Connect with us

Svijet

SVIJET SE OPRAŠTA OD NEGA! Ovo su izjave po kojima ćemo pamtiti papa Franju

Papa Franjo preminuo je u 89. godini života.

Papa Franjo hospitalizovan je 14. februara u rimskoj bolnici Gemelli zbog obostrane upale pluća (bilateralne pneumonije). Tokom hospitalizacije, papa je doživio nekoliko epizoda respiratorne insuficijencije, uključujući bronhospazme, što je zahtijevalo neinvazivnu mehaničku ventilaciju.

Papa je prošlog mjeseca otpušten iz bolnice, a juče se pojavio pred vjernicima na Uskrs u Vatikanu.

Donosimo pregled najvažnijih izjava koje su obilježile njegov pontifikat. Papa Franjo od početka je poznat po otvorenom govoru o globalnim društvenim problemima, siromaštvu, migracijama, ekologiji i pravima manjina. Njegove poruke često su izazivale velike reakcije, kako unutar Crkve, tako i u svijetu.

O LGBT osobama

“Ako je neko gej i traži Gospodina i ima dobru volju, ko sam ja da sudim?”
(2013., povratni let iz Brazila – izjava koja je postala simbol promjene u pristupu Crkve prema LGBT osobama.)

“Bog voli svu svoju djecu, baš onakvu kakva jesu.”
(2023., u razgovoru za Associated Press, kada je ponovio da homoseksualnost “nije zločin” i pozvao na ukidanje kaznenih zakona protiv LGBT osoba u svijetu.)

“Homoseksualne osobe imaju pravo biti u porodici. Oni su Božja djeca i imaju pravo na porodicu.”
(2020., dokumentarni film Francesco. Ova izjava izazvala je veliku pažnju jer je prvi put jedan papa javno podržao zakonsku zaštitu istospolnih zajednica, rekavši da bi trebalo postojati zakonsko rješenje za njihovo zajedništvo.)

O migrantima

“Migranti nisu prijetnja našim kulturama, običajima i vrijednostima. Oni su ljudi koji traže mir.”
(2019., govor u Vatikanu povodom Svjetskog dana migranata i izbjeglica.)

“Migranti su danas simbol svih onih koje društva odbacuju.”
(2018., misa u bazilici Sv. Petra, gdje je upozorio da migranti prečesto postaju žrtve ravnodušnosti i mržnje.)

“Podstičem sve vjernike Katoličke Crkve da ne pokleknu pred narativima koji diskriminišu i uzrokuju nepotrebnu patnju naše braće i sestara migranata i izbjeglica.”
(2025., februara, u otvorenom pismu američkim katoličkim biskupima kritikovao politiku američkog predsjednika Donalda Trumpa prema migrantima.)

O siromaštvu, nejednakosti i korupciji

“Ova ekonomija ubija. Ne može se tolerisati da se baca hrana dok ljudi gladuju.”
(2013., apostolska pobudnica Evangelii Gaudium.)

“Tri su temeljna prava svakog čovjeka: zemlja, dom i posao.”
(2014., govor na susretu s društvenim pokretima.)

“Korupcija smrdi.”
(2014., govor u Napulju, o raširenoj korupciji u Italiji i svijetu.)

O ratu

“Rat je uvijek poraz. Rat nikada nije rješenje.”
(2022., osuda rata u Ukrajini.)

“Rat je poraz politike i čovječanstva.”
(2022., nakon izbijanja rata u Ukrajini. Ovu rečenicu ponavljao je u više navrata, dodajući da rat pokazuje “nemoć čovjeka da traži dijalog”.)

“Rat je svetogrđe. Svetogrđe protiv ljudskog dostojanstva.”
(2022., obraćanje učesnicima međunarodne konferencije o miru u Firenci. Tom prilikom papa je rekao da rat nikada ne može biti opravdan i da je napad na svetost ljudskog života.)

O ženama, mladima, starijima

“Žene su neophodne u donošenju odluka koje oblikuju život Crkve.”
(2020., poziv na veću ulogu žena u crkvenim institucijama.)

“Mladi, ne bojte se sanjati velike stvari i mijenjati svijet.”
(2019., Svjetski dan mladih u Panami.)

“Odbacivanje starijih je grijeh. Oni su čuvari našeg kolektivnog pamćenja.”
(2014., obraćanje starijim osobama na Trgu sv. Petra.)

O ekologiji

“Ne možemo više gledati na druge strane pred ekološkim uništenjem.”
(2015., enciklika Laudato si’.)

“Zemlja je naš zajednički dom, a mi je nemilosrdno pljačkamo.”
(2021., poruka uoči UN-ove konferencije o klimatskim promjenama COP26.)

Related Topics:

Svijet

KINA PRIJETI ODMAZDOM! Trampove carine mogle zapaliti globalni trgovinski rat!

Kina je upozorila zemlje da ne popuštaju SAD-u u trgovinskim pregovorima povodom carina koje je uveo predsjednik Donald Tramp.

Kina poštuje sve strane koje rješavaju privredne i trgovačke nesuglasice sa Sjedinjenim Državama putem konsultacija na ravnopravnoj osnovi, ali će se čvrsto usprotiviti svakome ko postigne dogovor na štetu Kine, saopštilo je u ponedjeljak kinesko ministarstvo trgovine.

Kina će “poduzeti protivmjere na odlučan i recipročan način” ako bilo koja zemlja bude tražila takve dogovore, navodi ministarstvo, osvrćući se na vijesti da se Trampova administracija sprema izvršiti pritisak na druge zemlje da ograniče trgovinu s Kinom u zamjenu za carinska izuzeća od Sjedinjenih Država.

Kina je odlučna i sposobna zaštititi vlastita prava i interese, dodaje kinesko ministarstvo.

Ova izjava dolazi nakon prošlosedmičnih izvještaja da SAD planira iskoristiti pregovore o carinama kako bi se deseci zemalja prisililo da uvedu trgovačke barijere protiv Kine.

„Ako pogledate brojke, otprilike 20% japanske profitabilnosti dolazi iz Sjedinjenih Država, a oko 15% iz Narodne Republike Kine“, komentarisao je za BBC ovaj slučaj Jesper Koll iz japanske internetske trgovačke platforme Monex Group.

„Jasno je da Japan ne želi biti prisiljen birati između Amerike i Narodne Republike Kine.“

Od Trampove inauguracije bilježi se niz najava novih carina.

Američki predsjednik tvrdi da će uvozne carine potaknuti američke potrošače da kupuju domaće proizvode, povećati porezne prihode te potaknuti velika ulaganja u zemlji.

Ali kritičari ističu kako je povratak proizvodnje u SAD složen proces koji bi mogao potrajati decenijama, a privreda bi u međuvremenu mogla trpiti.

Tramp se već više puta povukao nakon svojih najava.

Samo nekoliko sati nakon što su početkom mjeseca stupile na snagu visoke carine na robu iz brojnih zemalja, objavio je 90-dnevnu odgodu primjene – osim za Kinu – zbog sve većeg protivljenja političara i tržišta.

Tramp je uveo carine do 145% na uvoz iz Kine. Ostale zemlje trenutno se suočavaju s jedinstvenom američkom carinom od 10%, koja vrijedi do juna.

Njegova administracija prošle je sedmice izjavila kako bi ukupna carinska opterećenja na određenu kinesku robu, kada se zbroje stare i nove mjere, mogla doseći i 245%.

Tramp tvrdi da se više od 70 zemalja javilo kako bi započelo pregovore otkako su carine najavljene.

Nastavi čitati

Svijet

PUTIN POTPISAO ZAKON O STRANIM AGENTIMA! Evo ko je na meti

Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je zakon kojim se stranim agentima proglašavaju oni koji pomažu međunarodnim organizacijama u kojima Rusija ne učestvuje.

Zakon prepoznaje kao strane agente lica koja olakšavaju izvršenje odluka međunarodnih organizacija u kojima Ruska Federacija ne učestvuje ili agencija stranih vlada ako su uperene protiv bezbjednosti Rusije.

Isti status imaju i oni koji građane uključuju u prikupljanje informacija iz oblasti vojno-tehničke djelatnosti koje mogu biti upotrijebljene protiv države, za distribuciju poruka i materijala i učestvovanje u njihovom kreiranju.
Putin je potpisao i zakon protiv diskreditovanja ruskih oružanih snaga, za šta je zaprijećeno kaznom do sedam godina zatvora.

Nastavi čitati

Svijet

SUD U MOSKVI ODLUČIO Gugl kriv za otkrivanje podataka o ruskim vojnicima poginulim u Ukrajini

Sud u Moskvi proglasio je kompaniju “Gugl” krivom zbog otkrivanja ličnih podataka ruskih vojnika poginulih tokom rata u Ukrajini.

Kompaniji je sud odredio novčanu kaznu od 42.000 evra zbog kršenja Zakona o upravnim prekršajima Ruske Federacije, saopšteno je iz tog suda, prenio je TASS.

“Gugl” je objavio informacije o poginulim vojnicima, uključujući imena i lične podatke, putem video-snimka postavljenog na platformi Jutjub, prenosi Tanjug.

Te informacije se, prema ruskom zakonu, smatraju zabranjenim za širenje, navedeno je u tekstu presude.

Takođe, u presudi je navedeno da je platforma Jutjub, čiji je vlasnik “Gugl”, prekršila uslove korišćenja usluge, koje reguliše ta korporacija.

Sud je napomenuo da je “Gugl” već bio kažnjen zbog administrativnih prekršaja u prošlosti, uključujući širenje sadržaja koji diskredituju rusku vojsku.

Pored toga, tokom prethodnih postupaka, “Gugl” se suočavao sa novčanim kaznama zbog svojih aktivnosti na teritoriji Rusije.

Kako je saopšteno, svako odlaganje plaćanja povećava iznos koji bi “Gugl” trebalo da plati Rusiji.

Povratak te kompanije na rusko tržište moguć je samo ukoliko se izvrši odluka suda.

Nastavi čitati

Aktuelno