Connect with us

Politika

Može li NATO da zamijeni EUFOR?

Nekoliko puta do sada u seriji tekstova o NATO alijansi smo pisali o vezi NATO-a s Dejtonskim sporazumom i misijom EUFOR “Althea”, definisanom kroz Berlin plus sporazum između NATO-a i EU o bezbjednosnoj arhitekturi u Evropi.

Pisali smo i o scenariju koji bi mogao uslijediti ako neko, na primjer Rusija, uloži veto na produženje misije EUFOR “Althea”, kako bi se to odrazilo na bezbjednosnu situaciju u BiH.

Međutim, u novom međunarodnom kontekstu posebno bi bilo zanimljivo odgovoriti na pitanje može li NATO zamijeniti EUFOR i nastaviti sprovođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma u slučaju da se EUFOR bude morao povući?

Svakako najbezbolniji i pravno najsigurniji scenario bi bio da i ovog novembra mandat EUFOR-a bude produžen u Savjetu bezbjednosti UN, i da se na taj način pitanje eventualne zamjene za vojnu misiju EU skine sa stola. Međutim, ako bi i došlo do ulaganja veta, NATO ima nekoliko aduta u rukavu koje bi mogao iskoristiti da nastavi vojnu misiju.

Prvi adut bi bio poziv institucija BiH, najvjerovatnije Predsjedništva BiH, koje bi formalno pozvalo NATO da pomogne u sprečavanju narušavanja bezbjednosti. Ali, u tom slučaju, mogao bi se očekivati veto srpskog člana Predsjedništva BiH, čime bi došlo do donošenja odluke u Predsjedništvu preglasavanjem 2-1. Željka Cvijanović, srpska članica Predsjedništva BiH, mogla bi od Narodne skupštine Republike Srpske zatražiti veto na odluku Predsjedništva, što bi zahtijevalo apsolutnu većinu. U tom slučaju, poziv Predsjedništva NATO-u bi bio anuliran.

Međutim, postoji i drugi, jači adut koji bi NATO-u omogućio da zamijeni EUFOR, bez potrebe da traži poziv Predsjedništva BiH.

Iako bi poziv Predsjedništva bio najbezbolniji i pravno najmanje kontroverzan način, NATO bi mogao da argumentuje da je od Dejtona do danas, uključujući i u svakoj rezoluciji Savjeta bezbjednosti UN kojom je produžen mandat EUFOR-u, prisutna formulacija “NATO prisustvo” u BiH.

Produženje mandata EUFOR-u u BiH nije vezano za NATO prisustvo u BiH. Drugim riječima, NATO bi mogao da kaže da im poziv Predsjedništva da dođu u BiH ne treba, jer NATO nikada nije ni otišao iz BiH.

Neko bi mogao da postavi pitanje mandata koji bi takvo NATO prisustvo imalo. Naime, u svojoj trenutnoj ulozi od 2004. godine, NATO štab Sarajevo ima savjetodavnu ulogu institucijama BiH u pomaganju zemlji da postane članica NATO-a. Po ovom tumačenju, čak i ako bi NATO zamijenio EUFOR, ne bi mogao da koristi široki mandat koji EUFOR ima, s obzirom na to da savjetodavna funkcija institucijama BiH ne ostavlja mnogo prostora za upotrebu sile radi implementacije mira.

Ali, čini se da su arhitekti Dejtonskog sporazuma i njegovih aneksa mislili i na ovu situaciju, jer je uloga NATO-a u BiH i njen mandat čvrsto vezan s vojnim aneksom Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Zanimljivo je da je NATO u tom aneksu tretiran kao strana, a ne kao spoljni faktor, jer je dokument potpisan od strane komandanta NATO-a za Evropu, uz supotpise ostalih aktera.

Prema tome, čini se da bi NATO mogao da argumentira da je Dejtonom i njegovim aneksima dobio primarnu ulogu osiguravanja bezbjednosti u zemlji, a te odredbe su i danas na snazi jer niko nije ukinuo ni sporazum niti njegove anekse. Mogli bi da kažu da su svoj mandat 2004. smanjili vlastitom odlukom i da vlastitom odlukom mogu ponovo da ga povećaju.

U tom slučaju, ostaje samo da Sjevernoatlantski savjet donese odluku o slanju dodatnih trupa u BiH oslanjajući se na svoju ulogu koju su dobili Dejtonom, ili da već prisutni vojnici EUFOR-a, praktično, samo zamijene bedževe. Za takvu odluku, međutim, potrebna je saglasnost svih članica Alijanse, a da li bi zemlje poput Mađarske ili Slovačke ovu odluku i podržale, ostaje otvoreno pitanje.

Objavljivanje ovog teksta je dijelom finansirano grantom Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država (Department of State). Mišljenja, nalazi i zaključci koji su ovdje navedeni pripadaju autorima i ne odražavaju nužno mišljenja, nalaze i zaključke Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država.

Politika

MIRNA SAVIĆ BANJAC “Obrazovanje u Srpskoj na rubu PROPASTI, UNIVERZITETI TONU”

Pad Univerziteta u Banjoj Luci na globalnoj Webometrics listi novi je alarmantan signal o stanju obrazovanja u Republici Srpskoj. Dok se još ne stišavaju posljedice afere „Klaster“, jasno je da su znanje i akademska čestitost postali roba za prodaju, upozorava PDP.

Predsjednica Gradskog odbora PDP Banjaluka i narodni poslanik Mirna Savić Banjac izjavila je da je ovo još jedan dokaz sistemskog urušavanja visokog obrazovanja:

– Izgubljeno je povjerenje u obrazovni sistem. Na rukovodećim i odgovornim mjestima su kadrovi koji su diplome kupovali na benzinskim pumpama. Sada i pad Univerziteta na rang listi pokazuje da postajemo sve lošiji i nekonkurentniji – poručila je Savić Banjac.

Univerzitet u Banjoj Luci, kao druga najviše rangirana visokoškolska ustanova u BiH, ove godine zabilježio je ozbiljan pad – sa prošlogodišnjeg 2710. mjesta na 3221. poziciju.

– Ovaj negativni trend, uprkos najavljenim ulaganjima u infrastrukturu, digitalizaciju i naučnu produkciju, ukazuje na nedostatak strategije u ključnim oblastima akademskog pozicioniranja. Prema kriterijumima Webometrics rangiranja – vidljivost naučne produkcije, Univerzitet u Banjoj Luci očigledno nije uspio da odgovori na savremene zahtjeve globalnog akademskog okruženja – rekla je ona.

Kao ključne razloge za ovakav pad, Savić Banjac navodi smanjenu digitalnu prisutnost, mali broj objavljenih istraživanja u relevantnim naučnim bazama, ali i slabu politiku otvorene nauke.

– Pad na ovakvim listama ima i konkretne posljedice: negativno utiče na izbor budućih studenata, smanjuje šanse za međunarodnu saradnju i onemogućava pristup programima kao što su Erasmus+ i Horizon Europe. Ako ne dođe do brzih i sistemskih promjena, Univerzitet rizikuje da izgubi i međunarodnu vidljivost i povjerenje akademske zajednice – naglasila je.

Webometrics rang-listu objavljuje španski Nacionalni istraživački centar (CSIC) dva puta godišnje, a njen značaj u savremenom akademskom svijetu ne može se ignorisati.

– Ovaj pad nije samo statistika – to je poziv na duboku institucionalnu analizu i hitnu reakciju – zaključila je Savić Banjac.

Nastavi čitati

Politika

Urbanistički haos u Novom Gradu! Načelnik IGNORIŠE GRAĐANE, FORSIRA ZGRADU na GRADSKOM KEJU

U Novom Gradu ponovo se podigla prašina – ovaj put zbog sporne namjere načelnika opštine da izmijeni regulacione planove mimo volje građana i bez ozbiljnog pristupa urbanističkom planiranju. Tema koja je izazvala najviše pažnje jeste planirana izgradnja šestospratnice u ulici Vojvode Stepe, na samom gradskom keju, što je izazvalo revolt javnosti i više od 1100 potpisa na peticiji kojom se traži obustavljanje izmjena.

Opozicioni odbornik u Skupštini opštine Novi Grad, Filip Egeljić, istakao je da je lokalna vlast ovom pitanju pristupila na potpuno pogrešan način.

– Lokalna vlast svemu pristupa na nakaradan način, pa tako i temi koja je u Novom Gradu poprilično podigla prašinu. Umjesto da se ozbiljno pristupi proceduri donošenja Urbanističkog plana za područje grada i spriječi potencijalni urbanistički haos, vlast se opredijelila za parcijalni pristup, mijenjanja regulacionih planova – poručio je Egeljić.

Prema dostupnim informacijama, sporna šestospratnica sa 21 planiranim stanom bi, ukoliko se izgradi, ozbiljno narušila izgled i funkcionalnost tog dijela grada. Ugroženo bi bilo šetalište koje je simbol Novog Grada, a svakodnevni saobraćaj stanara dodatno bi opteretio mirnu zonu namijenjenu rekreaciji.

Poseban bezbjednosni problem predstavlja i predviđena mazutara ispod osnovne škole, što je, kako upozoravaju opozicioni odbornici, neprihvatljivo sa aspekta bezbjednosti djece i stanovništva.

Načelnik je, prema tvrdnjama opozicije, ignorisao peticiju građana i spriječio da se ta inicijativa nađe na dnevnom redu naredne sjednice Skupštine opštine. Ipak, zahvaljujući pritisku opozicije i dijela odbornika skupštinske većine, tačka o izmjeni regulacionog plana za Kej Vojvode Stepe nije se našla na dnevnom redu sjednice zakazane za četvrtak – što ukazuje da načelnik trenutno nema potrebnu većinu za usvajanje ove odluke.

Nastavi čitati

Politika

MILANOVIĆ “Nova obmana vlasti, MREŽARINA skuplja za 40 %, a građanima se pričaju BAJKE”

Komisija za energetiku će razmatrati zahtjeve četiri „Elektrodistribucije“ za povećanje mrežarine, što će, prema procjenama, dovesti do rasta računa za struju za oko 15 odsto. Iako se tvrdi da cijena električne energije formalno neće rasti, povećanje mrežarine za oko 40% imaće direktan udar na džepove građana i poslovne zajednice.

Odbornik PDP-a u Skupštini grada Banjaluka, Dragan Milanović, ovim povodom je ukazao na, kako kaže, dvostruke standarde vlasti.

– Ne želim da šaljem populističke poruke, ali želim da ukažem na nedosljedne i nekonzistentne političke stavove stranaka koje su na vlasti na republičkom nivou, a u Banjaluci čine skupštinsku većinu – poručio je Milanović.

On podsjeća da je cijena električne energije u prethodne dvije godine povećana čak tri puta, što je, kako naglašava, značajno uticalo na ulazne troškove gotovo svih preduzeća – i javnih i privatnih.

– Posljedično, svako poskupljenje struje uzrokuje lančana poskupljenja velikog broja roba i usluga. A u Banjaluci, paradoksalno, ne dozvoljavaju da gradska preduzeća tržišno formiraju cijene. Tu su, kao, veliki zaštitnici građana – istakao je Milanović.

Pitanje cijene električne energije i mrežarine ponovo se našlo u fokusu javnosti, a građani s pravom izražavaju zabrinutost da će nova poskupljenja dodatno pogoršati ionako težak ekonomski položaj stanovništva.

Nastavi čitati

Aktuelno