Connect with us

Region

ŠEIKOVE MILIJARDE PODIJELILE CRNU GORU: Hoće li Velika plaža u ruke milijarderu iz Emirata?

Šeik koji je graditelj Burdž Kalife ili Beograda na vodi – planira ulaganje na Velikoj plaži u Ulcinju. Opozicija, ekolozi i građani upozoravaju na zaobilaženje zakona i rasprodaju države.

Crnogorski poslanici bi u utorak trebalo da usvoje sporazume Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) o ekonomskoj saradnji, turizmu i razvoju nekretnina.

Očekuje se da parlamentarna većina podrži sporazume koje su nedavno u Dubaiju potpisali premijer Milojko Spajić i potpredsjednik Vlade UAE šeik Abdulah bin Zajed Al Nahijan, a kojima se arapskom milijarderu Mohamedu Alabaru otvaraju vrata da, nakon Srbije, Albanije i Hrvatske, ulaže i u Crnu Goru, konkretno u Veliku plažu kod Ulcinja.

Burne reakcije na lokalnom i državnom nivou
Uoči glasanja o prijedlozima zakona o potvrđivanju sporazuma Crne Gore i UAE protestuju opozicija, vlast u Ulcinju, ekolozi i dio civilnog sektora, prenosi DW.

Crnogorska Agencija za zaštitu konkurencije najavila je da će istražiti da li se krše pravila državne pomoći u ovom slučaju, a Agencija za sprečavanje korupcije je konstatovala da je posebno sporno to što se Vlada sporazumom obavezuje da obezbijedi zemljište investitoru bez primjene javnih nabavki, tendera ili procedura propisanih nacionalnim zakonodavstvom kojim se uređuje oblast državne imovine.

Opoziciona partija URA podnijela je krivičnu prijavu Specijalnom tužilaštvu protiv premijera Spajića zbog potpisivanja dokumenta koji, kako su saopštili, nije ništa drugo do sporazum o rasprodaji Crne Gore.

Vlada je, inače, sporazume o saradnji sa UAE usvojila na elektronskoj sjednici koja je trajala 33 minuta, upozorili su iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), a direktorka te NVO Vanja Ćalović-Marković pozvala je vlast da ih najprije stavi na javnu raspravu, kako bi se sporazumi poboljšali – u interesu svih građana Crne Gore.

Sporazumi sa UAE – interes pojedinaca i protivno EU?
Aleksandar Dragićević, jedan od građanskih aktivista koji se protivi Alabarovoj „viziji” megaprojekta na Velikoj plaži, za DW kaže da poslanici koji u utorak treba da usvoje sporazume ne znaju o kojim se projektima radi. Kako kaže, oni veruju investitoru da će sve biti u skladu sa zakonima, iako ima negativnu reputaciju u Srbiji i Albaniji – zbog kašnjenja, korupcije i netransparentnosti.

“Evropski put Crne Gore je ugrožen jer se investitorima iz UAE daje povlašćen položaj u odnosu na one koji dolaze iz zemalja EU. A po uslovima sporazuma – ne postoji ozbiljan investitor koji ne bi uložio da mu se najbolji dijelovi Crne Gore ustupe na 90 godina, da na njima gradi turističke kapacitete i stanove za tržište, da mu se dovede i plati sva prateća infrastruktura, da mu se dozvoli da uređuje planske dokumente, i da se procedure ubrzaju tako što će se suspendovati zakoni. Premijer prije potpisivanja sporazuma nije obavijestio poslanike, Vladu ni lokalnu zajednicu, već sprovodi cijeli proces onako kako on želi”, dodaje Dragićević.

Premijer Spajić je, s druge strane, sporazume sa UAE pred poslanicima na skupštinskim odborima predstavio kao “generatore ekonomskog rasta”.

“Poslanici neće glasati o sporazumu sa investitorom ili o konkretnom projektu, već o međunarodnom sporazumu o saradnji dvije države na ekonomskom planu”, rekao je Spajić.

Predsednik parlamenta Andrija Mandić iz Nove srpske demokratije naglasio je da su ovi sporazumi “prilika za preporod Crne Gore”, iako je svjestan revolta lokalne zajednice.

Dragićević, ipak, očekuje da će sporazumi dobiti zeleno svjetlo u Skupštini. Kako kaže, ne zato što su premijer i Vlada odagnali brojne sumnje koje imaju građani i poslanici, već zato što većina ne glasa po savjesti, logici i za dobrobit Crne Gore, nego po instrukcijama svojih partijskih lidera.

Kako ne bi izazvali bijes premijera, koji bi smijenio ministre iz njihovih partija, poslanici većine zadržavaju sumnje u najavljene investicije za sebe i podići će ruku. Za civilni sektor i lokalnu zajednicu, sporazumi su tek početak borbe. Na svakom koraku vlast će imati snažan otpor – proteste, prigovore i korišćenje procedura i zakona – a sve kako bi se sačuvao prostor i Crna Gora”, poručuje Dragićević za DW.

Kako je Alabar ušao u priču?
Nakon Svjetskog samita Vlada, koji je početkom februara ove godine održan u Dubaiju i na kojem je prisustvovala i crnogorska delegacija na čelu sa Spajićem, Alabar na mala vrata ulazi u Crnu Goru. U rekordno kratkom roku osniva firmu i učestvuje na tenderu za zakup nekoliko kupališta na Velikoj plaži u Ulcinju.

Odmah je bilo jasno da graditelj Burdž Kalife, Dubai Mola, Beograda na vodi i ekskluzivnog kompleksa u albanskom Draču – čije se bogatstvo procjenjuje na 2,3 milijarde evra – ima mnogo veće ambicije i u Crnoj Gori.

Nakon iznenadnog susreta Alabara i predsjednika Opštine Ulcinj Gencija Nimanbegua, javnost zaboravlja na plaže i saznaje da se u Ulcinju “krčka” megaprojekat, što izaziva revolt Ulcinjana.

“Dvadeset miliona kvadratnih metara ulcinjske Velike plaže planira se izdati na 99 godina. Ne znam kako je nekome palo na pamet da to uradi bez javne diskusije, uključivanja lokalne samouprave i stručne javnosti…”, rekao je predsjednik Opštine Ulcinj, uz koga je stao lokalni parlament, ali i veliki broj građana.

Organizovali su i proteste sa kojih su poručili da Spajić namjerava da Alabaru ustupi na korišćenje vrijedno državno zemljište na kojem će graditi – bez tendera i javne rasprave – zaobilazeći važeće prostorne planove, strategiju razvoja države, kao i principe očuvanja životne sredine i biodiverziteta tog jedinstvenog, najvećim dijelom još nedirnutog prostora.

Predsjednik crnogorske vlade, međutim, arapskog milijardera predstavlja kao kredibilnog investitora koji će uložiti nevjerovatnih 35 milijardi evra. Ipak, kako je pojasnio sam investitor, ta suma odražava “širi ekonomski uticaj projekta”.

U intervjuu za Televiziju Vijesti, Alabar je priznao da još nema razrađen plan, ali je iznio viziju – kako zamišlja svoj projekat na Velikoj plaži i šta bi tačno gradio i koliko:

“To bi bio nastavak prelijepe arhitekture kakvu imate. Bilo bi tu mnogo zelenila, zgrade sa apartmanima ne veće od tri-četiri sprata, plaže bi ostale dostupne svim građanima, ali bi bile čiste. Bila bi uključena i lokalna zajednica, tako da ljudi koji prodaju piletinu u Ulcinju, prodavali bi više piletine u restoranima. Ljudi koji prodaju šampon, prodavali bi više šampona u hotelima”, istakao je Alabar i poručio da će poštovati sve crnogorske i evropske zakone.

Velika plaža (nije) velika laža
Koalicija NVO “Velika plaža ili velika laža” protestovala je ispred Skupštine povodom namjere Vlade da hitnim postupkom uvrsti u dnevni red zakone o potvrđivanju sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Jovana Janjušević iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) kazala je da poslanici ne odlučuju o Velikoj plaži, već o suverenitetu Crne Gore, i da ekolozi strahuju da će – ako investitori odustanu od Velike plaže – biti “napadnuta” Buljarica, Durmitor ili Biogradska gora.

“Zaštićena područja premijeru Spajiću ne znače ništa i to je ono što je problematično”, rekla je predstavnica CZIP-a.

Region

“A ŠTA JE SA ZAPADNIM BALKANOM?” Mađari blokiraju prebrz ulazak Ukrajine u EU i staju u odbranu Srbije!

Mađarska je odložila ključni proceduralni korak potreban za unapređenje kandidature Ukrajine i Moldavije za članstvo u EU, uz ocjenu mađarskog premijera Petera Mađara da bi prebrzo otvaranje klastera poslalo pogrešnu poruku Srbiji i ostalim zemljama Zapadnog Balkana koje godinama čekaju na članstvo, prenosi briselski portal Politiko.

Mađarska je juče spriječila slanje zajedničkog pisma Evropskom savetu i Evropskoj komisiji u ime svih 27 članica EU, o čemu će se ponovo razgovarati sledeće nedelje.

“Ukupno postoji šest klastera i ne mislimo da je otvaranje svih odjednom dobra ideja. Delom zato što mastilo na prvom još nije ni osušeno, a delom zato što bi to poslalo pogrešnu poruku zemljama Zapadnog Balkana:

Srbiji, Albaniji, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji, koje godinama rade na članstvu u EU”, rekao je Mađar tokom konferencije za novinare na kraju sastanka Evropskog saveta prošle nedelje.

Iako se Mađar nije protivio otvaranju prvog klastera za Ukrajinu, njegova vlada je insistirala na brisanju reči “što je pre moguće” u vezi sa članstvom Kijeva u EU iz pisanih zaključaka sastanka lidera EU u Briselu prošle nedelje, rekao je jedan diplomata za Politiko.

Kijev i Kišinjev su ostvarili napredak na evropskom putu, nakon što su članice EU prošle nedelje jednoglasno odobrile otvaranje prvog zvaničnog pregovaračkog poglavlja za obe države.

Zamenik premijera Ukrajine Taras Kačka je ranije ovog meseca rekao za Politiko da Kijev želi da otvori svih šest pregovaračkih klastera (grupa formalnih poglavlja) do sredine jula.

(Tanjug)   Foto: Tanjug/AP

Nastavi čitati

Region

PANIKA MEĐU IZNAJMLJIVAČIMA! Hrvati udarili na apartmane, mjera iz ovog grada promijeniće ljetovanje na cijelom Jadranu!

Jedan od najposjećenijih hrvatskih gradova suočava se sa ozbiljnim posljedicama rekordnog turizma.

Rovinj, koji godišnje bilježi milione noćenja, razmatra uvođenje moratorijuma na nove apartmane u starom gradu.

Ako prijedlog bude usvojen, to bi moglo da označi prekretnicu u upravljanju turizmom na Jadranu i promijeni način razvoja privatnog smještaja. Prenaseljenost primorskih gradova tokom ljetne sezone postaje sve veći problem za lokalno stanovništvo, a Rovinj se odlučio na korak koji bi mogao da ograniči dalji rast turističkog smještaja.

Nakon gradova poput Barselone, Atine i Firence, Rovinj bi mogao da postane sljedeća destinacija koja će privremeno obustaviti otvaranje novih apartmana.

Plan se prvenstveno odnosi na stari grad, gdje bi u narednom periodu mogao biti uveden moratorijum na izdavanje novih rješenja za kategorizaciju privatnog smještaja.
Gradonačelnik Rovinja Emil Nimčević objasnio je da gradske vlasti razmatraju privremeno ograničavanje izgradnje apartmana.

“Smatramo da se pojavila potreba da se u starom gradskom jezgru u naredne dvije godine, a zahvaljujući Planu upravljanja destinacijama koji je omogućen Zakonom o turizmu, imamo mogućnost uvođenja moratorijuma na izdavanje rješenja za kategorizaciju, izgradnja apartmana unutar našeg starog gradskog jezgra”, istakao je Nimčević.

Rovinj je prošle godine zabilježio skoro 4,5 miliona noćenja turista, što ga čini najposjećenijim gradom u Hrvatskoj. Dok se kvalitet usluge poboljšava u hotelima i kampovima, a novi hotelski kapaciteti se ne šire, privatni smještaj bilježi stalni rast.

Prema podacima turističke zajednice, privatni smještaj čini značajan dio ukupnog kapaciteta. “Od ukupno 38.500 kreveta, privatni smještaj čini 30 odsto, što znači približno 11.680 kreveta”, rekla je za HRT Iva Damuđa iz Turističke zajednice Rovinja.

U samom srcu sezone, Rovinj istovremeno prima i do 25 hiljada gostiju, što dodatno opterećuje infrastrukturu i svakodnevni život stanovnika.

Sve se više pokreću pitanja kvaliteta usluge, ali i kvaliteta života lokalnog stanovništva, koje prostor dijeli sa rekordnim brojem turista.

Problem parkiranja i pritisak na lokalnu infrastrukturu Među problemima koje ističu stanovnici i stanodavci, posebno se ističu saobraćaj i parkiranje.

“Imamo problema sa parking mjestima, jer turisti dolaze u centar grada, žele da parkiraju u centru, a ne tri kilometra dalje”, naglasila je stanodavac smještaja Ksenija.

Istarsko udruženje porodičnog smještaja nije uvjereno da će predložene mjere donijeti željene rezultate.

“Vidjećemo kakav će biti rezultat na terenu, da li će proizvesti neke rezultate ili će samo otvoriti sivu zonu kako bi se ljudi onda snalazili na neki drugi način”, rekla je predsjednik udruženja Lorena Džon.

Legalni zakupci upozoravaju da je problem nelegalnog smještaja već izražen.

“Mislim da bi iznajmljivanje stanova trebalo da obavljaju lokalni stanovnici, a ne ljudi kojima je kupovina nekretnina u Rovinju samo investicija i lokalno stanovništvo od toga ne dobija ništa”, dodala je Ksenija Pehar, piše “Dnevno.hr”.

Plan upravljanja destinacijom je trenutno u fazi javne konsultacije. Ukoliko ga prihvati Gradsko vijeće i nadležni županijski odsjek, Rovinj bi mogao da uđe u dvogodišnji period bez novih legalnih stanova u starom gradskom jezgru. Ovo bi, barem privremeno, zaustavilo dalju apartmanizaciju jedne od najprometnijih turističkih destinacija u Hrvatskoj.

Nastavi čitati

Region

Rama reagovao na optužbe zbog projekta porodice Tramp: “NISAM MAFIJAŠKI KUM”

Premijer Albanije Edi Rama odbacio je optužbe opozicije i učesnika protesta u toj zemlji da stoji iza korupcionaških aktivnosti povezanih sa izgradnjom luksuznog turističkog kompleksa u kojem učestvuju Ivanka Tramp, kćerka američkog predskednika Donalda Trampa i njen suprug Džared Kušner, ocijenivši da kritičari nisu ponudili dokaze za takve tvrdnje.

Rama odbacuje optužbe za povezanost sa kriminalom

“Ljudi kažu da sam ja vođa svega ovoga. Kažem im, nosite se. Jednostavno je. Nije na meni da dokazujem da nisam kum mafije, već na njima da dokažu da jesam”, rekao je Rama u intervjuu za Fajnenšel tajms.

On je odbacio tvrdnje da je albanska ekonomija zasnovana na pranju novca, navodeći da se država danas odlučnije bori protiv korupcije nego ranije.

Rama je tvrdio da je njegova vlada dozvolila tužiocima da agresivnije gone slučajeve, što je takođe povećalo percepciju da je zemlja prepuna korupcije i organizovanog kriminala.

“U stvari, obrnuto je. Albanija se bori kao nikada ranije i danas je mnogo manje korumpirana nego što je bila”, dodao je.

Projekat Kušnera i Ivanke Tramp u centru pažnje

Tanjug/AP
Tanjug/AP

On je ocijenio da su protesti djelimično podstaknuti protivnicima američkog predsjednika Donalda Trampa

“Postoji veliko interesovanje da se ovaj projekat ukine… zbog Trampa. Da nije Džareda Kušnera… nikoga ne bi bilo briga za flamingose, za Albaniju, ni za šta. Čitava mržnja prema Trampu izaziva svu ovu pažnju”, istakao je.

Premijer Albanije je izrazio uvjerenje da će planovi za razvoj obale biti nastavljeni uprkos protestima.

“Važno je da investitori nisu kriminalci i da nisu umiješani u pranje novca. Oni su veliki investitori. To je istorijska šansa za Albaniju”, naglasio je Rama.

Kako je naveo, Kušnerove investicije su legitimne i nemaju veze sa tekućom istragom protiv prethodnog zemljoposjednika.

“Reći da je albanska ekonomija zasnovana na pranju novca, to je užasno. Pranje novca je dio naše ekonomije, ali nije tako veliki problem. Mislite da u Londonu nema pranja novca? Ima. Ali možete li reći da je britanska ekonomija u velikoj mjeri pranje novca? Ne”, rekao je Rama za britanski list.

Protesti zbog gradnje u blizini rezervata flamingosa

Tanjug/AP
Tanjug/AP

Višesedmični protesti u Tirani, koje organizatori nazivaju “Flamingo revolucijom”, pokrenuti su zbog planirane investicije vrijedne četiri milijarde dolara na području ostrva i u blizini zaštićenog prirodnog rezervata poznatog po kolonijama flamingosa.

Demonstranti traže ostavku Rame i pokretanje postupaka zbog, kako navode, sistemske korupcije koja omogućava investitorima gradnju na zaštićenim područjima.

Tužilaštvo istražuje tokove novca i građevinske projekte

Tanjug/AP
Tanjug/AP

Albansko specijalno tužilaštvo za borbu protiv korupcije izdalo je naloge za hapšenje više od deset biznismena zbog sumnji na trgovinu narkoticima i pranje novca. Sumnja se da su milijarde evra usmjerene ka velikim građevinskim projektima duž jadranske obale i u albanskoj prijestonici.

Među njima je Artur Šehu, dvojni američko-albanski državljanin koji živi u Majamiju. Šehu je 2025. godine prodao zemljište u blizini prirodnog rezervata gdje se flamingosi gnijezde kompaniji “Albania Land Development”, kompaniji povezanoj sa projektom Kušnera i njegove supruge Ivanke Tramp.

Taj posao je dospio pod lupu tužilaštva za borbu protiv korupcije, koje je blokiralo isplate u vrijednosti od 128 miliona evra dok traje istraga, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno