Nakon ovog vikenda gdje ćemo imati temperature preko 30 stepeni, stiže osvježenje. Hladan front zahvatiće Еvropu i donijeti pad temperature.

U nedjelju hladna frontalna zona zahvata centralnu Еvropu donoseći pad temperature i osvježenje sa kišom i lokalnim pljuskovima Njemačkoj, Alpima, centralnoj Еvropi, a popodne i zapadu Balkana i Mađarskoj. Vjetrovito je u Britaniji, na sjeveru Francuske i u Njemačkoj. Pretežno sunčano i vrlo toplo će biti u Španiji, Italiji, na Balkanu, u Rumuniji i Ukrajini. Maksimalna temperatura od 16°C u Stokholmu do 37°C u Skoplju i Podgorici, a na jugu Španije do 43°C u Andaluziji.

Region: U nedjelju pretežno sunčano i vrućina u regionu. Oblaci koji u toku dana zahvataju Sloveniju i Mađarsku, dolaze do ostatka regiona krajem dana uz moguću kišu i lokalne pljuskove koji će ponegde biti praćeni grmljavinom uveče i u noći ka ponedjeljku. Maksimalna temperatura od 28°C u Varni do 37°C u Skoplju i Podgorici.
Sinoptička situacija: Na visini i dalje uticaj grebena sa juga uz povremeno talasanje doline sa sjevera. U prizemlju pritisak oko normale, a u narednoj noći prolazak hladnog fronta sa severa.

Tokom većeg dijela dana pretežno sunčano uz prolaznu dnevnu oblačnost i vruće. Nebo će i dalje biti zamućeno usljed prisustva saharskog pijeska. U kasnijim popodnevnim časovima i u narednoj noći očekuje se naoblačenje od sjevera koje će se premiještati ka jugoistoku, te se očekuje prolazna kiša ili pljuskovi praćeni grmljavinom ponegdje, pri čemu će biti i jakog sjevernog vjetra.
Vjetar slab do umeren južnih smjerova, uveče u skretanju na sjeverne smjerove i pri pljuskovima jak.

Minimalna temperatura vazduha od 12°S na jugozapadu do 20°S na severoistoku, u višim predjelima od 9°S.

Maksimalna temperatura vazduha od 31°S do 36°S, u višim predelima od 26°S.
U ponedjeljak (09.06.): Nagli pad temperature. Kiša ili pljuskovi su mogući lokalno još tokom jutarnjih časova. Tokom prvog dijela dana promjenljivo oblačno uz sunčane periode i uglavnom suvo. U nastavku dana sve sunčanije uz dnevni razvoj oblaka u Hercegovini iz kojih je moguća prolazna kiša ili pljusak praćen grmljavinom. Biće i vjetrovito s povremeno pojačanim, u Hercegovini uveče i jakim sjevernim vjetrom. Minimalna temperatura vazduha od 13°S do 19°S, u višim predjelima od 10°S. Maksimalna temperatura vazduha od 24°S do 28°S, na jugu do 31°S, u višim predjelima od 22°S.

U utorak (10.06.): Nakon svežijeg jutra, tokom dana pretežno sunčano uz prolaznu oblačnost i postepeno toplije. Minimalna temperatura vazduha od 10°S do 15°S, na jugu do 18°S, u višim predjelima od 7°S. Maksimalna temperatura vazduha od 26°S do 31°S, u višim predjelima od 22°S.

U srijedu (11.06.): Pretežno sunčano uz prolaznu umjerenu oblačnost sa severa i toplo. Minimalna temperatura vazduha od 11°S do 16°S, na jugu do 18°S, u višim predjelima od 8°S. Maksimalna temperatura vazduha od 27°S do 33°S, u višim predjelima od 23°S, saopšteno je iz RHMZ.

Kada se ponovo vraćaju visoke temperature?

Uticaj hladnog fronta zadržaće se neko vrijeme u Еvropi. Oprečne su prognoze za naredne dane.

Weather.com predviđa da će od ponedjeljka do nedjelje (9-15. jun) temperatura pasti na 25 stepeni. Sunčano i toplije vrijeme sa temperaturama koje će preći 30 stepeni očekuje se od 30 stepeni. Takva predviđanja ima i accuweather.com

Isti sajtovi predviđaju da će od ponedjeljka do nedjelje (16-22. jun) doći do promjena. Temperatura će se i dalje držati oko 30 stepeni, ali sredinom sedmice će doći do padanja. Kraj sedmice, odnosno u petak 20. juna dolazi do pada temperature na 27 stepeni i pljuskova koji će biti prisutni čitav taj vikend.

Accuweather.com predviđa da će početak jula biti pakleniji i da će donijeti tropske noći. Minimalna temperatura će se kretati od 19 do 20 stepeni, a maksimalna će ići do 35 stepeni.

Dok su milioni iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske navodno nestajali kroz sumnjive nabavke neispravnih respiratora, jedna samohrana majka iz Banjaluke godinama je vodila iscrpljujuću pravnu bitku za refundaciju životno važnog lijeka.

Iako je imala čak 16 pravosnažnih presuda u svoju korist, Fond je uporno odbijao da joj isplati novac, pravdajući se kako sud nije decidno u presudi naveo da se isplati novac.

Podsjećanja radi, Okružni sud u Banjaluci je u čak 16 presuda uvažavao tužbe pokojne Banjalučanke, odnosno njenog punomoćnika i poništavao odluke Fonda kojima se odbijala refundacija troškova nabavke lijeka “pertuzumab”, ali bi Fond zdravstvenog osiguranja i u ponovljenom postupku donosio identično rješenje i tako ukrug godinama. Svaki put kada bi izgubio spor Fond je uredno isplaćivao novac za troškove advokata.

Samo po ovom osnovu u slučaju pokojne Banjalučanke Fond je oštećen za nekoliko hiljada maraka zbog plaćanja troškova izgubljenih sporova, a zbog čega niko nije odgovarao.

Na kraju, pravda je stigla, ali tek nakon smrti. Majka je preminula, a iza nje je ostala tada maloljetna kćerka.

Ako išta oslikava moralni sunovrat institucija, to je slučaj u kojem je jedna žena izgubila život čekajući ono što joj je već bilo zagarantovano – presudama, pravom i konačno- zdravim razumom.

Podsjetimo, Okružni sud u Banjaluci je u presudi naveo da su Stručni konsultanti direktora FZO RS zanemarili nespornu činjenicu da je teško bolesnoj Banjalučanki lijek bio preporučen od strane Konzilijuma ljekara UKC RS, nadležne zdravstvene ustanove, jer se nisu izjasnili o toj bitnoj činjenici, niti o eventualnim posljedicama čekanja na lijek u nastavku terapije, pa tako dato mišljenje nije moglo poslužiti tuženom FZO RS za donošenje osporenog akta.

– Polazeći samo od toga da je tužiteljica (teško bolesna Banjalučanka) na Listi čekanja i da zbog toga nema osnova za refundaciju, Fond je uskratio tužiteljici pravo na zdravstvenu zaštitu koja joj po zakonu pripada – navodi se u obrazloženju presude suda.

Sud je konstatovao i da Fond zdrasvtvenog osiguranja nije obrazložio na osnovu kojih okolnosti je utvrđeno da vrijeme čekanja ne bi ugrozilo život i zdravlje Banjalučanke.

– Ovo je posebno važno iz razloga što je kod tužiteljice utvrđena dijagnoza „neoplasma malignum mammae“. Radi se o malignom oboljenju i kupovina lijeka je bila neophodna radi nastavljanja započetog liječenja i spriječavanja težeg ishoda – navodi se u presudi Okružnog suda u Banjaluci.

Fond je u konkretnom slučaju isplatio oko 8.000 maraka na ime izgubljenih sudskih sporova, ali troškovi nabavke lijeka za hemoterapiju nisu bili isplaćeni.

I nakraju, nakon meritorne odluke suda, novac je Banjalučanki isplaćen i to nakon njene smrti, potvrdio je njen pravni zastupnik Andrej Obradović.

Istovremeno, istraga o jednoj od najvećih korupcijskih afera u Republici Srpskoj ulazi u završnu fazu. Posebno odjeljenje Republičkog javnog tužilaštva detaljno analizira sve prikupljene dokaze protiv v.d. direktora FZO RS Dejana Kusturića, a ključno vještačenje povjereno je stručnjacima iz Evropske unije.

Prema ranije objavljenim saznanjima Srpskainfo, upravo u Italiji se finalizira analiza dokaza o nabavci 165 spornih respiratora, a uskoro slijedi i saslušanje osumnjičenog Kusturića.

Na stolu su milionski iznosi, neispravna medicinska oprema i sumnje u zloupotrebu funkcije na štetu budžeta Republike Srpske. Nakon analize pribavljenih dokaza koja je u finalnoj fazi, Dejan Kusturić će biti saslušan.

Fokus akcije Posebnog odjeljenja Republičkog javnog tužilaštva je nabavka respiratora koje je Fond zdrasvtvenog osiguranja obavljao preko firme “Medietik”.

Ugovore o nabavci respiratora FZO je zaključivao sa firmom “Medietik” d.o.o. Banjaluka čiji je suvlasnik i direktor tada bio Željko Babić, suprug Ane Trišić Babić, savjetnice predsjednika RS Milorada Dodika.

Tužilaštvo Republike Srpske vodi konkretno istragu o nabavci 165 respiratora koji su plaćeni 12,9 miliona maraka bez PDV, a od kojih većina kako navode iz tužilaštva, nije ni bila ispravna. Pripadnici SIPA i MUP Srpske u novembru prošle godine u akciji kodnog naziva „Luna“ pretresli su pet lokacija na području grada Banjaluka, među kojima su bile i službene prostorije FZO RS i firme “Medietik”.

Iz Tužilaštva je tada potvrđeno da je pokrenuta istraga protiv v.d. direktora Fonda zdravstvenog osiguranja Dejana Kusturića. Sumnjaju da je zloupotrijebio službeni položaj prilikom nabavke respiratora i druge medicinske opreme za vrijeme pandemije virusa korona, čime je budžet Srpske oštećen za više od četiri miliona maraka.

Osim prostorija Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske i firme “Medietik” u Banjaluci, pretresani su stambeni objekti i automobili.

Evropska centralna banka (ECB) je u četvrtak odlučila da osmi put zaredom smanji referentnu kamatnu stopu, i to u cilju podrške preduzećima i potrošačima kroz pristupačnije zaduživanje.

Kako su naveli iz ECB-a, trgovinski rat američkog predsjednika Donalda Trampa prijeti da uspori rast.

“Od 11. juna ključne kamatne stope Evropske centralne banke biće niže za 0,25 procentnih poena. Tako će kamatna stopa na depozitne olakšice biti smanjena na dva odsto, stopa na glavne operacije refinansiranja biće 2,15 odsto, dok će kamatna stopa na marginalne kreditne olakšice biti 2,40 odsto”, navedeno je u saopštenju Evropske centralne banke.

Dodali su da bi ekonomija trebalo da dobije dodatni podsticaj od veće državne potrošnje na odbranu i infrastrukturu.

Ovo smanjenje kamatnih stopa je očekivano zbog lošijih izgleda za rast otkako je Tramp 2. aprila najavio niz novih carina, a potom zaprijetio da će uvesti porez na uvoz evropske robe.

Kristin Lagard, predsjednica Evropske centralne banke, rekla je novinarima nakon ove odluke da će mnogo toga zavisiti od toga da li se trgovinske tenzije sa SAD mogu riješiti.

“Dalja eskalacija globalnih trgovinskih tenzija i povezanih neizvjesnosti mogla bi da smanji rast evrozone smanjenjem izvoza i smanjenjem investicija i potrošnje. Nasuprot tome, ako bi se trgovinske i geopolitičke tenzije brzo riješile, to bi moglo da podigne raspoloženje i podstakne aktivnost. Dalje povećanje potrošnje na odbranu i infrastrukturu, zajedno sa reformama koje povećavaju produktivnost, takođe bi doprinijelo rastu”, istakla je Lagardova.

Podsjećamo, ECB je u junu 2024. godine prvi put nakon pet godina smanjila kamatne stope, te je do juna ove godine, računajući i sa ovim, smanjila kamate još sedam puta.

Sa druge strane, u Bosni i Hercegovini za godinu dana nisu smanjene nijednom, iako u BiH kamate nisu ni rasle tolikim intenzitetom kao što su u Evropskoj uniji prije nekoliko godina.

Marko Ðogo, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da su kod nas komercijalne banke nekada mnogo više zavisile od evropskog novčanog tržišta.

“Međutim, u zadnjih desetak godina domaći depoziti su dovoljni da zadovolje potrebu za domaćim kreditima. Tu direktnu liniju koja je nekada bila banke u BiH sada ne moraju da slijede, jer nisu pod direktnim uticajem politika ECB-a. Postoji tu prostor za smanjivanje kamatnih stopa u korist klijenata, ali činjenica da ostvaruju veliku dobit pokazuje da one nisu primorane da to rade. Iako imamo puno banaka za naše malo tržište, konkurencija izgleda nije toliko ‘žestoka’ da ih primora da kroz smanjivanje kamatnih stopa privuku određenu klijentelu. Ipak, moje mišljenje je da bi banke u BiH trebale početi smanjivati kamatne stope”, istakao je Đogo.