Connect with us

Društvo

CIJENE DIVLJAJU A NIKO VIŠE NE REAGUJE: Je li narod u Srpskoj oguglao na poskupljenja?

I dok je početak ove godine obilježio sveopšti bojkot zbog visokih cijena, na policama su danas pojeftinjenja neznatna. Cijene su za mnoge i dalje visoke, ali uprkos tome, kao da su postale “novo normalno” za potrošače.

Kada se uporede prosječne cijene proizvoda i usluga iz januara i marta, koje iz mjeseca u mjesec analizira Republički zavod za statistiku, vidi se da su cijene mnogih proizvoda rasle.

Tačnije, rast cijena zabilježilo je skoro 70 proizvoda i usluga, pad oko 40, a iste cijene su ostale kod samo njih desetak.

Tako je, na primjer, između ostalog, u martu, u odnosu na januar, kilogram riže pojeftinio za samo jedan fening, a svinjetina bez kosti za 11 feninga. Pileći fileti skuplji su za skoro pola marke, kao i junetina s kostima.

Neke od stvari koje su poskupjele su i banane, jabuke, paradajz, maslac, margarin, med, sok, peškir, tepih, šerpa, sapun, šampon, pa i toalet-papir, dok, između ostalog, jeftinije pazarimo mlijeko, papriku, mrkvu, krastavce, posteljinu, mašinu za veš, tavu, pastu za zube i higijenske uloške.

Prema riječima Snežane Šešlije, predsjednice Udruženja građana “Tolerancijom protiv različitosti” (ToPeeR) iz Doboja, potrošači na rast cijena više ne reaguju.

“Mi smo prije neki dan napravili kružnu anketu, obišli smo pekare i u tri dana razlike su bile otprilike 50 feninga po proizvodu, a potrošači to uopšte nisu ni primijetili. Reakcija im je bila ravna nuli. Niko nije ni pitao kako je pita od krompira skuplja 0,5 KM. Nije to na 10 maraka poskupljenje, nego na 1,2 KM. Potpuno smo postali ravnodušni na to što cijene rastu. Imam utisak da svaki dan rastu. Mislim da ulazimo u trgovački ili cjenovnički haos i da su se jednostavno potrošači navikli da ne mogu da priušte sve ono što im treba”, kaže Šešlija za “Nezavisne novine” i dodaje da se ne poštuju ni marže.

Dok cijene godinama lagano rastu, kako kaže Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača “Don” Prijedor, građani kupuju samo ono osnovno i što im je potrebno.

“Uvijek smo se čudili kada su govorili biće mnogo robe, ali ne i novca da se kupuje. Mi smo sada u takvom vremenu. Milioni proizvoda su u svakom tržnom centru, nezavisno od toga da li se radi o prehrambenim artiklima ili cipelama i obući. Naša platežna moć diktira kupovinu. I koliko god poskupljuje nešto, mi kupujemo samo ono što nam treba. To je odraz svega. Definitivno se primjećuje da će mnogi zatvarati trgovine. Postali smo adresa samo za najjeftiniju robu, to možemo priuštiti. Ta roba će najbolje ići”, kaže Marićeva za “Nezavisne novine” i dodaje da su mnogo veći redovi na kasama u radnjama koje su jeftinije.

Osvrćući se na kampanju “0 odsto marže” koja je na snazi od marta, ona kaže da nije postignut efekat kakav se očekivao.

“Proizvodi koji su birani da budu dio te priče nisu oni koji se svakodnevno najviše kupuju. Odmah nije ni odjek takav. Kečap zaista nije proizvod koji će se svakodnevno kupovati. Možda se najviše profitiralo s mlijekom, dok ostali proizvodi nisu baš iz one liste koja je zastupljena u potrošačkoj korpi i koji su svakodnevno na trpezi u svakom domaćinstvu”, ističe ona za “Nezavisne novine”, a mi podsjećamo da su se na listi proizvoda našli, između ostalog, marmelada, sok od paradajza, više vrsta kečapa, začini za jelo i jogurti.

Dragan M. iz Banjaluke ističe da više ni sam ne prati poskupljenja, jer je, kako kaže, shvatio da od pojeftinjenja nema ništa.

“Iskreno da vam kaže, kupujem šta mi treba i ne pratim cijene. Mada svaki put vidim da je kesa praznija. Kako je krenulo, još malo pa nam za račun od 50 KM neće ni trebati kesa, moći ćemo sve ponijeti u rukama”, kaže on izražavajući nadu da će se nešto promijeniti.

Related Topics:

Društvo

CIJENE DIVLJAJU! Sokovi poskupjeli 30%, hrana 8%, građani jedva preživljavaju, a tek stiže jesen!

Prosječne potrošačke cijene u Republici Srpskoj u junu su porasle za 4,7% na godišnjem nivou, nakon što su u maju porasle za 4,1 posto.

Prema podacima Zavoda za statistiku RS, najviše je poskupjelo bezalkoholno piće i to u prosjeku za 30,2 odsto.

I cijene hrane ne prestaju da rastu, a u šestom mjesecu je hrana skuplja u prosjeku za 8,2 odsto u odnosu na juni prethodne godine.

Sve skuplje su i usluge, a na godišnjem nivou su najviše poskupjele zdravstvene, osim bolničkih usluga, i to u prosjeku za 15,5 odsto. Za 10,8 odsto je skuplje predškolsko obrazovanje, a putni aranžmani su u prosjeku skuplji za 11,7 odsto. Ugostitetljske usluge su skuplje za osam odsto, a usluge prevoza za 6,1 odsto.

Poskupjele su i finansijske usluge i to za 5,1 odsto, a ostale usluge su u prosjeku više za 8,4 odsto.

Prema podacima Saveza sindikata RS, troškovi hrane i komunalnih usluga učestvuju sa oko 70 odsto u potrošačkoj korpi.

Indeks potrošačkih cijen Federacije Bosne i Hercegovine porastao je za godišnjih 4,2% u junu, nakon što je porastao za 3,2% u maju, podaci su Zavoda za statisiku FBiH, prenosi Indikator.

Nastavi čitati

Društvo

KATASTROFA! BiH i Albanija u trci za najsiromašniju zemlju Evrope

Živimo sve lošije, pokazuje i najnovija Eurostatova statistika. U trci smo sa Albanijom za najsiromašniju zemlju Evrope.

Prema najnovijim podacima Eurostata za 2024. godinu, bruto domaći proizvod po stanovniku u BiH iznosi svega 35% prosjeka Evropske unije, dok je u Albaniji nešto više – 37%. Ali zanimljiv zaokret donosi pokazatelj stvarne potrošnje građana, tzv. AIC (actual individual consumption). Tu BiH prestiže Albaniju sa 41% prosjeka EU, dok je Albanija na 38%.

Drugim riječima, Albanija ima nešto veće prihode, ali BiH troši više.

Na vrhu ljestvice nalazi se Luksemburg sa nevjerovatnih 241% EU prosjeka, dok BiH i Albanija ostaju duboko u zoni siromaštva. Sljedeća najlošije plasirana zemlja unutar EU je Bugarska sa 66% prosjeka, gotovo dvostruko više od BiH.

Zemlja BDP po stanovniku (% EU) AIC po stanovniku (% EU)

Luksemburg 241% 142%

Njemačka 102% 100%

Hrvatska 73% 71%

Bugarska 66% 64%

Albanija 37% 38%

BiH 35% 41%

Napomena: Podaci za Albaniju temelje se na preliminarnim procjenama Eurostata.

Kako živimo bolje kad imamo manje?
Veća potrošnja uz niži BDP može biti posljedica veće dijaspore, uvozne pomoći, kreditne potrošnje, sive ekonomije, pa čak i statističkih odstupanja. Jedno je jasno – ni BiH ni Albanija, kao ni zemlje regiona Crna Gora, Srbija, Sjeverna Makedonija, nalaze se daleko ispod evropskog prosjeka.

Bosna i Hercegovina i zemlje regiona imaju znatno niže cijene u odnosu na prosjek EU, što donekle ublažava uticaj nižih prihoda i BDP-a. Ipak, niži troškovi života nisu dovoljni da potpuno kompenzuju niži životni standard i ekonomsku snagu ovih zemalja.

Takođe primjetno je i da se evropske ekonomske sile nastavljaju udaljavati jedna od druge. Luksemburg je i dalje neprikosnoveni lider sa BDP-om po stanovniku koji je 142% iznad prosjeka EU, dok je Irska na drugom mjestu sa 111% iznad prosjeka. Ove dvije zemlje pokazuju neuporedivo visok nivo ekonomskog razvoja i životnog standarda.

Irska, uprkos visokom BDP-u, bilježi znatno nižu stvarnu individualnu potrošnju, što ukazuje na specifičnosti njihove ekonomije – multinacionalne korporacije i intelektualna svojina značajno podižu BDP, ali ne doprinose ujednačenoj raspodjeli bogatstva među stanovništvom.

S druge strane, Bugarska, kao najsiromašnija zemlja EU, ima BDP po stanovniku 34% ispod prosjeka Unije, dok Rumunija, Letonija i Grčka takođe znatno zaostaju. Disperzija između najbogatijih i najsiromašnijih članica EU ostaje velika, iako je tokom posljednjih deset godina blago smanjena – najbogatiji su i dalje oko četiri puta bogatiji od najsiromašnijih.

Ovi podaci jasno pokazuju da unutar Evrope i dalje postoje duboke ekonomske podele koje ugrožavaju socijalnu koheziju i jedinstvenu evropsku tržišnu ekonomiju. Dok bogate zemlje nastavljaju da rastu i jačaju svoj standard, slabije ekonomije ostaju zarobljene u začaranom krugu niskog rasta i nejednakosti, prenosi Buka.

Nastavi čitati

Društvo

Preminuo Novak Kondić, bivši ministar finansija Republike Srpske

Novak Kondić, bivši ministar finansija Republike Srpske, preminuo je juče u 74. godini.

Kondić je rođen 20. juna 1952. godine u Banjaluci.

Bio je univerzitetski profesor, doktor ekonomskih nauka i dekan Ekonomskog fakulteta u Banjaluci.

Sahrana će biti u petak 25. jula 2025. godine u 13 časova na Perduvovom groblju.

Nastavi čitati

Aktuelno