Nakon što je najavila povlačenje dijela snaga iz Rumunija, administracija američkog predsjednika Trampa planira idućeg mjeseca smanjiti i broj vojnika u Bugarskoj, Mađarskoj i Slovačkoj. Ovaj potez, koji je već izazvao oštre reakcije s obje strane političkog spektra na Capitol Hillu, otvara nova pitanja o dugoročnoj predanosti Washingtona odbrani istočnog krila NATO-a, piše Kyiv Post.

Iako je odluka o povlačenju rotacijske brigade iz Rumunije izazvala negodovanje, više izvora potvrdilo je da je to tek prvi korak. Iza zatvorenih vrata, američki zvaničnici signalizirali su saveznicima da su smanjenja u Rumuniji samo početak te da se daljnje redukcije u Bugarskoj, Mađarskoj i Slovačkoj mogu očekivati već sredinom decembra. Takav vremenski okvir izazvao je zabrinutost među diplomatima NATO-a, koji užurbano procjenjuju posljedice za sigurnost na najizloženijoj granici Saveza.

Dvojica zapadnih zvaničnika upućenih u razgovore navode kako Pentagon razmatra ovo povlačenje dijelom i zato što se evropske kopnene vojske sada smatraju spremnijima nego proteklih godina, zbog čega je ograničena prilagodba američke prisutnosti “prikladna”. Saveznici su obaviješteni da je “vjerojatna” mogućnost daljnjih prilagodbi i sljedeće godine. U američkoj depeši planirana smanjenja u sve četiri zemlje opisana su kao “marginalna”.

Kako bi umirili saveznike, zvaničnici administracije naglasili su da će razina američkih trupa u Poljskoj i baltičkim zemljama, najutvrđenijim istočnim položajima Saveza, ostati nepromijenjena. Pritom su istaknuli “snažnu” odbrambenu potrošnju tih zemalja i njihovu blisku saradnju s američkim snagama, poručujući da predanost Washingtona NATO-u ostaje čvrsta.

Dvostranačka uzbuna u Kongresu

Najava je uslijedila usred sve glasnijih kritika zbog prvobitne odluke o Rumunjskoj, pri čemu i republikanci i demokrate upozoravaju da bi taj potez mogao ohrabriti Moskvu i narušiti jedinstvo Saveza. Zastupnik Mike Turner (R-OH), voditelj američke delegacije pri Parlamentarnoj skupštini NATO-a, izrazio je “duboku zabrinutost” zbog smanjenja snaga u ključnoj zemlji na prvoj crti odbrane.

“Kao voditelj američke delegacije pri Parlamentarnoj skupštini NATO-a, zabrinut sam izvještajima o smanjenju američkih snaga u Rumuniji”, napisao je Turner na društvenim mrežama, naglasivši potrebu za “snažnom i odlučnom” američkom prisutnošću u Evropi. Pitanje trupa direktno je povezao s nedavnim ruskim provokacijama. “Ruske agresivne akcije protiv zemalja istočnog krila kroz namjerne upade u vazdušni prostor naglašavaju ruske ambicije izvan Ukrajine”, upozorio je.

Slično oštru ocjenu iznijela je i demokratska senatorica Jeanne Shaheen, članica Odbora za vanjske poslove Senata. Smanjenje snaga nazvala je “duboko pogrešnim potezom koji potkopava naše napore da pritisnemo Putina da konačno sjedne za pregovarački stol i da ojačamo sposobnost naših evropskih partnera da se brane.” Shaheen je pohvalila Rumuniju kao “uzornog saveznika”, ističući njenu predanost trošenju 5% BDP-a na odbranu.

“Ova odluka šalje potpuno pogrešan signal Vladimiru Putinu dok on nastavlja svoju ubojitu kampanju u Ukrajini i testira odlučnost NATO-a provokacijama protiv drugih država na prvoj crti”, rekla je. Senatorica je dovela u pitanje i je li potez koordinisan unutar administracije, sugerišući da su ključni zvaničnici možda djelovali bez saglasnosti Bijele kuće i Kongresa. “Predsjednik Trump mora razjasniti našu predanost saveznicima poput Rumunije”, pozvala je Shaheen.

Stav diplomata: Birokratski kompromis, a ne strateško povlačenje

Diplomat Daniel Fried, bivši pomoćnik državnog sekretara i jedan od arhitekata američke politike u istočnoj Evropi, smatra da nova politika više odražava birokratsko manevrisanje nego koherentnu strategiju. “Unutar Trampove administracije vodi se stalna rasprava o globalnom rasporedu snaga”, objasnio je Fried, navodeći sukobljene frakcije koje se zalažu za strategiju “Azija na prvom mjestu”, pristup “Tvrđava Sjeverna Amerika” ili tradicionalni stav koji “rusku prijetnju shvaća ozbiljno”.

Fried je povlačenje nazvao “pogreškom”, tvrdeći da svako vidljivo smanjenje američkih snaga u Evropi “šalje pogrešan signal Putinu”. Ipak, napomenuo je da su najavljena smanjenja ograničena. “Brojke su toliko male da neće promijeniti vojnu ravnotežu. Ali signal je loš”, rekao je.

Pozdravio je dvostranačku kritiku iz Kongresa i naglasio da nisu svi potezi negativni. “Barem administracija ne povlači snage iz Poljske ili baltičkih država. Ta raspoređivanja su okosnica odbrane NATO-a protiv ruske agresije”, kazao je. Odluku je opisao kao “birokratski kompromis” – simboličan ustupak onima unutar administracije koji su tražili daleko veća smanjenja. “Čini se da su oni koji su željeli veliko povlačenje iz Evrope dobili daleko manje nego što su željeli. To je loša simbolika, ali ne i strateško povlačenje”, zaključio je Fried, dodavši kako u Trampovom svijetu uvijek ima mjesta za promjenu smjera.