Connect with us

Svijet

KO JE BIO PAPA FRANJO? Čovjek siromašnih i reformator koji je promijenio lice Katoličke crkve

Papa Franjo preminuo je danas u 89. godini života, potvrdio je Vatikan. Preminuo je mjesec dana nakon što je otpušten iz bolnice gdje se pet sedmica liječio zbog infekcije koja je prerasla u obostranu upalu pluća.

Papa je rođen kao Jorge Mario Bergoglio, 17. decembra 1936. u Buenos Airesu, u porodici italijanskih migranata s petero djece.

Kao mladić razvio je pleuritis te su mu morali ukloniti dio jednog plućnog krila, zbog čega je cijeloga života imao komplikacije s plućnim bolestima. Govorio je španski, italijanski, a služio se i njemačkim jezikom. Bio je poznat i kao dobar kuhar, ljubitelj opere, fudbala, grčke klasike, Šekspira i Dostojevskog.

Bergoglio je diplomirao hemijsku tehnologiju, ali poslije se odlučio za sveštenički poziv te je stupio u bogosloviju. U novicijat Družbe Isusove stupio je 11. marta 1958. godine. Humanističke studije završio je u Čileu, a 1963., po povratku u Buenos Aires, završio je filozofiju na Filozofskom fakultetu kolegija “San Jose” u San Miguelu.

Počeo u isusovcima
Sljedeće dvije godine predavao je književnost i psihologiju na kolegiju “Immacolata” u Santa Feu, a 1966. predavao je iste predmete na kolegiju “Salvatore” u Buenos Airesu.

Od 1967. do 1970. studirao je teologiju na Teološkom fakultetu kolegija “San Jose” u San Miguelu. Za svećenika je zaređen 13. deccembra 1969. godine, a unutar Družbe Isusove proveo je svoj treći mandat od 1970. do 1971. u Alcali de Henares u Španjolskoj, te je 22. april 1973. položio svoje doživotne zavjete.

Između 1980. i 1986. godine bio je rektor kolegija i Filozofskoga i teološkog fakulteta te župnik u biskupiji San Miguel. U martu 1986. otišao je u Njemačku kako bi ondje dovršio rad na svojoj doktorskoj disertaciji, nakon čega su ga poglavari smjestili u kolegij “Salvatore” odakle je premješten u crkvu Družbe Isusove u gradu Cordobi, gdje je obnašao službu duhovnika i ispovjednika.

“Kardinal siromašnih”
Papa Ivan Pavao II. imenovao ga je 20. maja 1992. pomoćnim biskupom Buenos Airesa, a 27. juna iste godine primio je u katedrali u Buenos Airesu biskupski red.

Nadbiskupom koadjutorom Buenos Airesa imenovan je 3. juna 1997., a 28. februara 1998., nakon smrti kardinala Qarracina, naslijedio ga je u nadbiskupskoj službi. Kao nadbiskup putovao je javnim prijevoznim sredstvima, a umjesto biskupske palate, stanovao je u iznajmljenom stanu, te je zaslužio nadimak “kardinal siromašnih”.

Od novembra 2005. do novembra 2011. bio je predsjednik Argentinske biskupske konferencije. Bio je član Komisije za Latinsku Ameriku, Savjeta za porodicu, Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata, te Kongregacije za ustanove posvećenog života.

Prvi papa iz Južne Amerike
Nakon što je papa Benedikt XVI. odstupio s dužnosti, Bergoglio je 2013. kao papa Franjo imenovan za 266. papu Rimokatoličke crkve. Bio je prvi papa isusovac te prvi iz Južne Amerike i južne hemisfere.

Od prvog dana bilo je jasno da je Franjin način ponašanja manje formalan od onog njegovih neposrednih prethodnika. Franjo je bio pristupačan i susretljiv. Odbacio je luksuze koji su dolazili s papinstvom, poput posebne pratnje, osiguranja i slično.

Franjo je odlučio da neće boraviti u službenoj papinskoj rezidenciji u Apostolskoj palati, već je ostao u vatikanskom pansionu u apartmanu u kojem može primati posjetioce i održavati sastanke. On je prvi papa nakon pape Pija X. koji je živio izvan papinskih stanova. Franjo se dok ga je služilo zdravlje uvijek pojavljivao na prozoru Apostolske palate tokom nedjeljnih misa.

“O kako bih želio crkvu siromašnu”
Bergoglio je uzeo ime Franjo po uzoru na sv. Franju Asiškog, zaštitnika siromašnih. Pojasnio je da je za vrijeme konklava sjedio pored bliskog prijatelja, penzionisanog nadbiskupa Sao Paola kardinala Claudia Hummesa. Kad su listići prebrojani i bilo je jasno da je izabran papa, kardinali su počeli pljeskati, a kardinal Hummes ga je zagrlio, poljubio i rekao: “Ne zaboravi siromašne”.

“Odmah sam se sjetio sv. Franje Asiškoga”, rekao je papa, dodajući da je sv. Franjo čovjek mira, čovjek siromaštva, čovjek očuvanja svega stvorenoga. “O kako bih želio Crkvu koja je siromašna i za siromašne”, rekao je papa Franjo.

Kao isusovački papa, Franjo je jasno stavio do znanja da temeljna zadaća vjernika nije toliko slijediti pravila nego razlučiti na što ih Bog poziva. On je mijenjao kulturu crkve, odmičući se od ograničenog klera koji se bavi svešteničkim statusom i autoritetom te prema etici služenja. Franjo je govorio da crkveni pastiri moraju imati “miris ovaca“ te uvijek ostati blizu Božjeg naroda.

Progresivni papa
Franjo se s pravom može smatrati najprogresivnijim papom u dvijehiljaditoj istoriji katoličanstva. Njegov pristup katoličkoj vjeri bio je inkluzivan, naglašavajući socijalnu pravdu, suosjećanje prema siromašnima i važnost međureligijskog dijaloga. Njegov pontifikat obilježila je posvećenost reformama unutar Crkve i otvorenost prema marginaliziranim grupama društva.

Jedno od centralnih načela Franjinog pontifikata je borba za siromašne i marginalizovane. U svojim enciklikama, posebno u Evangelii Gaudium i Fratelli Tutti, papa je isticao potrebu za globalnom solidarnošću i osudom ekonomske nepravde. Kritizirao je neobuzdani kapitalizam, nazvavši ga “novim oblikom tiranije” koji dovodi do eksploatacije i siromaštva.

Franjo je snažno promicao na ekološku svijest, pozivao je na odgovornost prema okolini i isticao klimatske promjene kao moralno pitanje. Smatrao je da je briga za planetu neraskidivo povezana s brigom za najslabije i najsiromašnije u društvu.

Neiscrpno je zagovarao mir u svijetu, uvijek tražeći mirno rješenje sukoba, iako su njegovi komentari o ratu u Ukrajini i Gazi naišli na osude raznih nacionalista.

Reforma crkve
Jedan od ključnih aspekata Franjinog svjetonazora bila je otvorenost prema drugim religijama i promovisanje međureligijskog dijaloga. Njegovi susreti s muslimanskim, židovskim i pravoslavnim vođama pokazali su nastojanja da se izgradi most razumijevanja i mira među različitim vjerama.

Papa Franjo se zalagao za reformu unutar Katoličke crkve, tražio je veću transparentnost i odgovornost, posebno u borbi protiv seksualnog zlostavljanja i korupcije. Takođe je nastojao decentralizirati moć u Vatikanu i omogućiti veću ulogu laicima u crkvenim pitanjima.

Franjo je posebnu pažnju dao ženama. Iako je odbacio mogućnost ženskih sveštenika, na funkcije u crkvi imenovao je najviše žena od svih papa dosad. Postavio je niz liberalnih i progresivnih kardinala i biskupa širom svijeta, trajno promijenivši sliku Katoličke crkve.

Novi odnos prema marginalizovanima
Za razliku od svojih prethodnika, Franjo je pokazao veću fleksibilnost prema osjetljivim društvenim pitanjima poput prava LGBTQ+ osoba, migranata i manjina. “Ako je neko homoseksualac i ljubi Boga, ko sam ja da mu sudim”, govorio je.

Pozivao je na suosjećanje i prihvatanje svih ljudi, nezvisno o njihovom životnom putu i pozadini. Svakog Velikog četvrtka prao je noge zatvorenicima u rimskim zatvorima.

Franjo je opisivao seksualni užitak kao “dar od Boga” u kojem treba uživati s mjerom. Dodao je da “u hršćanstvu ne postoji osuda seksualnog nagona” i da je iskustvo zaljubljenosti “jedan od najčišćih i najljepših ljudskih osjećaja”, koji je i sam prema priznanju doživio u mladosti.

Papa se protivio pobačaju smatrajući ga ubojstvom, mada nikada nije tražio njegovu zabranu.

Crkva u modernom dobu
Vodeći se načelima Drugog vatikanskog koncila, papa je Katoličku crkvu približio modernom dobu, odbacujući klerikalizam kao zaostalu ideju iz srednjeg vijeka.

Za instituciju za koju se zna reći da stoljećima kasni za suvremenim dobom, Franjo je uz Pija VI. i Ivana XXIII. onaj koji je učinio najveće iskorake da crkva ulovi korak s vremenom u kojem žive njezini vjernici. Papa Franjo ostavlja crkvu koja je bliža ljudima i usmjerenija na pravdu, milosrđe i inkluzivnost, a preostaje za vidjeti hoće li njegovi nasljednici nastaviti tim putem.

Jorge Bergoglio bit će i prvi papa od Lava XIII. koji će biti pokopan izvan Vatikana. Na vlastiti zahtjev promijenio je tradiciju ukopa tako da on neće uključivati tradicionalna tri lijesa od čempresa, olova i hrastovine, a njega će umjesto toga pokopati u jednostavnom drvenom lijesu.

Teško je naći bolji opis lika i djela pape Franje od toga.

Related Topics:

Svijet

NJEMAČKA POKRAJINA OKRENULA LEĐA POLITICI BERLINA: Usvojena rezolucija za ukidanje sankcija Rusiji i kraj pomoći Ukrajini

Landtag njemačke pokrajine Saksonija-Anhalt usvojio je rezoluciju kojom se traži hitno ukidanje ekonomskih sankcija Rusiji i prekid njemačke vojne i finansijske pomoći Ukrajini koja prelazi okvire humanitarne pomoći. Za prijedlog su glasale poslaničke grupe Alternative za Njemačku (AfD) i Saveza Sahre Wagenknecht (BSW), koje u novom parlamentu imaju 44 od ukupno 83 mandata.

Rezolucija je usvojena 14. oktobra na vanrednoj sjednici pokrajinskog parlamenta u Magdeburgu, pod nazivom „Mirovni pregovori umjesto proširenja rata u Ukrajini“. Njome se od pokrajinske vlade traži da putem Bundesrata pokrene inicijativu za promjenu njemačke politike prema ratu u Ukrajini.

Dokument traži prekid isporuka oružja Ukrajini, obustavu finansijske pomoći koja prelazi humanitarnu podršku i ukidanje ekonomskih sankcija protiv Rusije. AfD i BSW istovremeno zagovaraju diplomatsko rješenje i uspostavljanje dugoročnog mirovnog i bezbjednosnog poretka.

AfD i BSW zajedno protiv politike Berlina

Zahtjev je posebno značajan zbog činjenice da su ga zajedno progurale dvije politički veoma različite stranke – krajnje desni AfD i ljevičarski populistički BSW koji predvodi Sahra Wagenknecht.

Njihova zajednička tačka u ovom slučaju jeste protivljenje nastavku vojne podrške Ukrajini i politici sankcija prema Moskvi.

Šef poslaničke grupe AfD-a u Saksoniji-Anhaltu Ulrich Siegmund predstavio je rezoluciju kao prvu takvu „mirovnu inicijativu“ iz jednog njemačkog pokrajinskog parlamenta. On tvrdi da dosadašnja politika nije donijela mir, već je dodatno opteretila njemačku privredu i javne finansije.

AfD insistira da se novac njemačkih poreskih obveznika više usmjerava na domaće probleme, umjesto na vojnu podršku Ukrajini. Siegmund, koji namjerava da se kandiduje za premijera pokrajine, pokušava ovaj zahtjev pretvoriti i u jednu od glavnih političkih tema pred izbor za pokrajinsku vlast.

BSW takođe insistira na pregovorima sa Moskvom i tvrdi da Njemačka treba da se udalji od politike koja, prema njihovom tumačenju, doprinosi produžavanju rata.

„Ovo nije nadležnost pokrajine“

Rezolucija, međutim, ne znači da će Njemačka automatski ukinuti sankcije Rusiji niti prestati da šalje pomoć Ukrajini.

Za to su nadležni savezni organi Njemačke i, u velikoj mjeri, institucije Evropske unije. Pokrajinski parlament nema ovlašćenje da samostalno mijenja njemačku spoljnu politiku.

Upravo je to bila jedna od ključnih kritika koje su tokom rasprave uputile ostale stranke.

Vršilac dužnosti premijera Saksonije-Anhalta Sven Schulze iz CDU-a ocijenio je da pokrajina nema nadležnost nad spoljnom politikom. Poslanici CDU-a, SPD-a, Zelenih i Ljevice glasali su protiv prijedloga.

Njemački javni servis Tagesschau takođe ističe da odluka pokrajinskog parlamenta nema direktnu moć da promijeni njemačku politiku prema Rusiji. Njena važnost prije svega je politička – ona pokazuje da u jednom dijelu Njemačke postoji dovoljno jaka podrška za radikalan zaokret u odnosu prema ratu u Ukrajini.

Nova politička kombinacija koja izaziva pažnju

Još važnija od same rezolucije mogla bi biti činjenica da su AfD i BSW pokazali da mogu zajedno djelovati kada pronađu zajedničku temu.

U novom parlamentu Saksonije-Anhalta dvije stranke imaju ukupno 44 od 83 mandata, što im omogućava da samostalno proguraju prijedloge kada nastupaju zajedno. Upravo je njihova zajednička većina omogućila usvajanje rezolucije.

To ne znači da su AfD i BSW formirali koaliciju. Međutim, glasanje pokazuje da se tradicionalna politička podjela u Njemačkoj mijenja kada su u pitanju rat u Ukrajini, sankcije Rusiji i odnosi sa Moskvom.

Za AfD je to prilika da dodatno pojača pritisak na savezne vlasti u Berlinu. Za BSW, koji je politički izgradio značajan dio svog identiteta upravo na protivljenju vojnoj podršci Ukrajini, riječ je o ispunjavanju jednog od predizbornih obećanja.

Šta rezolucija zapravo može promijeniti?

Direktno – vrlo malo.

Politički – potencijalno mnogo više.

Saksonija-Anhalt ne može sama ukinuti evropske sankcije niti narediti Berlinu da prekine isporuku oružja Ukrajini. Ali pokrajinska vlada može, u okviru svojih mogućnosti, pokrenuti inicijativu u Bundesratu i poslati političku poruku saveznoj vladi.

Upravo to i jeste cilj AfD-a i BSW-a.

Njemačka je do sada bila jedan od ključnih evropskih vojnih i finansijskih pomagača Ukrajine, dok je kancelar Friedrich Merz ponavljao da će Berlin nastaviti da podržava Kijev. Usvajanje ovakve rezolucije zato predstavlja prije svega politički udar na dosadašnji konsenzus u Njemačkoj, a ne neposrednu promjenu državne politike.

Istovremeno, pokazuje se da pitanje Ukrajine sve više postaje unutrašnjopolitička tema Njemačke.

Dok vlasti u Berlinu insistiraju na nastavku podrške Kijevu, dio njemačkog biračkog tijela sve glasnije traži upravo suprotno – prekid isporuka oružja, ukidanje sankcija Moskvi i povratak pregovorima.

A ono što je do juče izgledalo kao stav političke margine sada je, barem u jednom pokrajinskom parlamentu, dobilo većinu.

Nastavi čitati

Svijet

ŽESTOKI PROTESTI U TIRANI: Napadnuta policija, desetine povrijeđenih (VIDEO)

Studentski protesti u glavnom gradu Albanije prerasli su u žestoke sukobe s policijom, tokom kojih su demonstranti napali policijsku stanicu Molotovljevim koktelima, zapalili vozilo i oštetili više državnih institucija.

Neredi su izbili u srijedu, 14. oktobra, a sukobi su trajali satima. Policija je koristila suzavac, šok bombe i vodene topove kako bi rastjerala demonstrante, dok su pojedine grupe bacale kamenice, pirotehnička sredstva i zapaljive naprave.

Prema izvještajima albanskih medija, tokom protesta privedeno je najmanje 35 osoba, a povrijeđeni su policajci i civili.

Kako je napadnuta policijska stanica?

Jedan od najozbiljnijih incidenata dogodio se kod Policijske stanice broj 2 u Tirani, gdje su demonstranti razbili prozore, oštetili unutrašnjost objekta i bacali Molotovljeve koktele.

Tokom napada zapaljeno je policijsko vozilo, a jedan policajac pogođen je u glavu tvrdim predmetom.

Kako prenosi Albanian Post, demonstranti su blokirali saobraćaj i nastavili da bacaju pirotehnička sredstva prema policijskoj stanici, zbog čega su na teren upućene dodatne policijske snage.

Neredi se nisu zadržali samo na tom dijelu grada.

Na meti demonstranata našli su se i Ministarstvo pravde, drugi državni objekti, kao i tržni centar “Toptani”, na kojem su razbijena stakla.

Oštećeni su i poslovni objekti, banke i druga imovina, dok su na pojedinim lokacijama podmetnuti požari.

Koliko je policajaca povrijeđeno?

Albanska policija je tokom protesta prvobitno saopštila da je povrijeđeno 14 policijskih službenika i da je privedeno 35 osoba.

Međutim, kako su sukobi nastavljeni, broj povrijeđenih je rastao.

Albanski ministar unutrašnjih poslova Ervin Demo saopštio je da je tokom nasilnih protesta u Tirani povrijeđen 51 policijski službenik.

Demo je posjetio povrijeđene policajce u Bolnici za traumatologiju i poručio da je nasilje nad policijskim službenicima neprihvatljivo i da se ne može opravdati ni pod kojim okolnostima.

“Tokom današnjeg nasilja povrijeđen je 51 službenik Državne policije. Neki od njih trenutno se nalaze u Vojnoj bolnici, gdje dobijaju neophodnu medicinsku njegu”, naveo je Demo u objavi na društvenim mrežama.

Prema ranijim podacima zdravstvenih vlasti, medicinsku pomoć zatražili su i demonstranti i jedan prolaznik.

Policija je pozvala građane koji učestvuju u protestima da se distanciraju od maskiranih i nasilnih osoba, upozoravajući da će svi odgovorni za napade na policajce i uništavanje imovine biti identifikovani i procesuirani.

Molotovljevi kokteli bačeni i na zgradu Vlade
Protesti su počeli ispred Ministarstva prosvjete, a tokom poslijepodneva demonstranti su se rasporedili po centru Tirane.

Kamenicama i zapaljivim sredstvima napadnuto je Ministarstvo ekonomije, nakon čega su se demonstranti premjestili na Bulevar mučenika nacije.

Potom su kamenicama i Molotovljevim koktelima gađali zgradu Vlade, na šta je policija odgovorila vodenim topovima i suzavcem.

Protestima su se pridružili i srednjoškolci, koji su bojkotovali nastavu. Pojedini učenici blokirali su ulice kontejnerima za smeće, koje su potom zapalili.

Zašto su studenti izašli na ulice?
Protesti su počeli zbog nezadovoljstva uslovima obrazovanja, visokim troškovima studiranja i problemima s kojima se suočavaju učenici i studenti.

Okupljanja su započela ispred Ministarstva obrazovanja, ali su ubrzo prerasla u šire demonstracije protiv vlasti premijera Edija Rame.

Dio demonstranata zahtijeva i ostavku premijera, optužujući njegovu vladu za korupciju i zanemarivanje problema mladih.

Studentsko nezadovoljstvo nadovezalo se na višemjesečne proteste protiv vlasti, koji su ranije pokrenuti i zbog kontroverznog projekta turističkog razvoja na albanskoj obali.

Vlasti osudile nasilje
Predsjednik Albanije Bajram Begaj pozvao je demonstrante na uzdržanost i odgovornost, ističući da je pravo na mirno okupljanje temelj demokratije, ali da nasilje ne može biti način izražavanja nezadovoljstva.

Ministar unutrašnjih poslova Ervin Demo optužio je pojedine političke snage da pokušavaju da iskoriste studentske proteste za ostvarivanje sopstvenih ciljeva.

On je poručio da zahtjeve mladih treba rješavati dijalogom, a ne nasiljem i uništavanjem javne i privatne imovine.

Nasilje je osudila i potpredsjednica albanske vlade Albana Kočiu, pozivajući na smirenost i razboritost.

Istovremeno, predstavnici Evropske unije izrazili su zabrinutost zbog eskalacije sukoba i pozvali na uzdržanost, ali i na ispitivanje navoda o prekomjernoj upotrebi policijske sile.

Beriša traži ostavku Rame: Studente nećemo napustiti
Lider opozicione Demokratske partije Albanije Sali Beriša zatražio je hitnu ostavku premijera Edija Rame i poručio da će opozicija nastaviti da podržava studente koji protestuju.

Pozvao je građane da se pridruže demonstrantima i podrže zahtjeve za odlazak Rame i njegove vlade.

“Ovaj protest i ove studente podržaćemo svim svojim kapacitetima. Edi Rama neće se suočiti samo sa studentima, već sa cijelom opozicijom i svim građanima. Studente nećemo napustiti, podržaćemo ih na sve načine i u okviru svih svojih mogućnosti”, poručio je Beriša.

Studentska okupljanja nadovezala su se na višemjesečne antivladine proteste, prvobitno pokrenute zbog planirane izgradnje luksuznog turističkog kompleksa na jugu Albanije, u koji bi ulagao Džared Kušner, zet američkog predsjednika Donalda Trampa.

Nastavi čitati

Svijet

UPOZORENJE IZ FRANCUSKE: Evropa mora za pregovarački sto

Jedna francuska političarka upozorila je da bi isključivanje evropskih država iz pregovora o okončanju rata u Ukrajini oslabilo njihov uticaj na odluke koje neposredno određuju bezbjednost i stabilnost kontinenta.

Prema njenoj ocjeni, evropske zemlje moraju aktivno učestvovati u oblikovanju političkih i bezbjednosnih aranžmana kojima bi sukob bio okončan, jer njegove posljedice direktno pogađaju Evropu.

Zašto je učešće Evrope u pregovorima važno?

Francuska političarka naglasila je da Evropa ne može ostati po strani dok se razgovara o budućnosti Ukrajine i bezbjednosnim odnosima na kontinentu.

Upozorila je da bi izostavljanje evropskih država iz pregovaračkog procesa ograničilo njihovu sposobnost da utiču na budućnost sukoba, ali i oslabilo njihovu ulogu u oblikovanju dugoročne stabilnosti.

Zbog toga je, prema njenom stavu, neophodno da evropske zemlje imaju aktivnu ulogu u dogovorima koji bi predstavljali osnov za završetak rata.

Kakve rizike nosi isključivanje evropskih prijestonica?

U dostavljenom tekstu upozorava se da bi pregovori bez evropskih prijestonica mogli dovesti do nametanja rješenja koja ne uzimaju u obzir bezbjednosne i političke interese kontinenta.

Takav scenario izaziva zabrinutost u trenutku kada se Evropa suočava sa sve većim izazovima u vezi s vlastitom strateškom bezbjednošću i budućim odnosima s Rusijom.

Posebno je istaknuta bojazan da bi novi aranžmani mogli biti dogovoreni bez neposrednog i suštinskog učešća država koje su među najviše pogođenim posljedicama rata, navodi voe.

U kakvim okolnostima stižu upozorenja?

Upozorenja dolaze u vrijeme intenziviranja međunarodnih napora da se pronađe političko rješenje za rat u Ukrajini.

Istovremeno, stavovi Moskve, Kijeva i zapadnih prijestonica ostaju različiti, što dodatno opterećuje nastojanja da se postigne dogovor.

U takvim okolnostima, poruka iz Francuske naglašava potrebu da evropske države budu uključene u razgovore i odluke koje će uticati na buduću bezbjednost kontinenta.

Nastavi čitati

Aktuelno