Connect with us

Politika

RASPAD INSTITUCIJA: Izvršna, sudska i zakonodavna vlast na nivou BiH pred kolapsom!

I dok entiteti koliko-toliko funkcionišu, sistem na nivou BiH se u potpunosti raspao, a dokaz tome je da sudska, izvršna i zakonodavna vlast ne postoje, odnosno nisu u stanju da sprovode svoje odluke.

Recimo, nadležne institucije kao što su bezbjednosne agencije sa nivoa BiH nisu u mogućnosti da sprovedu odluke sudova, a iste te odluke sudova ne primjenjuju se na cijeloj teritoriji BiH.

Takođe, izvršna vlast oličena u Savjetu ministara BiH i Predsjedništvu BiH se raspala, o čemu govori i činjenica da se manje-više većina odluka donosi preglasavanjem, osim ako se ne radi o trivijalnim stvarima kao što su izvještaji, analize itd.

Što se tiče zakonodavne vlasti, već mjesecima u konačnici nije usvojen nijedan zakon, a Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH posljednju redovnu sjednicu održao je još u novembru prošle godine.

Na sve to Kristijan Šmit nameće zakone i odluke koje dio političkih partija i institucija poštuje, a dio ih ignoriše, s tim da se te njegove odluke ne smiju sudski ni preispitivati, što se nije dešavalo nikada i nigdje na svijetu.

“Bosna i Hercegovina ne postoji. Njene odluke su neprovodive, svako uzima i radi šta hoće. I prije visoki predstavnici, a sada Šmit koji nije visoki predstavnik, donesu papire gdje jasno piše da se njegove odluke ne mogu sudski preispitivati. To nije bilo ni u Africi u 19. vijeku. Znači, BiH ne postoji, ali na moju veliku žalost ne vidim da nešto postoji i Republika Srpska jer i mi donosimo zakone koje ne poštujemo”, rekao je Milko Grmuša, pravnik.

On kaže da ne postoji ni blizu konsenzus političkih, intelektualnih i finansijskih elita u BiH te da je međunarodna zajednica, oličena u OHR-u decenijama, sada već grubo srušila ustavni poredak.

“U EU se niko nije počešao zbog toga. Ali tako rade i domaće političke elite koje ustavni poredak urušavaju unutra”, naglasio je Grmuša, dodajući da se sve vrti oko imovine, ali ne da li će njome upravljati Republika Srpska ili BiH, već koji pojedinac će da raspolaže resursima.

Novinar iz Mostara Zoran Krešić kaže da se raspad sistema u BiH, kao i dublja politička kriza, može pratiti unazad do smanjenja američkog angažmana i povlačenja masovnih intervencija koje su bile ključne za stabilnost zemlje nakon rata.

Posebno, kako dodaje, dolaskom administracije Donalda Trampa, koja nije pružala istu vrstu podrške kao prethodne administracije, postalo je jasno da BiH i njene institucije nisu dovoljno razvijene da same upravljaju političkim i društvenim izazovima.

“Ovaj pad međunarodne podrške otkriva ozbiljnu slabost u strukturama BiH, posebno u institucijama koje su temeljene pod utjecajem međunarodne zajednice i koje su djelomično oslonjene na vanjski pritisak. To dovodi do situacije u kojoj je BiH suočena s ozbiljnim političkim, ekonomskim i društvenim problemima, zbog čega postaje sve jasniji okvir propale države koja se ne može učinkovito nositi s unutarnjim nesuglasicama i zahtjevima svojih naroda”, rekao je Krešić za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, rješenje ovog problema, ukoliko želimo stabilizaciju, može doći samo kroz trajni međusobni dijalog i dogovor među lokalnim partnerima: predstavnicima Hrvata, Srba i Bošnjaka.

“Bez aktivnog i iskrenog razgovora, bez kompromisa i želje za stvaranjem zajedničke budućnosti, BiH neće moći izdržati teške izazove pred sobom. Pritom, podrška međunarodne zajednice može igrati ulogu, ali samo ako se u potpunosti poštuje suverenitet zemlje i ako se osigura da rješenja dolaze iznutra, kroz proces koji uključuje sve narode i političke aktere”, naglasio je Krešić.

Iako je bilo naznaka da bi se na nivou BiH eventualno mogla napraviti nova većina, nakon u četvrtak započete pa odmah prekinute sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine, jasno je da od toga neće biti ništa u skorije vrijeme. Kako uopšte “vlast” na nivou BiH funkcioniše možda najbolje govori podatak da je posljednja “krupnija” odluka, ona koja se odnosi na slučaj “Viaduct”, donesena preglasavanjem. Ipak, i ta donesena odluka, kako stvari sada stoje, neće biti sprovedena jer je praktično Centralna banka BiH odbila da je izvrši.

“Za kratko većina građana naivno je povjerovala u profesionalni integritet institucija BiH, nadajući se da će silan novac iz međunarodnih krugova uložen u reforme neizbježno donijeti rezultat”, rekla je Tanja Topić, politička analitičarka.

Ona kaže da su u institucije regrutovani ljudi isključivo po partijskom ključu i svoju lojalnost iskazuju strankama i stranačkim liderima, a ne službi u institucijama i zakonima.

Takođe, naglasila je da je OHR još sastavni dio političkog i pravnog sistema BiH bez obzira na to koliko se to nekome sviđalo te da je njihovo stajalište da “slučaj, staru ili novu krizu” prepuštaju domaćim institucijama bacanje dimne bombe.

Related Topics:

Politika

OTIMAČINA BEZ PRESEDANA! Vlada Srpske Banjaluci i Bijeljini “ŠTO STE DOBILI, DOBILI STE”

Bijeljini i Banjaluci isplaćen je novac za umanjeni PDV za period od donošenja odluke Ustavnog suda Republike Srpske do njenog prijema u Vladi, a iz odgovora nadležnih može se zaključiti da novih uplata pomenutim gradovima neće biti.

Ustavni sud Republike Srpske krajem juna ocijenio je neustavnim izmjene Zakona o budžetskom sistemu RS kojima su za sedam odsto smanjeni prihodi od raspodjele PDV-a gradovima koji imaju više od 100.000 stanovnika, odnosno Banjaluci i Bijeljini. Od tada gradonačelnici Banjaluke i Bijeljine Draško Stanivuković i Ljubiša Petrović pozivaju rukovodstvo Srpske da im vrati, kako su naveli, bespravno oduzeta novčana sredstva od PDV-a za prvu polovinu ove godine.

Iz Ministarstva finansija Republike Srpske naveli su da su nakon stupanja na snagu odluke Ustavnog suda, odnosno 4. jula, izvršili izmjene u sistemu za raspodjelu indirektnih poreza, te da se raspodjela od navedenog datuma vrši na osnovu koeficijenata koji su bili na snazi do izmjene Zakona o budžetskom sistemu.

– Banjaluci i Bijeljini je 12. avgusta vraćen kompletan manje raspoređen iznos od indirektnih poreza od 4. do 15. jula, tačnije za period od dana objavljivanja odluke Ustavnog suda Republike Srpske do dana zaprimanja iste u Ministarstvu finansija. Taj iznos isplaćen je kroz raspodjelu na teret tekućih priliva iz prihoda nerazvijenih i izrazito nerazvijenih opština kojima je isplaćeno više sredstava od perioda stupanja na snagu odluke Ustavnog suda – kazali su “Glasu” u Ministarstvu finansija Republike Srpske.

I premijer Srpske Savo Minić “Glasu” je ove sedmice rekao da prvi ljudi Banjaluke i Bijeljine nemaju šta pozivati Vladu, te da im ništa nije oduzeto.

– Postoje odluke koje je Ustavni sud RS stavio van snage, što znači da će biti nastavljena isplata opštinama i gradovima kako je bila i prije tih odluka – kazao je Minić te, na pitanje da li će im biti isplaćen novac za prvu polovinu ove godine, naveo samo da je odluka Ustavnog suda u potpunosti ispoštovana.

Izmjene Zakona o budžetskom sistemu Republike Srpske kojima su smanjeni prihodi za sedam odsto gradovima koji imaju više od 100.000 stanovnika u korist izrazito nerazvijenih i nerazvijenih opština usvojene su u decembru prošle godine. Prilikom usvajanja tih zakonskih rješenja održani su i protesti ispred Narodne skupštine Republike Srpske, a koje su predvodili Stanivuković i Petrović.

Suprotni stavovi
U gradovima Banjaluci i Bijeljini tvrde da im je na nezakonit način umanjenjem koeficijenata za raspodjelu prihoda od PDV-a u prvoj polovini ove godine oduzeto oko 14 miliona maraka. S druge strane, nadležni u Srpskoj navode da je za pet mjeseci Banjaluci uplaćeno manje 187.224 KM, a Bijeljini 102.044 u odnosu na prošlu godinu.

Nastavi čitati

Politika

OBOŽAVATELJKA NATO-a će voditi SRPSKU! Može li gore od Pranjića, MOŽE!

Ana Trišić Babić rođena je i školovala se u Banjaluci. Završila je Gimnaziju i Pravni fakuktet 1991. godine. Diplomirala je međunarodne odnose, a u spoljnu politiku BiH uključila se početkom 2000-ih, otkada je važna politička figura u BiH i neizostavan dio kreiranja i sprovođenje politika Republike Srpske u pogledu saradnje i evropskih integracija.

Od 2001. godine radila je u Ministarstvu spoljnih poslova BiH, a od 2007. do 2015. obavljala je dužnost zamjenice ministra spoljnih poslova BiH. U tom periodu, u skladu sa odlukama organa Republike Srpske učestvovala je u pregovorima o jačanju regionalne i saradnje BiH sa NATO savezom.

Ana Trišić Babić je tokom rata bila urednik banjaluckog BiG radija.Od 1995. do 1996. radila je kao novinar, dopisnik RFE. Nakon rata u BiH, kroz angažman u OHR-u i USAID-u, bila je rukovodilac različitih projekata, od kojih se posebno ističu oni sa jasnim ciljem jačanja medijskih sloboda i pojedinačnoj pomoći medijima u Republici Srpskoj.

Duže od 15 godina je jedana od najbližih saradnika Milorada Dodika, i kao predsjednika Republike Srske i kao člana Predsjedništva BiH. Učestvovala je u gotovo svim političkim procesima u kojima se branio interes Republike Srpske. I kroz angažman u komisijama o saradnji sa NATO -om, kao i u pregovorima sa EU, Ana Trićic Babić je snažno zagovarala jasnu vidljivost Republike Srpske u tim procesima.

Trišić Babić govori nekoliko jezika – engleski, njemački, francuski i ruski, a ima brojne kontakte u međunarodnim organizacijama, što omogućava da se čuje glas zvanične politike Srpske.

Trišić Babić imala je i značajnu ulogu i u ispunjavanju uslova za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, kojim je BiH zakoračila ka Evropskoj uniji. Zajedno sa tadašnjim srpskim članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom odigrala je važnu ulogu u preimenovanju Komisije za pridruživanje u Komisiju za saradnju sa NATO-om.

Ana Trišić Babić udata je i majka je dva sina. Malo poznat detalj je da je i prije dvije godine pobijedila karcinom, nakon čega se aktivno uključila u broje kampanje podrške oboljelim od ove bolesti.

Nastavi čitati

Politika

DOKIK NE ODUSTAJE! “I Šmit zna da uskoro odlazi”

Šmit zna da je gotov i da odlazi odavde, rekao je za ATV predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

Govoreći o posebnoj sjednici Narodne skupštine, Dodik kaže da je Srpska i dalje ne prihvata Šmita i da je ovo načina se on eliminiše iz političkog života.

“U jednom trenutku da bi pozicionirali našu poziciju, bilo je potrebno da to donesemo. Mi smo to učinili i donijeli, ali imali smo opstrukciju oko te vrste primjene, gdje pokušavaju značajan broj ljudi koji su primjenjivali te zakone doveli bi u neku poziciju pravosudne odgovornosti. OK, njima to smeta, i onda smo mi rekli, zbog repozicioniranja pozicija, ali to ništa ne znači. da mi manje mislimo o Ustavnom sudu, jer on i dalje nema dvoje sudija iz Republike Srpske. I dalje nećemo primjenjivati odluke, i dalje nećemo prihvatati Šmita. Ovo je više doprinos da se eliminiše Šmit, nego da se ojača borba protiv njega i mislim da on zna da je gotov i da odlazi odavde”, rekao je Dodik za ATV.

Nastavi čitati

Aktuelno