Svijet
KO JE BIO PAPA FRANJO? Čovjek siromašnih i reformator koji je promijenio lice Katoličke crkve
Papa Franjo preminuo je danas u 89. godini života, potvrdio je Vatikan. Preminuo je mjesec dana nakon što je otpušten iz bolnice gdje se pet sedmica liječio zbog infekcije koja je prerasla u obostranu upalu pluća.
Papa je rođen kao Jorge Mario Bergoglio, 17. decembra 1936. u Buenos Airesu, u porodici italijanskih migranata s petero djece.
Kao mladić razvio je pleuritis te su mu morali ukloniti dio jednog plućnog krila, zbog čega je cijeloga života imao komplikacije s plućnim bolestima. Govorio je španski, italijanski, a služio se i njemačkim jezikom. Bio je poznat i kao dobar kuhar, ljubitelj opere, fudbala, grčke klasike, Šekspira i Dostojevskog.
Bergoglio je diplomirao hemijsku tehnologiju, ali poslije se odlučio za sveštenički poziv te je stupio u bogosloviju. U novicijat Družbe Isusove stupio je 11. marta 1958. godine. Humanističke studije završio je u Čileu, a 1963., po povratku u Buenos Aires, završio je filozofiju na Filozofskom fakultetu kolegija “San Jose” u San Miguelu.
Počeo u isusovcima
Sljedeće dvije godine predavao je književnost i psihologiju na kolegiju “Immacolata” u Santa Feu, a 1966. predavao je iste predmete na kolegiju “Salvatore” u Buenos Airesu.
Od 1967. do 1970. studirao je teologiju na Teološkom fakultetu kolegija “San Jose” u San Miguelu. Za svećenika je zaređen 13. deccembra 1969. godine, a unutar Družbe Isusove proveo je svoj treći mandat od 1970. do 1971. u Alcali de Henares u Španjolskoj, te je 22. april 1973. položio svoje doživotne zavjete.
Između 1980. i 1986. godine bio je rektor kolegija i Filozofskoga i teološkog fakulteta te župnik u biskupiji San Miguel. U martu 1986. otišao je u Njemačku kako bi ondje dovršio rad na svojoj doktorskoj disertaciji, nakon čega su ga poglavari smjestili u kolegij “Salvatore” odakle je premješten u crkvu Družbe Isusove u gradu Cordobi, gdje je obnašao službu duhovnika i ispovjednika.
“Kardinal siromašnih”
Papa Ivan Pavao II. imenovao ga je 20. maja 1992. pomoćnim biskupom Buenos Airesa, a 27. juna iste godine primio je u katedrali u Buenos Airesu biskupski red.
Nadbiskupom koadjutorom Buenos Airesa imenovan je 3. juna 1997., a 28. februara 1998., nakon smrti kardinala Qarracina, naslijedio ga je u nadbiskupskoj službi. Kao nadbiskup putovao je javnim prijevoznim sredstvima, a umjesto biskupske palate, stanovao je u iznajmljenom stanu, te je zaslužio nadimak “kardinal siromašnih”.
Od novembra 2005. do novembra 2011. bio je predsjednik Argentinske biskupske konferencije. Bio je član Komisije za Latinsku Ameriku, Savjeta za porodicu, Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata, te Kongregacije za ustanove posvećenog života.
Prvi papa iz Južne Amerike
Nakon što je papa Benedikt XVI. odstupio s dužnosti, Bergoglio je 2013. kao papa Franjo imenovan za 266. papu Rimokatoličke crkve. Bio je prvi papa isusovac te prvi iz Južne Amerike i južne hemisfere.
Od prvog dana bilo je jasno da je Franjin način ponašanja manje formalan od onog njegovih neposrednih prethodnika. Franjo je bio pristupačan i susretljiv. Odbacio je luksuze koji su dolazili s papinstvom, poput posebne pratnje, osiguranja i slično.
Franjo je odlučio da neće boraviti u službenoj papinskoj rezidenciji u Apostolskoj palati, već je ostao u vatikanskom pansionu u apartmanu u kojem može primati posjetioce i održavati sastanke. On je prvi papa nakon pape Pija X. koji je živio izvan papinskih stanova. Franjo se dok ga je služilo zdravlje uvijek pojavljivao na prozoru Apostolske palate tokom nedjeljnih misa.
“O kako bih želio crkvu siromašnu”
Bergoglio je uzeo ime Franjo po uzoru na sv. Franju Asiškog, zaštitnika siromašnih. Pojasnio je da je za vrijeme konklava sjedio pored bliskog prijatelja, penzionisanog nadbiskupa Sao Paola kardinala Claudia Hummesa. Kad su listići prebrojani i bilo je jasno da je izabran papa, kardinali su počeli pljeskati, a kardinal Hummes ga je zagrlio, poljubio i rekao: “Ne zaboravi siromašne”.
“Odmah sam se sjetio sv. Franje Asiškoga”, rekao je papa, dodajući da je sv. Franjo čovjek mira, čovjek siromaštva, čovjek očuvanja svega stvorenoga. “O kako bih želio Crkvu koja je siromašna i za siromašne”, rekao je papa Franjo.
Kao isusovački papa, Franjo je jasno stavio do znanja da temeljna zadaća vjernika nije toliko slijediti pravila nego razlučiti na što ih Bog poziva. On je mijenjao kulturu crkve, odmičući se od ograničenog klera koji se bavi svešteničkim statusom i autoritetom te prema etici služenja. Franjo je govorio da crkveni pastiri moraju imati “miris ovaca“ te uvijek ostati blizu Božjeg naroda.
Progresivni papa
Franjo se s pravom može smatrati najprogresivnijim papom u dvijehiljaditoj istoriji katoličanstva. Njegov pristup katoličkoj vjeri bio je inkluzivan, naglašavajući socijalnu pravdu, suosjećanje prema siromašnima i važnost međureligijskog dijaloga. Njegov pontifikat obilježila je posvećenost reformama unutar Crkve i otvorenost prema marginaliziranim grupama društva.
Jedno od centralnih načela Franjinog pontifikata je borba za siromašne i marginalizovane. U svojim enciklikama, posebno u Evangelii Gaudium i Fratelli Tutti, papa je isticao potrebu za globalnom solidarnošću i osudom ekonomske nepravde. Kritizirao je neobuzdani kapitalizam, nazvavši ga “novim oblikom tiranije” koji dovodi do eksploatacije i siromaštva.
Franjo je snažno promicao na ekološku svijest, pozivao je na odgovornost prema okolini i isticao klimatske promjene kao moralno pitanje. Smatrao je da je briga za planetu neraskidivo povezana s brigom za najslabije i najsiromašnije u društvu.
Neiscrpno je zagovarao mir u svijetu, uvijek tražeći mirno rješenje sukoba, iako su njegovi komentari o ratu u Ukrajini i Gazi naišli na osude raznih nacionalista.
Reforma crkve
Jedan od ključnih aspekata Franjinog svjetonazora bila je otvorenost prema drugim religijama i promovisanje međureligijskog dijaloga. Njegovi susreti s muslimanskim, židovskim i pravoslavnim vođama pokazali su nastojanja da se izgradi most razumijevanja i mira među različitim vjerama.
Papa Franjo se zalagao za reformu unutar Katoličke crkve, tražio je veću transparentnost i odgovornost, posebno u borbi protiv seksualnog zlostavljanja i korupcije. Takođe je nastojao decentralizirati moć u Vatikanu i omogućiti veću ulogu laicima u crkvenim pitanjima.
Franjo je posebnu pažnju dao ženama. Iako je odbacio mogućnost ženskih sveštenika, na funkcije u crkvi imenovao je najviše žena od svih papa dosad. Postavio je niz liberalnih i progresivnih kardinala i biskupa širom svijeta, trajno promijenivši sliku Katoličke crkve.
Novi odnos prema marginalizovanima
Za razliku od svojih prethodnika, Franjo je pokazao veću fleksibilnost prema osjetljivim društvenim pitanjima poput prava LGBTQ+ osoba, migranata i manjina. “Ako je neko homoseksualac i ljubi Boga, ko sam ja da mu sudim”, govorio je.
Pozivao je na suosjećanje i prihvatanje svih ljudi, nezvisno o njihovom životnom putu i pozadini. Svakog Velikog četvrtka prao je noge zatvorenicima u rimskim zatvorima.
Franjo je opisivao seksualni užitak kao “dar od Boga” u kojem treba uživati s mjerom. Dodao je da “u hršćanstvu ne postoji osuda seksualnog nagona” i da je iskustvo zaljubljenosti “jedan od najčišćih i najljepših ljudskih osjećaja”, koji je i sam prema priznanju doživio u mladosti.
Papa se protivio pobačaju smatrajući ga ubojstvom, mada nikada nije tražio njegovu zabranu.
Crkva u modernom dobu
Vodeći se načelima Drugog vatikanskog koncila, papa je Katoličku crkvu približio modernom dobu, odbacujući klerikalizam kao zaostalu ideju iz srednjeg vijeka.
Za instituciju za koju se zna reći da stoljećima kasni za suvremenim dobom, Franjo je uz Pija VI. i Ivana XXIII. onaj koji je učinio najveće iskorake da crkva ulovi korak s vremenom u kojem žive njezini vjernici. Papa Franjo ostavlja crkvu koja je bliža ljudima i usmjerenija na pravdu, milosrđe i inkluzivnost, a preostaje za vidjeti hoće li njegovi nasljednici nastaviti tim putem.
Jorge Bergoglio bit će i prvi papa od Lava XIII. koji će biti pokopan izvan Vatikana. Na vlastiti zahtjev promijenio je tradiciju ukopa tako da on neće uključivati tradicionalna tri lijesa od čempresa, olova i hrastovine, a njega će umjesto toga pokopati u jednostavnom drvenom lijesu.
Teško je naći bolji opis lika i djela pape Franje od toga.
Svijet
DRAMA U VAZDUHU: Pobuna na letu Ryanaira, putovanje od tri sata trajalo skoro 12!
Let Ryanaira iz Londona za Tiranu, koji je trebalo da traje oko tri sata, pretvorio se u gotovo dvanaestočasovnu dramu obilježenu snažnim nevremenom, prinudnim preusmjeravanjima, nestašicom hrane i pića te sukobima putnika sa posadom.
Situacija je u jednom trenutku toliko eskalirala da je nakon slijetanja u Grčku na avion pozvana policija.
Nevrijeme promijenilo plan leta
Avion na letu RK8288 poletio je 3. juna sa londonskog aerodroma Stansted prema glavnom gradu Albanije, ali je zbog jakog nevremena pilot bio primoran da promijeni plan leta.
Putnici su tek nekoliko sati nakon polijetanja obaviješteni da neće sletjeti u Tiranu, već u italijanski Brindizi.
Nakon slijetanja u Italiju avion je gotovo tri sata ostao na pisti, a putnici tvrde da su za to vrijeme dobijali veoma malo informacija o tome šta se dešava. Posada je potom najavila nastavak leta prema Tirani, ali je samo desetak minuta prije planiranog slijetanja saopšteno da se avion ponovo preusmjerava, ovoga puta prema grčkom Solunu, zbog grmljavinskog nevremena iznad Albanije, piše The Sun.
Pobuna putnika ispred kokpita
Tada je među putnicima zavladalo veliko nezadovoljstvo.
“To je trenutak kada su svi izgubili živce i kada je počela pobuna”, ispričao je jedan od putnika za britanske medije.
Grupa muškaraca okupila se ispred kokpita i počela prozivati pilota.
“On je kukavica. Pilot mora da izađe i suoči se s nama kao muškarac”, vikali su nezadovoljni putnici.
Policija intervenisala u Solunu
Po slijetanju u Solun oko 12 putnika zahtijevalo je da im bude dozvoljeno da napuste avion.
“Nema šanse da nas možete zadržati ovdje”, poručivali su.
Prema navodima putnika, na kraju je pozvana grčka policija koja je posadi preporučila da putnicima omogući izlazak iz aviona.
Pijani putnik i nestašica hrane
Problemi su nastavljeni i nakon ponovnog polijetanja. Jedan putnik, za kojeg svjedoci tvrde da je bio “potpuno pijan”, ignorisao je uputstva posade i počeo da hoda kabinom.
Stjuardesa ga je, prema riječima očevidaca, morala fizički vratiti na njegovo sjedište.
“Bukvalno ga je zgrabila, podigla kao dijete i vratila na sjedište. Bilo je nevjerovatno”, ispričao je jedan od putnika.
Neposredno prije trećeg polijetanja još jedan muškarac povratio je po sebi, otrčao u toalet, a nekoliko minuta kasnije vratio se bez majice.
Dodatno nezadovoljstvo izazvala je nestašica hrane i pića. Putnici tvrde da im nakon nekoliko sati više nije bilo dozvoljeno da kupe osvježenje, pa su se morali snalaziti dijeleći među sobom grickalice koje su imali.
“Nisu nam dali ništa besplatno, a neko vrijeme nismo mogli ni da kupimo hranu ni piće. Ljudi su bili žedni i gladni. Već smo četiri sata bili u avionu, možda i duže”, rekao je jedan od putnika.
Posada je kasnije ponovo otvorila prodaju hrane i pića, ali su se zalihe veoma brzo ispraznile te je, prema riječima putnika, ostalo tek nekoliko kesica čipsa.
Aplauz nakon iscrpljujućeg putovanja
Avion je konačno sletio u Tiranu oko pet časova ujutro po lokalnom vremenu.
“Pozdrav, Albanijo”, rekao je pilot nakon slijetanja.
Putnici su njegovu poruku dočekali aplauzom, srećni što je iscrpljujuće putovanje napokon završeno.
Svijet
VENS: Epstin imao veze sa vrhom američkih i izraelskih obavještajnih službi
Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens izjavio je da je osuđeni seksualni prestupnik Džefri Epstin imao veze sa najvišim nivoima američkih i izraelskih obavještajnih službi, dodajući da je administracija predsjednika SAD Donalda Trampa pogrešila u načinu na koji je objavila dokumenta u vezi sa Epstinom i ocijenivši da je cio proces bio loše vođen, posebno komunikacija sa javnošću.
Vens je u podkastu Džoa Rogana rekao da je Epstin “očigledno imao veze sa najvišim nivoima američkih obavještajnih službi”, kao i “sa najvišim nivoima izraelskih obaveštajnih službi”, navodi u srijedu američki Forbs.
Govoreći o Epstinovim vezama sa bivšim izraelskim premijerom Ehudom Barakom, koje su ranije bile predmet medijskih izveštaja, Vens je rekao da je Epstin, kako smatra, bio povezan sa “elementima izraelske duboke države koji pripadaju lijevom centru”, prenosi Tanjug.
“Nije bio posebno povezan sa desnim centrom izraelske politike. U Americi je bio povezan sa svima, imao je prijatelje među republikancima i među demokratama”, rekao je Vens.
Američki potpredsjednik je istakao da aktuelna administracija snosi odgovornost za način na koji su objavljeni dokumenti o Epstinu.
“Ako ljudi žele da kažu da smo pogrešno rukovodili objavom dokumenata o Epstinu, krivi smo. Pogrešno smo to uradili, posebno kada je riječ o komunikaciji”, rekao je Vens.
Odgovarajući na Roganovo pitanje šta je administracija trebalo da učini, Vens je rekao da je dokumenta trebalo objaviti što je prije moguće, ali je dodao da je bilo potrebno vrijeme da se uklone podaci koji bi mogli da otkriju identitet žrtava.
Na Roganovu primedbu da su među zatamnjenim imenima bila i ona za koja se ne čini da pripadaju žrtvama, Vens je rekao da su neke osobe koje su označene kao navodne žrtve istovremeno bile označene i kao navodni saučesnici, zbog čega je, kako je naveo, ponekad teško povući jasnu granicu.
Vens je priznao da je povjerenje američke javnosti u cio taj proces oslabilo nakon što je bivša državna tužiteljka SAD Pem Bondi desničarskim influenserima podijelila fascikle sa dokumentima pod nazivom “Epstinovi dosijei”, od kojih je veliki dio već bio dostupan javnosti.
Dodao je da vjeruje da je Bondi time pokušala da odgovori na “aktuelni politički trenutak”.
Govoreći o Trampu i njegovim ranijim vezama sa Epstinom, Vens je rekao da nikada nije video dokaze da je Tramp učestvovao u bilo kakvim nezakonitim radnjama koje uključuju maloljetnike.
On je dodao da Tramp, kada dosijee o Epstinu naziva “prevarom”, misli na, kako je rekao, “apsurdnu” tvrdnju da je na bilo koji način povezan sa pedofilijom.
Svijet
“NE ŽELIM PREGOVORE”: Napadi na Iran biće nastavljeni dok ne pristanu na sporazum
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da će američki vazdušni udari na Iran biti nastavljeni i narednih dana, uz upozorenje da će biti sve intenzivniji ukoliko Teheran ne pristane na sporazum, dodajući da trenutno ne želi pregovore sa Iranom.
Američki predsednik je istovremeno naveo da kontakti između dve strane nisu prekinuti i da iranski predstavnici i dalje pokušavaju da postignu sporazum.
“Poruka je bila jednostavna – morate da postignete sporazum ili vam neće ostati ništa”, rekao je Tramp u sredu, dodajući da veruje da Iran nema drugog izbora osim da pregovara.
Tramp je, u intervjuu za Foks njuz, rekao da će američke snage nastaviti napade “dok ne proceni da je dovoljno”, ocenivši da su iranski vojni kapaciteti ozbiljno oslabljeni.
“Jedini način da se sa njima pregovara jeste kroz demonstraciju vojne snage”, rekao je Tramp.
On je naveo da su glavni ciljevi američke operacije sprečavanje Irana da razvije nuklearno oružje, očuvanje slobodne plovidbe kroz Ormuski moreuz i dalje slabljenje iranskih vojnih kapaciteta.
Američki predsednik tvrdi da bi Iranu, čak i kada bi se napadi odmah obustavili, bile potrebne decenije da obnovi uništenu vojnu infrastrukturu.
Govoreći o mogućim narednim ciljevima, Tramp je rekao da za sada nije gađana iranska energetska infrastruktura, ali da ni ta opcija nije isključena.
“Energetsku infrastrukturu ostavljam za kraj. Večeras ćemo ih pogoditi veoma snažno, isto će biti i narednih noći, a sledeće sedmice biće još gore ukoliko ne sednu za pregovarački sto”, rekao je Tramp, navodeći da bi među potencijalnim metama mogli da budu elektrane i mostovi.
Na pitanje o mogućnosti kopnene operacije, Tramp nije želeo da iznese detalje, ali je rekao da postoje “drugi koji mogu da vode takvu kampanju”.
Tramp je ocenio da je sporazum o iranskom nuklearnom programu, postignut tokom administracije bivšeg američkog predsednika Baraka Obame, bio “bezvredan dokument” koji je, kako tvrdi, vodio ka razvoju nuklearnog oružja.
On je rekao da američke obaveštajne službe pažljivo prate sva poznata iranska nuklearna postrojenja, uključujući i lokaciju za koju se poslednjih dana spekuliše da bi mogla da bude deo nuklearnog programa, upozorivši da će biti napadnuta ukoliko bude registrovana bilo kakva značajnija aktivnost.
Govoreći o pomorskom saobraćaju kroz Ormuski moreuz, Tramp je rekao da je prolaz otvoren za međunarodnu plovidbu, ali da je blokiran za iranske brodove.
On je u razgovoru za američku televiziju izjavio i da je u početku smatrao da je promena vlasti u Iranu moguća, podsećajući na govor od 28. februara, kada je, najavljujući početak američko-izraelske vojne operacije protiv Irana, pozvao Irance da preuzmu kontrolu nad svojom državom nakon završetka bombardovanja.
Na pitanje da li je tada zaista verovao da bi moglo da dođe do promene režima, Tramp je odgovorio potvrdno, navodeći da nije očekivao da će iranske vlasti biti spremne da upotrebe silu protiv sopstvenog stanovništva.
-
Politika3 dana agoKOME JE KOŠARAC DIJELIO NOVAC U RUSIJI: Revizori otkrili sporne isplate?!
-
Društvo3 dana agoSRPSKA IMA ČIME DA SE PONOSI: Sofija i Petar prvi diplomirali sa prosjekom 10 u Palama
-
Politika3 dana agoPIC DANAS ODLUČUJE O NOVOM VISOKOM PREDSTAVNIKU: Hoće li Luis Krišok ostati ili stiže Šmitov nasljednik?
-
Politika2 dana agoZDRAVSTVO NIJE SAMO BIJELI MANTIL: Dragojević Stojić traži veće uvažavanje svih zaposlenih u sistemu
-
Društvo2 dana agoVELIKO SRCE MALIH HEROJA: Djeca iz Banjaluke prikupila 1.650 KM za liječenje Adelise
-
Društvo3 dana agoINDUSTRIJA U RS NE IZLAZI IZ KRIZE: Proizvodnja pala 7,6 odsto, manje i zaposlenih
-
Društvo3 dana agoLIDL ŠIRI MREŽU U BIH: Poznato gdje stižu novi marketi
-
Sport3 dana agoFIFA REKLA „DA“: Argentina dobila posebno odobrenje pred veliki okršaj s Engleskom
