna na Trampovoj inauguraciji u januaru. Tramp je Meloni opisao kao „divnu ženu“, a njegov saveznik Ilon Mask toliko ju je hvalio da je njegova majka morala demantovati glasine o njihovoj vezi.

Očekivanja od Meloni bila su velika, ali ne i precizna. Iako je prošle godine ponijela titule najmoćnije evropske političarke, jedini lider koji je od Trampa dobio otvorenu podršku bio je britanski premijer Kir Starmer. Ostali su samo „zadovoljili“ — bez stvarne potvrde da ih Tramp vidi kao ravnopravne partnere.

Meloni je prva evropska liderka koja dolazi u Vašington nakon što je ponovo otvoren trgovinski sukob sa EU. Braniće, očekivano, italijanske interese, ali i interese Evropske unije, jer je italijanska privreda snažno povezana sa privredama susjednih zemalja. Ukupna razmjena sa SAD-om iznosi više od 126 milijardi evra, a Italija je treći najveći evropski izvoznik na američko tržište — odmah iza Njemačke i Francuske.

Situaciju dodatno komplikuje činjenica da italijanski izvoz u SAD zavisi od sektora koje je Tramp već targetirao: industrijski strojevi, farmaceutski proizvodi, hemikalije, tekstil, kao i prehrambeni proizvodi poput sira, tjestenine i vina.

U intervjuu za Financial Times, Meloni je nedavno izjavila da su priče o tome kako mora da bira između Vašingtona i Brisela „djetinjaste“. Smatra da Italija treba da gaji strateške odnose s obje strane. Slično se postavila i u vezi sa ratom u Ukrajini — podržala je defanzivne mjere, ali je izbjegla bilo šta što bi moglo izazvati ljutnju u Bijeloj kući. Kad je Pariz zatražio uključivanje „mehanizama protiv ekonomske prisile“ kao odgovor na Trampove carine, Rim je umjesto toga pozvao na „važnost dijaloga“, a šef diplomatije Antonio Tajani podvukao je da je sprječavanje trgovinskog rata od ključne važnosti za Evropu.

Međutim, pitanje je — koliko dugo će Meloni moći da balansira, i šta tačno Tramp planira.

Makronovo upozorenje: “Tramp želi da podijeli Evropu”
Uoči Melonijinog dolaska u Vašington, reagovao je francuski predsjednik Emanuel Makron. Upozorio je da Tramp pokušava da „zavadi pa vlada“ i da se pojedine države ne bi smjele upecati na bilateralne sporazume sa SAD-om.

Oprez nije bez osnova, jer italijanska ekonomija jeste među najizloženijima. Iako je Meloni trenutno u stabilnijoj političkoj poziciji od Makrona, njena vlast zavisi od koalicije, čiji partneri nemaju uvek isti pogled na međunarodna pitanja.

Iz italijanske vlade poručuju da je premijerka već razgovarala s predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen o posjeti SAD-u.

Evropski lideri očekuju da bi Meloni mogla pokušati da ubijedi Trampa da je sveobuhvatan dogovor sa cijelom Evropom od ključne važnosti za transatlantsko partnerstvo. Jedan od prijedloga jeste model „nula za nulu“ carina, odnosno zona slobodne trgovine za industrijsku robu. Ilon Mask je javno podržao tu ideju, ali je američka administracija zasad odbacuje, jer smatra da ne donosi dovoljno benefita za američke proizvođače.
Nezavisne

Svijet

PILOTI MOGU OSTATI BEZ AUTOMATSKOG VOĐENJA: “Boing” otkrio novi softverski problem na avionima “737 maks”

“Boing” je otkrio novi softverski problem na avionima “737 maks” koji u određenom scenariju slijetanja može dovesti do gubitka automatskog vođenja leta.

Američki vazduhoplovni gigant “Boing” saopštio je da je otkrio novi softverski problem na avionu “737 maks”, jednom od najzastupljenijih putničkih aviona na svijetu.

Problem bi, u određenom scenariju tokom slijetanja, mogao da ostavi pilote bez automatskog vođenja leta nakon neuspjelog pokušaja slijetanja.

Kompanija je navela da su piloti obučeni da bezbjedno postupaju u takvim situacijama koristeći postojeće procedure, dok inženjeri rade na ažuriranju softvera kojim bi problem trebalo trajno da bude otklonjen.

Nije poznato koliko je aviona pogođeno

Za sada nije poznato koliko bi od više od 2.000 do sada isporučenih aviona “737 maks” moglo biti obuhvaćeno ovim problemom, prenijela je agencija DPA.

“Boing” nije saopštio dodatne detalje o tome na koje se konkretne avione i verzije softvera problem odnosi.

“737 maks” već bio u centru velike krize
Model “737 maks” doveo je “Boing” u jednu od najtežih kriza u istoriji kompanije nakon dvije avionske nesreće povezane sa softverskim sistemom.

U padu aviona “Lion era” u oktobru 2018. godine i padu aviona “Etiopijan erlajns” u martu 2019. godine poginulo je ukupno 346 ljudi.

Nakon tih nesreća, avioni “737 maks” bili su prizemljeni širom svijeta, a “Boing” je morao da izvrši velike izmjene u softveru i procedurama za obuku pilota prije njihovog povratka u saobraćaj.

Model se od tada suočio i sa novim problemima. Jedan od najznačajnijih dogodio se u januaru 2024. godine, kada se tokom leta aviona “Aljaska erlajns” “737 maks 9” odlomio dio trupa na gotovo novom avionu.

Incident je ponovo otvorio pitanja o kontroli kvaliteta i bezbjednosti proizvodnje u “Boingu”.

Nastavi čitati

Svijet

RUSIJA TVRDI DA JE UNIŠTILA 645 DRONOVA! Ukrajinski bespilotni napadi trajali 12 sati

Ruski sistemi protivvazdušne odbrane uništili su noćas 645 bespilotnih letjelica ukrajinskih oružanih snaga iznad ruske teritorije, saopštilo je Ministarstvo odbrane.

U saopštenju se navodi da su dronovi pogođeni u periodu od 20.00 do 8.00 časova po moskovskom vremenu.

Ministarstvo je preciziralo da su dronovi uništeni iznad Astrahanske, Belgorodske, Brjanske, Voronješke, Kaluške, Kurske, Orlovske, Rostovske, Rjazanjske, Tulske, Moskovske, Krasnodarske i Stavropoljske oblasti, Krima i iznad Crnog i Azovskog mora. U objavi se dodaje da je ruska vojska tokom noćnih udara pogodila lučki objekat u Odeskoj oblasti, preko kojeg su oružje i municija ulazili iz Evrope u Ukrajinu.

Pored toga, pogođen je i centar za podatke “Kosmonova” u Kijevu, koji je pružao podršku satelitskim komunikacionim sistemima “Starlink”, navelo je rusko Ministarstvo odbrane.

Nastavi čitati

Svijet

RASKRINKANA RATNA HISTERIJA! Putin objasnio zašto Rusija nema nikakav PLAN DA NAPADNE EVROPU

Rusija ne priprema nikakvu vojnu akciju protiv Evrope, izjavio je sinoć ruski predsednik Vladimir Putin, ističući da za to “nema osnova”. “Izjave o pretnji od Ruske Federacije i potrebi za pripremom za rat sa njom su namerno preuveličavanje situacije i provokacija”, rekao je Putin, prenosi Sputnjik.

Reagujući na izjavu estonskog ministra odbrane Martina Herema o mogućem sukobu sa Rusijom, Putin je rekao da je u pitanju provokacija i “politička komedija”.

“Ovo je jedan od onih trenutaka kada se šalimo: cirkus je otišao, ali klovnovi ostaju. Ovo je politička komedija”, rekao je Putin.

Dodao je da Rusija zna da se na Baltiku krše prava stanovnika koji govore ruski, ali da na to reaguje u humanitarnoj sferi.

(Tanjug) Foto: Tanjug/AP

Nastavi čitati

Aktuelno