Connect with us

Politika

KRIMINALNA ŠEMA U GAS RES-u: Džombiću 233.918 KM za friziranje studije o preuzimanju Comsara

Građane će, osim zasad neutvrđenog tačnog milionskog iznosa za preuzimanje Serdarovog „Comsar energy RS“, unaprijed dogovoreni posao koštati dodatnih 233.918 KM sa PDV-om. Glavni akter, potvrdio je Žurnalu izvor, je bivši premijer i njemu bliske firme.

Mi ćemo odobriti oko 60 miliona KM za prvu ratu Rašidu Serdarovu, a vi vidite kako još iz budžeta možete da nam izvučete para.

Ukratko ovo je nova priča o Vladi Republike Srpske, ruskom oligarhu i preduzeću GAS-RES.

Građane će, osim zasad konačno neutvrđenog milionskog iznosa za preuzimanje Serdarovog „Comsar energy RS“, unaprijed dogovoreni posao koštati dodatnih 233.918 KM sa PDV-om.

Glavni akter, potvrdio je Žurnalu izvor, je bivši premijer RS Aleksandar Džombić i njemu bliske firme.

Vlada je 1. aprila ove godine dala saglasnost da se iz budžeta Republike Srpske Serdarovu isplati prva tranša od 58.674.900 КM.

Samo devet, odnosno šest dana ranije GAS RES raspisao je četiri tendera za izrade studija, revizija, dubinskih analiza ovog poduhvata.

Kako je moguće da se značajne procjene o finansijskoj i pravnoj opravdanosti kupovine udjela u „Comsaru“, za oko 300 miliona KM (na koliko je Serdarov procijenio vrijednost), urade za tako kratak period?

Međutim, ističe, dokumenti traženi na tenderu unaprijed su bili završeni. Zaposleni u ovom preduzeću pod strašnim su pritiskom, od njih se očekuje da bespogovorno učestvuju u kriminalu.

„Mnogi su odbili pa su u komisiju za javne nabavke morali imenovati i vozače. Stvarna istina je da je studije uradio Aleksandar Džombić preko svojih firmi ‘Ekonomski Institut’ i ‘Grant Thornton’ i druge, a sada se radi samo o ‘namirivanju’ za tu uslugu. Uslovi u tenderu naštimani tako da samo mogu ispuniti tačno određena preduzeća, kao ‘TWC Banjaluka’.

Traženi ISO standardi 2700 (bezbjednost podataka) nemaju nikakve veze sa predmetom nabavke, a i drugi uslovi pogoduju samo određenoj firmi.

Rok za dostavljanje ponuda je samo desetak dana, kako bi se time ograničila konkurencija. Ipak, pojavilo se još nekoliko firmi, ali sada se vrši pritisak da se sve ostale ‘nedogovorene’ ponude eleminišu i da se ostave samo odabrane ponude koje će biti proglađene i jedine tehnički ispravne“, naveo je izvor Žurnala.

Realizacija je, ističe, planirana preko povezanih lica „TWC Banjaluka“ u vlasništvu Džombićevog bivšeg savjetnika i bivšeg direktora Investiciono-razvojne banke RS Jasminka Jotića, kao i „N. Consulting Sarajevo“ koji je u Džombićevom neformalnom vlasništvu, ali i firmi „BDO Business Advisory Beograd“. Svi pomenuti povezani su da se sakrije tok novca.

Zanimljivo, u zapisniku sa otvaranja ponuda za izradu revizije i analize izvještaja o procjeni vrijednosti kapitala u „Comsar Energy RS“, do kojeg je Žurnal došao, stoje baš ovi nazivi firmi.

Ostale će biti eliminisane.

Iako je na Serdarove račune već „leglo“ odobrenih 58.674.900 КM, obavještenja o dodjeli ugovora za izrade studija i analiza još ne postoje.

Nikica Vranješ, direktor „GAS RES“, naručio je fotografisanje, kako bi svaku samohvalu ilustrovao svojim portretima.

Baš kao i vrh vlasti, nema potrebu da građanima objašnjava i detaljiše o kriminalnim aktivnostima, tužilaštva ionako za ovakve priče nisu zainteresovana.

IGRANJE ZA RUSA

Inače, Serdarov je već u prvoj tranši dobio ono što je „Comsar Energy RS“ dao:

– u novembru 2013. godine uplatio je 52,93 miliona maraka na račun CERS-a;

– od decembra 2014. do novembra 2015. godine matično preduzeće „Comsar Energy Group Limited“  iz Nikozije ovdašnjem „Comsaru“ pozajmilo je oko osam miliona KM.

Ali, posao do kraja nikada nije doveo.

Štetni ugovor oligarhu i ruskoj ekipi prepuniće džepove, a „Ugljevik“ je pred gašenjem.

„Oko 50 miliona tona uglja, što je dovoljno za 25 godina rada TE, leži neupotrebljivo u ležištu ‘Ugljevik – istok 2’, koje je 2013. godine kroz koncesiju dato na korišćenje firmi ‘Comsar energy Republika Srpska’ (CERS) u većinskom vlasništvu ruskog oligarha Rašida Serdarova.

Taj ugalj je bio namijenjen za rad termoelektrane, koju biznismen iz Mahačkale u Dagestanu nikada nije izgradio. Vlada RS sada je odlučila da preko svog preduzeća ‘Gas – Res’ ide u kupovinu ‘Comsara’, a samim tim i koncesije za eksploataciju uglja.

Prema nezvaničnim informacijama i stručnim procjenama koje je naručio ‘Comsar’ da bi imao bolju pregovoračku poziciju, riječ je o sumi od oko 300 miliona maraka“, objavio je nedavno Capital.

U pismu Serdarove namjere iz 2011. godine, kada ga je predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku predstavio Duško Perović, šef Predstavništva Republike Srpske u Rusiji i osoba sa američke “crne liste”, navedeno je da je obezbijedio 400 miliona evra za gradnju termoelektrane i otvaranje rudnika.

Obećao je da će sve biti završeno u rekordno kratkom roku, uz angažman domaće radne snage i preduzeća.

Dvije godine kasnije objavljen je poziv za dodjelu koncesije, kojeg je potpisao tadašnji ministar industrije, energetike i rudarstva RS, nedavno uhapšeni pa pušteni Željko Kovačević.

Ruda bi se koristila za rad nove elektrane „Ugljevik 3“, a vrijednost ležišta procijenjena je na 443,6 miliona KM. Serdarovu je sve dato za jednokratnu naknadu od 2,59 miliona KM, uz obavezu da godišnje iz prihoda uplati naknadu ne manju od 3,2 odsto.

Naknadno, „Comsar“ je aneksima dobio i dozvolu da ugalj, osim za proizvodnju struje, može koristiti i u komercijalne svrhe. Kada je Serdarov 2018. godine zaprijetio da će odustati od investicije, koncesija mu je produžena sa 30 na 44 godine.

Vlast RS odobrila mu je 2019. godine povećanje snage TE „Ugljevik 3“, iako je to, naglasio je Capital, u suprotnosti sa Strategijom razvoja energetike Republike Srpske i politikama Energetske zajednice jugoistočne Evrope.

Projekat nikada nije zaživio, ali je u međuvremenu je u voznom parku Milorada Dodika osvanuo blindirani mercedes “S600 L Guard” vrijedan više od milion maraka.

Baš pred Vladino odlučivanje, direktor Elektroprivrede RS Luka Petrović Žurnalu je govorio o „Ugljeviku“:

„Naš cilj je da dva bazna proizvođača struje ‘Ugljevik’ i ‘Gacko’ budu na zdravim nogama. Nije jednostavno. Naravno, osamdesetih godina kopao se najbolji ugalj.

Zato je Vlada RS donijela pametnu odluku da se ispregovara otkup koncesije koju je dobio ‘Comsar’. Time ćemo dobiti sigurnih 25 godina mogućnost eksploatacije uglja u dijelu koji se zove ‘Istok 2’.“

„Koja je cijena toga“, pitao Žurnal, a Petrović shvata bukvalno:

„Cijena se isplati kako god. Polemiše se o nekim cijenama od preko 100 miliona evra. Međutim, kada to podijelite na 50 miliona kubnih metara uglja, znači da maltene dođe dva eura po toni uglja dodatna naknada.“

„Jedino je ‘Comsar’ profitirao enormno“, zaključio je Žurnal.

„Da li će profitirati ili neće i koje su njegove obaveze prema ugovoru sagledaće nadležno ministarstvo i kazne i penale i potencijalno nam je bolji svaki dogovor, nego arbitražni spor. U arbitražnim sporovima u BiH niko nije uspio“, zaključio je i Petrović.

Nekoliko dana kasnije stigla je i potvrda o profitiranju ruskog oligarha.

Related Topics:

Politika

HOĆE LI OVOGA PUTA ZAUSTA ZAVESTI RED? Od „trijaže zaposlenih“ do obećanja koja čekaju već četiri godine

Hoće li ovog puta zaista zavesti red?

Radnici koji ne dolaze na posao, ali uredno primaju platu, stranački kadrovi koji se baškare na egzotičnim destinacijama, oni koji su alergični na žir i oni koji ne mogu čučnuti ili izdržati na suncu.

Ako je vjerovati upozorenjima funkcionera vlasti, javni sektor Republike Srpske prava je riznica kadrovskih bisera, u kojoj se, izgleda, može pronaći svega osim dovoljno razloga da se konačno zavede red.

Godinama se najavljuju čistke, provjere i sankcije, traže se neradnici i obećava uvođenje reda, a taman kada se pomisli da su svi problemi pobrojani, na scenu stupa nova akcija – ovoga puta pod nazivom „trijaža zaposlenih“.

“Narodni čovjek”

Predsjednik SNSD Milorad Dodik, nedavno je poručio da je malo onih koji su posao u zgradi Vlade Republike Srpske dobili zato što su stručnjaci i da vjerovatno postoji značajan broj viškova koje treba što prije riješiti.

– Svako ko radi u toj zgradi mora pokazati da je narodni čovjek. Malo je njih tu došlo zbog toga što je stručnjak. Mnogi su zaposleni po ovakvim ili onakvim odnosima. Vratite ovom narodu svojim ponašanjem, svojim pristupom, svojim odnosom. Vidjećemo… Vjerovatno tu već ima značajan broj viškova koje moramo riješiti što prije moguće. Moramo uvesti automatizaciju u administraciju, moramo učiniti veću odgovornost – rekao je Dodik gostujući na RTRS.

Najavio je i rekonstrukciju mnogih sistema, uz poruku da će oni koji svojim radom koče procese morati otići.

– Ako se utvrdi da stoji zbog direktora ili skupine ljudi, to će se rješavati. Skupina ljudi mora otići – poručio je Dodik.

I tako se priča o sređivanju javnog sektora ponovo vratila na početak. Ili, preciznije, na neku od prethodnih stanica, jer su se u posljednjih nekoliko godina smjenjivali gotovo isti problemi, samo s različitim opisima i novim obećanjima da će ovog puta sve biti drugačije.

Još krajem 2022. godine Dodik je najavio da će Vlada početi da čisti javni sektor od zaposlenih koji primaju platu, a ne dolaze na posao. Rok za početak akcije bio je sedam dana.

– Počećemo da čistimo sve one koji se vode da su zaposleni, a nisu zaposleni, ne dolaze na posao. Oni moraju da napuste javni sektor. Vidjećemo kako to izgleda već za sedam dana – poručio je tada Dodik.

Tadašnji premijer Radovan Višković, koji je stajao rame uz rame s Dodikom, potvrdio je da u javnim preduzećima ima ljudi koji su uredno na platnom spisku, ali ih nema na radnom mjestu. Neki su, prema njegovim riječima, čak boravili van BiH, na egzotičnim destinacijama.

Rukovodiocima je trebalo poslati dopise i dati im sedam dana da riješe problem, uz upozorenje da će u suprotnom snositi sankcije.

Sedam dana se, pod magijom kadrovske politike, pretvorilo u četiri godine.

Ne treba zaboraviti ni da je Višković 2025. godine poručio da više neće biti zapošljavanja po stranačkoj liniji, odnosno da niko neće moći da dovede svog partijskog kolegu za ručicu i smjesti ga u javno preduzeće bez saglasnosti Vlade.

– Neće nitko više moći dovesti nekog svog stranačkog kolegu za ručicu i zaposliti ga – poručio je tada Višković, najavljujući i sankcije za odgovorne.

Ako su stranačke „ručice“ već trebalo da postanu prošlost, ostaje pitanje koliko je takvih zapošljavanja zaista spriječeno i ko je za to trebalo da odgovara.

A onda je 2024. godine Savo Minić, tadašnji ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, otvorio i pitanje radnika koji, prema njegovim riječima, nisu baš sposobni za obavljanje poslova za koje svakog mjeseca primaju platu.

Tako je u „Šumama Republike Srpske“ pronašao oko 400 radnika alergičnih na žir, dok je za zaposlene u RiTE „Ugljevik“ i „Elektroprivredi Republike Srpske“ rekao da ima i onih koji ne mogu čučnuti ili biti na suncu.

Nije, dakle, da vlast nije ukazivala na probleme. Naprotiv, tokom godina dobili smo prilično slikovite opise svega što ne valja u javnom sektoru. Ono što se mnogo rjeđe čuje jeste epilog: koliko je zaposlenih udaljeno s radnih mjesta, koliko je spornih zapošljavanja poništeno, ko je kažnjen zbog toga što je omogućio da neko prima platu, a ne dolazi na posao…

Nepodobni kadrovi

Komunikolog Mladen Bubonjić ne vjeruje da će najavljene čistke ovog puta donijeti suštinske promjene. Smatra da je uglavnom riječ o kozmetičkim potezima i obračunu s nepodobnim kadrovima, kako bi se koalicionim partnerima i saradnicima pokazalo šta ih čeka ako otkažu poslušnost.

-Biće kao i do sada kada su bile u pitanju najavljene i donekle provedene čistke. Ne vjerujem da će biti išta drugačije ovaj put. Vidjeli smo da je i ATV krenuo u obračun sa Blaškom Kaurinom, čisto sumnjam da su to sami smislili. Vjerovatno su na sceni pritisci i ucjene i pokazivanje određenim koalicionim partnerima ili saradnicima gdje im je mjesto – rekao je Bubonjić za Sprskainfo.

Dodaje da se godinama ništa ne preduzima protiv pojedinaca za koje postoje indicije ili dokazi o koruptivnim radnjama, sve dok su lojalni onima koji upravljaju sistemom.

– Da ima dobre namjere, svi ti ljudi ne bi bili postavljeni na ta mjesta i ne bi radili sve što su radili sve te godine. Ne mislim samo na ljude koji će sada biti smijenjeni i protiv kojih će možda biti pokrenuti procesi, već na sve one koji su pozicionirani, a more ih je, na javnim funkcijama za koje postoje indicije ili dokazi da su radili koruptivne radnje i ništa se, svih ovih godina, nije radilo po tom pitanju. Jedino kada se otkaže poslušnost vođama ili onima koji su gospodari svega, dođe do smjena ili do procesuiranja, a do tada, šta god da radili i koliko god bili umiješani u neke radnje, koliko god devastirali javna preduzeća, ništa im se ne može – kategoričan je Bubonjić.

Da od najavljenih čistki vjerovatno neće biti mnogo, smatra i Damjan Ožegović iz Transparensi Internešenela u BiH. Podsjeća da su i ranije najavljivani obračuni s neradnicima koji primaju platu, a ne dolaze na posao, ali da je teško očekivati da će vlast uklanjati kadrove koje je sama postavila.

-Velike najave, a vjerovatno od njih neće biti ništa. Ne trebamo zaboraviti da su većina ljudi, koji su zaposleni u javnom sektoru, upravo dovedeni od tih struja koje su najavljivali čistke, tako da nije za očekivati da sami svoje ljude otpuštaju – kaže Ožegović za Srpskainfo.

Nastavi čitati

Politika

“MAKAR TO BIO I RADOVAN KARADŽIĆ”: Bodiroga poručio da su Petrović “i njemu slični” ZAVRŠILI SA SDS

Ko prekrši član 13. Statuta Srpske demokratske stranke, automatski prestaje da bude član SDS. O tome nema rasprave.

Poručio je ovo član Predsjedništva SDS Ognjen Bodiroga.

– Zamislite koliko neko mora biti politički neodgovoran da javno podržava kandidata druge političke stranke za inokosnu funkciju, a zatim pokušava da opravda takav postupak. Zamislite koliko neko mora biti politički neodgovoran da na lokalnim izborima 2024. godine u Loparama podrži protivkandidata Rade Savića, kandidata SDS, i time stane na stranu političkog protivnika sopstvene stranke. Upravo to je učinio Ljubiša Petrović, a sada pokušava da opravda takav postupak – kaže Bodiroga.

Takvo ponašanje bi, dodaje on, možda moglo proći negdje drugdje, ali u SDS ne bi smjelo.

– Dakle, ko god prekrši član 13. Statuta, nije više član Srpske demokratske stranke pa makar to bio i Radovan Karadžić. Najgore od svega jeste to što takvo ponašanje brane ljudi koji su išli na feštu kod Nenada Nešića nakon njegovog izlaska iz zatvora. I to dovoljno govori o njihovim političkim principima i dosljednosti – rekao je on.

Bodiroga kaže da je proces pročišćavanja SDS počeo i da se neće zaustaviti.

– To vam garantujem. Sva ostala piskaranja preko lažnih profila ili od ljudi koji to iz nekog razloga moraju da rade predstavljaju samo trošenje energije. Ljubiša i njemu slični završili su sa Srpskom demokratskom strankom, i to ne kažem ja nego Statut Srpske demokratske stranke – zaključio je Bodiroga.

Nastavi čitati

Politika

CIK BROJI POSLJEDNJE DANE MANDATA, smjene i izbor novih članova već u martu?

Nakon konstituisanja Parlamentarne skupštine BiH i formiranja vlasti u Bosni i Hercegovini, jedno od prvih ozbiljnijih pitanja koje bi se moglo pokrenuti je izbor novih članova Centralne izborne komisije BiH.

“Ima puno stvari koje nismo realizirali iz proteklog dogovora od prije četiri godine. U dvanaestom mjesecu 2022. smo dogovorili da ćemo riješiti pitanje Središnjeg izbornog povjerenstva, pa evo prođoše još jedni izbori sa istom tom strukturom, mimo zakona”, rekao je nedavno Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH.

Inače, HDZ i SNSD već godinama tvrde da postojeći sastav Centralne izborne komisije BiH nije legalan i legitiman, odnosno da su izabrani mimo zakona. HDZ i SNSD su odmah nakon izbora četvoro, od ukupno sedam članova CIK-a, izašli sa stavom da je sve urađeno mimo zakona i da su kao članovi komisije imenovani stranački kadrovi.

Tih četvoro članova CIK-a Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH izabrao je u martu 2020. godine, a to su Ahmet Šantić, Suad Arnautović, Vanja Bjelica Prutina i Jovan Kalaba. Prethodno, Predstavnički dom je donio odluku da Šantiću i Arnautoviću mandat prestaje zbog isteka. Nekoliko mjeseci kasnije, kao član CIK-a izabran je Željko Bakalar, na prijedlog DF-ovog poslanika. Svi oni imenovani su na mandat od sedam godina.

Tri od pet članova ispunjava uslove za penziju
Kasnije, u aprilu 2021. godine kao član CIK-a izabran je i Vlado Rogić, dok je Irena Hadžiabdić i dalje član CIK-a, iako joj je formalno pravno mandat istekao još 2023. godine s obzirom na to da je njeno posljednje imenovanje bilo 2016. godine.

Zanimljivo je i da su Arnautović, Kalaba i Hadžiabdićeva već ispunili uslove za penziju, međutim “smjene po sili zakona” spasao ih je Kristijan Šmit, koji je namećući izmjene Izbornog zakona BiH propisao da “postojeći članovi CIK-a ne podliježu uslovu za odlazak u starosnu penziju”. Hadžibadićeva je uslove za penziju ispunila prošle godine, a Arnautović i Kalaba još 2023. godine.

Dakle, u suštini, već u martu ove godine sedmogodišnji mandat ističe Šantiću, Arnautoviću, Kalabi i Bjelica Prutini, a u maju i Bakalaru. Hadžibadićevoj je istekao još 2023. godine, a Rogiću ističe u aprilu 2028. godine.

Iako formalno pravno članovi CIK-a ne mogu biti članovi partija i povezani sa njima, iz glasanja u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, ali i političkih rasprava na temu legalnosti članova CIK-a, evidentno je da svi postojeći članovi CIK-a imaju podršku određenih političkih partija.

Ono što je izvjesno, a što se već najavljuje je da će HDZ i SNSD insistirati da se biraju novi članovi CIK-a, a to i sam Izborni zakon BiH nalaže s obzirom na to da će se u martu stvoriti preduslovi da zbog isteka mandata bude razriješeno dužnosti pet od ukupno sedam članova CIK-a.

Kako se bira Centralna izborna komisa BiH
Prema postojećem Izbornom zakonu BiH, za izbor članova CIK-a formira se komisija koju čine sedam članova, i to dva koje imenuje predsjednik VSTS-a iz redova članova VSTS-a, zatim tri imenuje Zajednička komisija za administrativne poslove iz redova Predstavničkog doma, dok dva člana imenuje predsjednik CIK-a iz reda članova Centralne izborne komisije BiH. Posao ove komisije je da Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH predloži članove komisije za imenovanje.

Kada je riječ o Izbornom zakonu BiH, u njemu je navedeno i da CIK najkasnije 180 dana prije isteka mandata člana Centralne izborne komisije BiH obavještava Kolegijum Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH da članovima ističe mandat. To znači da je CIK to već trebalo i da uradi. Dalje, najkasnije 150 dana prije isteka mandata članova CIK-a komisija treba da raspiše javni konkurs za popunjavanje jedne ili više navedenih pozicija.

S obzirom na to da su izbori tek provedeni, ovaj posao sasvim sigurno sačekaće novi saziv Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

Zanimljivo je i da je HDZ svojim predloženim izmjenama Izbornog zakona BiH koje se nalaze u proceduri želio promijeniti proceduru izbora članova Centralne izborne komisije BiH. Njihov prijedlog je da konkurs sprovode i članove predlažu članovi Kolegijuma Predstavničkog i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, međutim taj prijedlog još je daleko od usvajanja.

Nastavi čitati

Aktuelno