Connect with us

Politika

Može li NATO da zamijeni EUFOR?

Nekoliko puta do sada u seriji tekstova o NATO alijansi smo pisali o vezi NATO-a s Dejtonskim sporazumom i misijom EUFOR “Althea”, definisanom kroz Berlin plus sporazum između NATO-a i EU o bezbjednosnoj arhitekturi u Evropi.

Pisali smo i o scenariju koji bi mogao uslijediti ako neko, na primjer Rusija, uloži veto na produženje misije EUFOR “Althea”, kako bi se to odrazilo na bezbjednosnu situaciju u BiH.

Međutim, u novom međunarodnom kontekstu posebno bi bilo zanimljivo odgovoriti na pitanje može li NATO zamijeniti EUFOR i nastaviti sprovođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma u slučaju da se EUFOR bude morao povući?

Svakako najbezbolniji i pravno najsigurniji scenario bi bio da i ovog novembra mandat EUFOR-a bude produžen u Savjetu bezbjednosti UN, i da se na taj način pitanje eventualne zamjene za vojnu misiju EU skine sa stola. Međutim, ako bi i došlo do ulaganja veta, NATO ima nekoliko aduta u rukavu koje bi mogao iskoristiti da nastavi vojnu misiju.

Prvi adut bi bio poziv institucija BiH, najvjerovatnije Predsjedništva BiH, koje bi formalno pozvalo NATO da pomogne u sprečavanju narušavanja bezbjednosti. Ali, u tom slučaju, mogao bi se očekivati veto srpskog člana Predsjedništva BiH, čime bi došlo do donošenja odluke u Predsjedništvu preglasavanjem 2-1. Željka Cvijanović, srpska članica Predsjedništva BiH, mogla bi od Narodne skupštine Republike Srpske zatražiti veto na odluku Predsjedništva, što bi zahtijevalo apsolutnu većinu. U tom slučaju, poziv Predsjedništva NATO-u bi bio anuliran.

Međutim, postoji i drugi, jači adut koji bi NATO-u omogućio da zamijeni EUFOR, bez potrebe da traži poziv Predsjedništva BiH.

Iako bi poziv Predsjedništva bio najbezbolniji i pravno najmanje kontroverzan način, NATO bi mogao da argumentuje da je od Dejtona do danas, uključujući i u svakoj rezoluciji Savjeta bezbjednosti UN kojom je produžen mandat EUFOR-u, prisutna formulacija “NATO prisustvo” u BiH.

Produženje mandata EUFOR-u u BiH nije vezano za NATO prisustvo u BiH. Drugim riječima, NATO bi mogao da kaže da im poziv Predsjedništva da dođu u BiH ne treba, jer NATO nikada nije ni otišao iz BiH.

Neko bi mogao da postavi pitanje mandata koji bi takvo NATO prisustvo imalo. Naime, u svojoj trenutnoj ulozi od 2004. godine, NATO štab Sarajevo ima savjetodavnu ulogu institucijama BiH u pomaganju zemlji da postane članica NATO-a. Po ovom tumačenju, čak i ako bi NATO zamijenio EUFOR, ne bi mogao da koristi široki mandat koji EUFOR ima, s obzirom na to da savjetodavna funkcija institucijama BiH ne ostavlja mnogo prostora za upotrebu sile radi implementacije mira.

Ali, čini se da su arhitekti Dejtonskog sporazuma i njegovih aneksa mislili i na ovu situaciju, jer je uloga NATO-a u BiH i njen mandat čvrsto vezan s vojnim aneksom Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Zanimljivo je da je NATO u tom aneksu tretiran kao strana, a ne kao spoljni faktor, jer je dokument potpisan od strane komandanta NATO-a za Evropu, uz supotpise ostalih aktera.

Prema tome, čini se da bi NATO mogao da argumentira da je Dejtonom i njegovim aneksima dobio primarnu ulogu osiguravanja bezbjednosti u zemlji, a te odredbe su i danas na snazi jer niko nije ukinuo ni sporazum niti njegove anekse. Mogli bi da kažu da su svoj mandat 2004. smanjili vlastitom odlukom i da vlastitom odlukom mogu ponovo da ga povećaju.

U tom slučaju, ostaje samo da Sjevernoatlantski savjet donese odluku o slanju dodatnih trupa u BiH oslanjajući se na svoju ulogu koju su dobili Dejtonom, ili da već prisutni vojnici EUFOR-a, praktično, samo zamijene bedževe. Za takvu odluku, međutim, potrebna je saglasnost svih članica Alijanse, a da li bi zemlje poput Mađarske ili Slovačke ovu odluku i podržale, ostaje otvoreno pitanje.

Objavljivanje ovog teksta je dijelom finansirano grantom Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država (Department of State). Mišljenja, nalazi i zaključci koji su ovdje navedeni pripadaju autorima i ne odražavaju nužno mišljenja, nalaze i zaključke Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država.

Related Topics:

Politika

ŽESTOKA PORUKA TRIVIĆEVE: Zašto SNSD ne može da sakrije naklonost prema kandidatu za visokog predstavnika?

„Bivšoj neustavnoj v.d. predsjednici Republike, Ani Trišić Babić, koja je na to mjesto postavljena po diktatu stranaca, ponovo postavljam pitanje zašto SNSD ne može da sakrije svoju želju i naklonost prema nekom od kandidata koji će biti birani na PIK-u za nešto što se zove pozicija visokog predstavnika“, navela je prof. dr Jelena Trivić, predsjednica Narodnog fronta u svom odgovoru Ani Trišić Babić.

Trivićeva je ponovo upitala i Trišić Babić, a i cijeli SNSD, zašto nemaju principijelan stav o izboru nečeg što se zove visoki predstavnik, kada će i narednog da bira PIK bez odobrenja Savjeta bezbjednosti.

„Zar i taj, ko god da bude izabran, nije nelegalan i nelegitiman? Ili je SNSD-u naređeno da ga priznaju?! Zašto Ana Trišić Babić jednostavno ne kaže da moraju tako jer su dužni dužni strancima zbog skidanja sankcija“, pitala je Trivićeva.

Trivićeva dodaje da neće Anu Trišić Babić podsjećati na aferu o korona-ugovorima, jer je to posao pravosudnih institucija, ali da će je podsjetiti na 18. oktobar prošle godine, kada je struktura vlasti, kojoj ona pripada, klekla pred stranim interesima, te stavila van snage sve odluke, zakone i zaključke i povukla Zakon o nepokretnoj imovini čime je imovinu predala na odlučivanje strancima, a samo zato da se njima skinu sankcije.

„Ani Trišić Babić, kao i cijeloj vladajućoj strukturi, poručujem da taj 18. oktobar ne mogu ničim da izbrišu kao svoju najveću bruku i izdaju srpskih nacionalnih interesa, ma koliko za to optuživali druge“, poručila je Trivićeva na kraju.

(BN) Foto: NF

Nastavi čitati

Politika

SASTANAK SA MISIJOM OEBS-a U BANJALUCI: Drinić poručio da je dijalog ključ demokratskih procesa

Generalni sekretar Pokreta Sigurna Srpska (PSS) Nebojša Drinić sastao se danas u Banjaluci sa predstavnicima Misije OEBS-a u Bosni i Hercegovini.

Tokom sastanka razgovarano je o aktuelnim političkim prilikama, funkcionisanju demokratskih procesa, kao i značaju institucionalnog dijaloga u savremenom društvu.

Drinić je istakao da otvorena razmjena mišljenja i stavova doprinosi boljem razumijevanju različitih perspektiva i jačanju demokratskih vrijednosti.

– Vjerujem da je otvorena razmjena stavova uvijek korisna, bez obzira na različite uloge i perspektive – poručio je Drinić nakon sastanka.

Sastanak je protekao u konstruktivnoj atmosferi, uz razmjenu mišljenja o izazovima i mogućnostima za unapređenje demokratskih procesa i institucionalne saradnje u Bosni i Hercegovini.

Nastavi čitati

Politika

ČOVIĆ: OHR mora nestati

Dragan Čović, predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik HDZ-a, rekao je da OHR mora nestati i da dalje idemo sami.

On je naglasio da je došlo vrijeme za odlazak OHR-a, i ukidanje bonskih ovlaštenja te da je to što tri sjednice PIC-a nisu dale rezultate pokazatalj ambijenta oko BiH.

“Na kraju je došlo vrijeme da mi kažemo – evropski put i nekakav specijalni visoki predstavnik koji ima neka ovlašćenja u BiH, nema više svoje mjesto ovdje. Bolje da mi to kažemo nego da se ovi prijatelji iz PIC-a nadmudruju koliko im treba, da pokušaju nešto napraviti oko toga. Јa sam uvjeren, to smo komunicirali u posljednje vrijeme, da je došlo vrijeme da vrlo jasno definišemo i mandat te osobe koja će imati neki prelazni karakter, da definišemo ovlašćenja, koja ne mogu biti bonska, jer sva dosadašnja bonska ovlašćenja su napravila štetu BiH”, naveo je Čović za RTV HB.

Govoreći o Kristijanu Šmitu, istakao je da nije ništa dobro uradio, te kako je izazvao štetu stalnim djelovanjima i, kako je to definisao lider HDZ-a, uvjeravanjima da on bolje razumije odnose u BiH od samih Hrvata.

“Zato sam i ovih dana rekao, to ponavljam već u zadnjih 10 godina, dao Bog da jednog dana neko dođe sa ovlašćenjima da poništi sve odluke visokog predstavnika. Niko drugi to ne može uraditi nego opet takva nekakva institucija i da se okrenemo sebi, da razumijemo da je BiH sastavljena od tri konstitutivna naroda i da moramo naći mjeru za ta tri konstitutivna naroda”, rekao je Čović.

Nastavi čitati

Aktuelno