Connect with us

Društvo

Đajić: “Nakaze dolaze i snimaju spotove. Garaža je Stanivukoviću grobnica, on je gotov!”

Vlado Đajić, direktor Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske i predsjednik gradskog odbora SNSD-a u Banjaluci tvrdi, za Gerila info, kako je problem, koji se pojavio na gradilištu kod ove zdravstvene ustanove minimalan.

– Dešava se onako kako je i predviđeno ali ono što moram sad da naglasim dešava se da neki ljudi koji ništa nisu uradili u životu, koji nemaju ni zvanje ni struku oblijeću, jadnici da odmah kažem, oko tog gradilišta godinama i žele da skrenu pažnju na sebe, da pokupe neke jeftine poene ali ta rupa će biti njihova politička grobnica. Znamo ko je bio najglasniji, bio je gradonačelnik Banjaluke, Draško Stanivuković i ta rupa će biti njegova politička grobnica. To će biti jedan saobraćajni kompleks, ponos grada Banjaluke i ponos svih nas. Ja sam presrećan i unutrašnje zadovoljstvo ne mogu da opišem zato što sam ja idejni tvorac toga, zato što sam to zamislio i zato što ću to i izgraditi, rekao je između ostalog Đajić.

Mediji su u Banjaluci juče objavili fotografije bagera koji pridržava potporni zid na gradilištu garaža UKC-a. Oglasio se i gradonačelnik Banjaluke, Draško Stanivuković koji je podsjetio da su on i gradska vlast prošle godine upozoravali na pogubnost projekta izgradnje garaža na UKC. Projekat je inače vrijedan 35 miliona maraka. Đajić tvrdi i da nije u ličnom sukobu sa Stanivukovićem. On najavljuje Stanivukovićev politički kraj isto kao što je nekoliko puta u posljednjih mjesec dana za Đajića najavio upravo Stanivuković. Đajić tvrdi da na UKC-u, iako se mnogi žale, nema problema sa klimom. Jednostavno tender za klimatizaciju UKC još nije završen, kaže direktor UKC Republike Srpske. Kaže i da su on, rukovodstvo UKC i rukovodstvo Republike Srpske sve što su oko UKC-a uradili uradili za narod Republike Srpske.

Šta se dešava na gradilištu garaža UKC, dva dana mediji u Banjaluci pišu kako se urušava potporni zid, nema reakcije UKC?

Što se tiče pravljenja saobraćajnog kompleksa i garažnog prostora u UKC to je jedan od najboljih projekata koje smo mi uradili i tek će se vidjeti u naredne godine, dvije, tri a da ne govorim za dvadeset godina. Trajno smo riješili problem parkiranja i zaposlenih i pacijenata kojih je svaki dan oko 5000 gore. Zajedno sa osobljem i studentima 10000 ljudi prođe kroz UKC dnevno i potrebe za parkiranjem auta su velike. Projekat je državni, država finansira i vidjećemo da li će se uopšte naplaćivati a ako se bude naplaćivalo i upola ekonomske karte koja se naplaćuje u gradu klinički centar će zarađivati oko milion do dva evra godišnje. Što se tiče izvođenja radova sve je urađeno po propisima i to nisu bili neki diletanti projektanti već projektanti građevinskog fakulteta iz Beograda. Sedam profesora je bilo i uradilo sve građevinske preduslove da se to radi. To je zahtjevan projekat jer se radi na trusnom području, na Paprikovcu gdje su nekad bili rudnici i urađeno je stotine tzv šipova po dvadeset metara dubine i objekat će biti veoma stabilan i neće ometati ni prevoz a neće biti ni odrona ni klizišta…Kada se pravi neka obična šupa ili podrum dolazi do nekih slaganja zemljišta ili odrona. Ovo što se dešava je minimalno, niko nije ugrožen. Bila je inspekcija građevinska, bili su naši stručnjaci, bili su stručnjaci iz Beograda sa fakulteta i sve je pod kontrolom.

Dobro, šta je konkretno bilo na gradilištu?

Ma ništa, mali odron i ništa drugo. Beznačajno.

Bager pridržava zid na gradilištu kod UKC RS

Zašto imate lični sukob sa gradonačelnikom Banjaluke?

Nije to lični sukob. Ja ne dolazim pred Gradsku upravu da napadam njega. On stalno nešto oblijeće oko kliničkog i šalje one svoje nakaze, izaslanike koji snimaju spotove oko kliničkog. I sam Draško je skakutao oko tih garaža, i Jelena Trivić sa njim kada smo krenuli raditi. To je njihova velika zabluda, njihov politički promašaj. To radimo za narod, ne radimo to za Vladu Đajića ni Milorada Dodika, to radimo za doktore, za sestre, studente i rodbinu pacijenata koji će doći na Paprikovac. Nikakav lični sukob. Sukob je što sam ja profesor a on propali student. Sukob je što sam ja iza sebe ostavio velika djela a on iza sebe nije ostavio ništa. Sukob je što sam ja jedna stabilna, zdrava i vrijedna ličnost a on neki, ne želim ni da upotrebljavam ružne riječi, on je ništa.

Zašto nema klime na UKC RS. Pacijenti se žale. Da li je proradila ikada ta centralna klima?

Žalbe pacijenata prvo dolaze direktoru tako da nemojte se vi puno sikirati. Meni rijetko kad dolaze žalbe što se tiče klimatizacije . U toku je tender. Vi kasnite za nama, znači tender je u toku, tender je raspisan, zatvara se za sedam dana. Grijanje i centralna klimatizacija ali kao što znate svi međunarodni tenderi traju dugo. Dokumentacija je zahtijevna, sve se prati i mi ništa ne želimo da radimo protiv zakona. Želimo da ispunimo sve i jedan uslov tendera. On se otvara za desetak dana, nakon toga ide izvođenje centralne klimatizacije i grijanja, rekonstrukcije ginekologije, mokrih čvorova, podova, zaraznog. Radimo isto tako tender za preseljenje psihijatrije, pravimo novu kliniku onkologije i evo već se operišu pacijenti na kardiohirurgiji u Banjaluci i to je jedan ogroman uspjeh, i moj lični i rukovodstva UKC i RS. To je bilo nekada nezamislivo a mi smo sve to uspjeli svojim znanjem, energijom da damo narodu Republike Srpske.

Zašto nije klima riješena kada je rekonstruisan UKC?

Ne može se uraditi, to je poseban projekat da se mora završiti jedna faza građevinska a onda ide instalacija, grijanje i hlađenje.

Šta je sa zemljištem hirurgije u centru grada? Čije je zemljište, Grada ili UKC?

Zemljište i psihijatrije i stare hirurgije je jedan kroz jedan UKC RS.

Kakvi su planovi sa tim zemljištem?

Namjeru imamo da dok ne prođe pandemija i dok se ne završi onkologija da se tu liječe pacijenti. I to je jedan veliki naš uspjeh što smo uspjeli da već propaloj zgardi u kojoj su bili isključeni i struja i voda i cijevi popucale…mi smo to sve spremili i napravili objekat u kojem se sad liječi onkološki pacijent. Objekat koji je sada funkcionalniji i bolji nego kada je napravljen prije pedeset godina. Ranije je bilo dva WC-a na jednom spratu sada je deset. Bila su dva tuša sada je dvanaest na spratu. Izolacija je urađena, promjenjeni prozori, to je sad veoma, veoma kvalitetna zdravstvena ustanova i tu će se liječiti pacijenti do daljnjeg, ništa se neće raditi, ništa se neće manipulisati i mi radimo sve u interesu pacijenata.

GERILA info

Društvo

OVO ĆE VAS OSTAVITI BEZ TEKSTA! Evo koliko su porodice u BiH trošile na hranu u bivšoj Jugoslaviji

Prosječna porodica u BiH poslije svakog odlaska u sedmičnu nabavku hrane ostane u šoku. Neshvatljivo je kako je hrana toliko skupa imajući u vidu standard i mjesečna primanja radnika.

Prema istraživanjima BiH je najsiromašnija zemlja u Evropi, broj nezaposlenih se približava broju zaposlenih, penzioneri i mnogi radnici preživljavaju na minimalcu, ali bez obzira na to građani za hranu i bezalkoholna pića izdvajaju više nego u mnogi zemljama koje su članice Evropske Unije.

Prema posljednjim statističkim podacima (januar) prosječna plata u Bosni i Hercegovini iznosi 1.508 maraka, broj zaposlenih je 860.041, i preko 50 odsto zaposlenih prima platu manju od prosječne!
U istom mjesecu, januaru, sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao iznosila je 3.149,80 KM i od prosječne plate je veća za 1641.8 KM.

Samo na prehranu, navodi Sindikat, izdvaja se 44,49 odsto!

Poređenja radi prije 15 godina- 2009. godine prosječna plata je prema podacima Agencije za statistiku BiH bila 790 KM dok je u istom tom periodu potrošačka korpa bila 1.396 KM. To znači da je do januara ove godine plata porasla za 718 KM, a potrošačka korpa za čak 1753.8 KM!

Zanimljive podatke za Hrvatsku i EU objavio je portal Index.hr.

Kako navode u Hrvatskoj se više troši na hranu nego u ostatku EU.

Tačnije u bogatijim državama se više troši na hranu, ali ona čini manji dio ukupnih troškova.

Index.hr je dao i zanimljiv pregled izdvajanja novca za hranu u bivšoj zajedničkoj državi.
Linker
Došli su do zaključka da iz usporedbe današnjeg udjela troškova hrane u ukupnim troškovima kućanstava i prijašnjih decenija, može zaključiti da je danas standard u Hrvatskoj veći nego što je bio ikada u istoriji (kao i u većini svijeta), pa se isto može zaključiti i za Bosnu i Hercegovinu.

Sa sigurnošću se može tvrditi, navode, da to vrijedi za devedesete. Ali prijašnje decenije je teže odrediti jer Eurostat vodi podatke Hrvatske tek od 1995.

Iako nije savršeno usporedivo, zbog razlike u metodologiji izračuna i prikupljanja podataka, mogu poslužiti podaci Statističkog godišnjaka Jugoslavije 1918. – 1987.

Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku Jugoslavije, 1963. je domaćinstvima na prostoru Hrvatske 45.1 odsto troškova otpadalo na prehranu (originalno “ishrana”), a podaci za Bosnu i Hercegovu kažu da je gotovo 50 odsto troškova, preciznije 49,6 odsto otpadalo na ishranu. I dok je ekonomski uzlet Jugoslavije 60-ih vidljiv za Hrvatsku gdje su domaćinstva 1973. za ishranu izdvajala 37.2 odsto, za BiH to i nije toliko vidljivo, obzirom da su izdvajanja za hranu i dallje visoka- 43,3 odsto.

Isto tako je vidljiva realna stagnacija druge polovine 70-ih i kriza prvih godina 80-ih (82. je Jugoslavija de facto bankrotirala) jer je udio prehrane u ukupnim troškovima puno sporije padao, pa je 1983. godine domaćinstvo u Hrvatskoj izdvajalo na ishranu 36,4 odsto, a domaćinstvo u BiH 42,04 odsto.

Cijele osamdesete je trajala kriza, pa je do 1987. u Hrvstskoj udio čak narastao na 37.3 odsto, a u BiH na 44,7 odsto.

Navedimo na kraju da se na hranu od BiH više izdvajalo samo u Crnoj Gori i SAP Kosovo.

Nastavi čitati

Društvo

VASKRŠNJI I PRVOMAJSKI PRAZNICI! Ovo su neradni dani u Srpskoj

Povodom obilježavanja Vaskrsa neradni dani u Republici Srpskoj biće Veliki petak i Vaskršnji ponedjeljak.

Neradni dani povodom proslave Vaskrsa su 18. i 21. april 2025. godine.

Povodom obilježavanja 1. maja neradni dani biće 1. i 2. maj.
Povodom obilježavanja Dana pobjede nad fašizmom neradni dan u Srpskoj biže 9. maj.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Proljeće u punom sjaju

U Bosni i Hercegovini sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Tokom dana, postupni porast oblačnosti. Tokom noći u većem dijelu Bosne je moguća slaba kiša. Vjetar slab do umjeren zapadni i sjeverozapadni. Jutarnja temperatura vazduha od 2 do 8, na jugu do 10, a dnevna od 14 do 20, na sjeverozapadu Bosne do 23 stepena.

Nastavi čitati

Aktuelno