Connect with us

Društvo

CIJENE STANOVA U BIH RASTU! Mladi NE MOGU DO STANA, a JEFTINI kvadrati su PROŠLOST!

Uslijed rasta cijena gradnje, inflacije i znatno veće potražnje od ponude, tržište nekretnina u Bosni i Hercegovini, kao i širom Evrope, bilježi kontinuirani rast cijena – što posebno pogađa mlade porodice i kupce prve nekretnine.

Prema podacima za četvrto tromjesečje 2024. godine, cijene nekretnina u Evropskoj uniji porasle su prosječno za 4,9% u odnosu na prethodnu godinu. Međutim, razlike su značajne:

Bugarska: +18,3% Mađarska: +13% Portugal: +11,6% Španija: +11,4% Hrvatska: +10,1% Njemačka: +1,9% Francuska i Finska: jedine zemlje s padom cijena, -1,9%.

U prvom kvartalu 2024. godine, prosječna cijena novog stana u BiH iznosila je 2775 KM/m², što je povećanje od 17,2% u odnosu na isti period 2023. godine. U usporedbi s cjelokupnom prošlom godinom, cijene su porasle za 7%.

Na sekundarnom tržištu (stara gradnja), prosječna cijena m² u 2024. godini iznosila je 2530 KM, dok je godinu ranije bila 2255 KM – što predstavlja rast od 275 KM po kvadratu.

Najviša zabilježena cijena stana u FBiH ove godine bila je na području Novo Sarajevo, gdje je za stan od 105 m² plaćeno 712.000 KM. Stručnjaci iz oblasti nekretnina poručuju kako je vrijeme jeftinih kvadrata iza nas te da je pad cijena malo vjerovatan u skorijem periodu – naročito u gradovima poput Sarajeva i Mostara, gdje je potražnja konstantno veća od ponude, prenosi crna-hronika.info.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Spremite se za ljetnje temperature

Veoma toplo vrijeme očekuje se narednih dana u Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/, posebno polovinom sedmice kada će dnevna temperatura dostizati i 35 stepeni Celzijusovih, najavili su meteorolozi.

Pretežno sunčano i toplo biće i danas, samo ponegdje na jugoistoku moguća je kratkotrajna slaba kiša, saopšteno je iz Republičkog hidrometeoroškog zavoda.

Jutarnja temperatura vazduha od devet do 15, u višim predjelima od šest, a dnevna od 28 do 33, u višim predjelima od 23 stepena Celzijusova.

Nastavi čitati

Društvo

APOKALIPSA U NAJAVI: Od juče RiTE Ugljevik u sporu od MILIJARDU I 300 MILIONA KM

Prema presudi arbitražnog suda u Beogradu, RiTE Ugljevik dužan je da isplati i dodatnih 67 miliona evra zateznih kamata zbog neisporučene električne energije u periodu od 2011. do 2022. godine. Nova potraživanja za period 2022–2024. iznose još gotovo 62 miliona evra.

31. maja je istekao rok koji je Elektrogospodarstvo Slovenije dalo Rudniku i termoelektrani Ugljevik (RiTE Ugljevik) za isplatu duga od 67 miliona evra. Ukoliko novac ne bude uplaćen, slovenačka kompanija će pokrenuti arbitražni postupak pred međunarodnim sudom u Vašingtonu, ukupne vrijednosti blizu 700 miliona evra, prenosi Al Jazeera.

Prema presudi arbitražnog suda u Beogradu, RiTE Ugljevik dužan je da isplati i dodatnih 67 miliona evra zateznih kamata zbog neisporučene električne energije u periodu od 2011. do 2022. godine. Nova potraživanja za period 2022–2024. iznose još gotovo 62 miliona evra.

Kako bi ublažila pritisak, Vlada Republike Srpske nedavno je dala garancije za novo kreditno zaduženje ukupne vrijednosti 23 miliona evra – od čega je 10,2 miliona predviđeno za RiTE Ugljevik, a više od 12 miliona za Elektroprivredu Republike Srpske, koja novac planira da usmjeri na pokrivanje ranijih obaveza.

Uprkos pokušajima stabilizacije, Elektroprivreda Republike Srpske se u posljednjih šest mjeseci više puta zaduživala, a ukupni iznos kredita premašio je 77 miliona evra.

Iz Slovenije su juče jasno poručili: ako do isplate ne dođe 31. maja, slijedi tužba čije bi posljedice mogle biti ozbiljne po energetski sektor Republike Srpske.

Nastavi čitati

Društvo

RADIĆE SE I S JEDNOM NOGOM U GROBU: Diže se starosna granica za penziju u čitavoj Evropi,

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Zbog produženog životnog vijeka i sve dužeg perioda provedenog u penziji, mnoge evropske zemlje povećavaju starosnu granicu za odlazak u penziju.

Prema projekcijama OECD, do 2060. godine prosječna starosna granica za penziju u Evropskoj uniji približiće se 67 godina, dok će neke zemlje podići prag i na 70, pa čak i više.

Evropa diže granicu za penziju
Danska prednjači u ovoj reformi i planira da do 2040. godine podigne starosnu granicu na 70 godina. Holandija, Velika Britanija i Irska već su usvojile zakone kojima se granica postepeno povećava.

Prema izvještaju OECD-a, Danska bi do 2060. godine mogla imati najvišu starosnu granicu – čak 74 godine.

Velike razlike među zemljama i polovima
Trenutno starosna granica za odlazak u penziju u zemljama EU varira: za muškarce se kreće između 62 i 67 godina, dok žene mogu u penziju između 60 i 67 godina. Najnižu starosnu granicu ima Turska, gdje žene mogu da se penzionišu sa 49, a muškarci sa 52 godine.

Ko ima najvišu granicu za penziju?
Tri nordijske zemlje – Danska, Norveška i Island – već imaju najvišu zakonsku starosnu granicu za penziju od 67 godina za oba pola. Slijede Holandija (66,6 godina), Velika Britanija i Irska (66 godina), dok je u Njemačkoj ona trenutno 65,8 godina.

U 23 evropske zemlje starosna granica za muškarce i žene je izjednačena, ali u devet zemalja muškarci i dalje odlaze u penziju kasnije. Najveća razlika bilježi se u Austriji i Poljskoj, gdje muškarci u prosjeku rade čak pet godina duže od žena. U EU prosječna razlika između polova iznosi 0,9 godina.

Ko najviše povećava granicu do 2060?
OECD predviđa da će Turska do 2060. godine zabilježiti najveće povećanje – čak 13 godina više za muškarce i 14 godina za žene. Danska će granicu povećati za 7 godina za oba pola.

Očekuje se da će i druge zemlje, poput Estonije, Slovačke, Italije, Švedske i Kipra, povećati starosnu granicu za više od pet godina do 2060.

Penziona reforma postaje evropska realnost
Povećanje starosne granice za penziju postepeno postaje stvarnost širom Evrope. Mnoge zemlje već primjenjuju reforme prema zakonima koji su ranije usvojeni i očekuje se da će se taj trend nastaviti u godinama koje dolaze

Nastavi čitati

Aktuelno