Connect with us

Društvo

Slovenci iz Slatine i okoline već 100 godina čuvaju TRADICIJU PREDAKA

Iako su rodnu grudu, primorsku oblast u Sloveniji, prije tačno 100 godina napustili i novi dom pronašli u Slatini i okolini, Slovenci koji danas žive u Republici Srpskoj, ni vijek poslije, nisu zaboravili svoj jeziku, kulturu i običaje.

Veliki jubilej Udruženje Slovenaca Republike Srpske “Triglav” Banjaluka, koje je jedno od nekoliko udruženja Slovenaca na području BiH, obilježiće izložbom fotografija i kratkim dokumentarnim filmom, a to je samo dio aktivnosti koje su isplanirali za ovu godinu.

Inače, po okončanju ratnih dešavanja na području bivše Jugoslavije, kada je slovenačka zajednica na ovim prostorima postala manjinska, svjesni potrebe za udruživanjem, osnivaju “Triglav” 1998. godine i od tada pa sve do danas, već skoro tri decenije, bivaju most između Srpske i Slovenije.

“Mi postojimo 27 godina, istoimeno društvo Slovenaca ‘Triglav’ je postojalo i prije Drugog svjetskog rata, odnosno naši preci koji su se prvi doselili na ova područja osnovali su društvo u Banjaluci i ono je funkcionisalo od 1929. godine do Drugog svjetskog rata. Od tada pa do 1998. nismo imali organizovanog djelovanja slovenačkog društva na području Banjaluke i okoline i to je u mnogome doprinijelo da se te veze između Slovenaca i matice oslabe, a očuvanje jezika u mnogome izgubi, kao i kulturna osviještenost i znanje jezika”, priča za “Nezavisne novine” Mladen Lunić, predsjednik ovog udruženja, dodajući da je upravo zbog toga jedna od prvih aktivnosti “Triglava” bila uspostavljanje dopunske nastave na slovenačkom jeziku.

“U početku su to obavljali naši stari članovi koji su bili poznavaoci jezika, a zadnjih više od 13 godina imamo profesionalnog učitelja slovenačkog jezika koji dolazi iz Slovenije i koji uči sve naše članove, ali i druge ljude koji su zainteresovani da uče slovenački jezik. Sem toga, imamo druge aktivnosti i kulturne razmjene koje su dovele do toga da upravo mnogi potomci, treća ili četvrta generacija potomaka, poznaju bolje slovenački jezik nego njihovi roditelji i mislim da je time udruženje opravdalo svoj smisao postojanja”, kaže on.

Iako su malobrojna zajednica, Slovenci u Srpskoj i Bosni i Hercegovini su između sebe i svojih udruženja izgradili jake veze, a tokom godine realizuju zajedničke projekte, organizuju koncerte, kampove u prirodi i brojne druge događaje. Osim saradnje unutar zemlje, prema riječima predsjednika “Triglava”, ovo udruženje sarađuje i sa brojnim kulturnim društvima, organizacijama i institucijama iz Republike Slovenije.

“U Republici Sloveniji postoje državne organizacije koje su namijenjene da njeguju i podržavaju rad udruženja Slovenaca po svijetu, koji na neki način po programskim aktivnostima i finansiraju naš rad, a isto tako postoje organizacije koje organizuju različite događaje na kojima mi učestvujemo, odnosno na kojima gostujemo sa svojim horom i kulturnom sekcijom”, kaže Lunić za “Nezavisne novine”, objašnjavajući da u okviru “Triglava” postoji mješoviti hor “Davorin Jenko” koji ima redovne probe dva puta sedmično i nastupe u Banjaluci, Sloveniji i regionu.

Takođe, ne zaboravljaju ni tradicionalnu igru, pa imaju i dječju folklornu grupu.

Danas Udruženje Slovenaca RS “Triglav” iz Banjaluke broji 958 članova, a kako kaže Lunić, članovi mogu biti svi ljudi koji imaju slovenačko porijekla do četvrtog koljena.

“Ne mora neko da se izjašnjava kao Slovenac da bi bio član Udruženja. Naravno, tu su i bračnih drugovi, i roditelji članova i tako dalje… Broj aktivnih članova u aktivnostima je daleko manji, ali je i to i dalje jedan značajan broj za jedno udruženje nacionalne manjine, kao što smo mi”, ističe on za “Nezavisne novine”.

Među najznačajnijim manifestacijama koje organizuju svake godine jesu “Slovenski dan” i “Martinovanje”.

“‘Slovenski dan’ dosad smo organizovali 15 puta, to je manifestacija na otvorenom i vezana je za područje Slatine. Pravimo kulturno-umjetnički program na koji dovodimo brojna kulturno-umjetnička društva iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine. S druge strane, početkom zime imamo manifestaciju koja ima još dužu tradiciju. Već 27 godina organizujemo ‘Martinovanje’. ‘Martinovanje’ je već postalo jedan prepoznatljiv kulturni događaj u Banjaluci, a sam povod je vezan za narodni običaj krštenja vina koji se vezuje uz datum Svetog Martina”, priča Lunić.

Vezu sa maticom, osim kroz brojne aktivnosti, Slovenci iz Srpske jačaju i dobijanjem državljanstva zemlje predaka, a prema riječima našeg sagovornika, doskoro je postojala velika zainteresovanost za dobijanje državljanstva Republike Slovenije.

“Republika Slovenija je svojim zakonskim aktima to i omogućila. Sadašnje zakonsko rješenje jeste takvo da potomci slovenačkih iseljenika do drugog koljena mogu da zatraže i pod odgovarajućim uslovima i dobiju državljanstvo Republike Slovenije bez potrebe za odricanjem matičnog državljanstva. Tu mogućnost iskoristio je dobar dio naših članova. Neki su nakon toga izvršili, da tako kažem, povratak u Sloveniju”, ističe on za “Nezavisne novine”.

Lunić posebno ističe veliku podršku koju Udruženju “Triglav” pruža Damijan Serdar, ambasador Slovenije u Bosni i Hercegovini.

Na pitanje gdje mu je dom, Lunić kaže da čovjek može pripadati samo jednom mjestu.

“Uvijek je srcu bliže mjesto gdje je čovjek rođen, gdje je odrastao, gdje se školovao, gdje je stekao prijatelje, gdje je stekao svoje porodice. To je mjesto koje čovjek osjeća kao svoj dom, ali nikad ne treba zaboraviti i zanemariti svoje porijeklo i mislim da to nas samo može dodatno obogatiti. Sloveniju vidim kao nešto što ipak ima posebno mjesto u mom srcu i uvijek rado, kad imam mogućnosti, odlazim tamo”, zaključuje Lunić.

Istorijat dolaska Slovenaca na ova područja
Nakon što su poslije Prvog svjetskog rata na vlast u Italiji, a kojoj je Rapalskim sporazumom pripala i Slovenija, došli fašisti, naglo se pogoršala politička i ekonomska situacija, a rastao je i pritisak vlasti na slovenačko stanovništvo da se odrekne svog narodnog imena, jezika…

U potrazi za boljim životom grupa Slovenaca našla je novi dom u mjestima uz Vrbas, poput Slatine, Malog Blaška, Šušnjara i Trna.

“Jedan od inicijatora tog doseljavanja bio je profesor Anton Štrekelj. On je odlučio da pozove i druge svoje sunarodnike, prije svega pozvao je jednog od svojih učenika Alojza Adamiča. Malo-pomalo stvara se jedna mala zajednica u Slatini i tako je do Drugog svjetskog rata brojala oko 60 slovenačkih porodica”, priča Lunić.

Sa sobom su donijeli veliki broj novih vrsta voća, način obrade voćaka i dugoročno su promijenili čitav taj kraj i uticali da se od njihovog dolaska drugačije obrađuje zemlja.

Brzo su osnovali KUD “Istra” sa muzičkom i dramskom sekcijom.

Inače, Slovenci su na područje Banjaluke doseljavali i prije 1925. godine, odnosno već od samog početka Austrougarske aneksije BiH.

Društvo

PRNJAVOR SLIJEDIO PRIMJER BANJALUKE Lakše školske torbe za učenike, uvedeni ormarići u učionicama

Slijedeći primjer Banjaluke i prnjavorska Osnovna škola „Branko Ćopić“ pokrenula je aktivnost koja će značajno olakšati školske torbe učenika viših razreda.

Zahvaljujući podršci lokalne uprave koja obezbjeđuje udžbenike za učenike od petog do devetog razreda, škola je pokrenula projekat „Olakšajmo školske torbe“.

Model funkcioniše po principu da učenici nove udžbenike, dobijene na početku školske godine, ostavljaju kod kuće, dok tokom nastave koriste polovne udžbenike koje su prošle generacije donirale školi. Na taj način đaci u školu donose samo sveske i udžbenike u koje pišu.
Kako bi se spriječilo miješanje i oštećenje udžbenika koji ostaju u školi, uprava je, uz podršku lokalnih privrednika, nabavila nove školske ormariće.

 

Time je svakom učeniku obezbijeđen prostor za odlaganje materijala koji koristi u nastavi.

– Rezultati istraživanja pokazuju da pretjerano teške torbe negativno utiču na zdravlje djece, a preporuke su da težina torbe ne prelazi 10 odsto tjelesne težine djeteta. Na ovaj način štitimo zdravlje naših učenika i olakšavamo njihov svakodnevni boravak u školi – poručili su iz škole, zahvalivši se donatorima.

BLink

Nastavi čitati

Društvo

NIŠTA VIŠE NEĆE BITI ISTO! Od Nove godine stiže talas promjena u trgovinama

Nova pravila, stroži zakoni i sve više tehnologije mijenjaju način na koji će supermarketi, internetski trgovci i kupci funkcionisati.

Nova državna oznaka za uzgoj životinja
Od marta 2026. uvodi se državni logo za uslove uzgoja. Na svakoj ambalaži svinjskog mesa jasno će biti naznačeno kako je životinja živjela – isključivo u zatvorenom prostoru ili s pristupom vanjskim površinama, piše “Bild”.

Aldi Sud ukida jeftino meso
Od januara 2026. Aldi Sud uklanja meso iz najnižeg stepena uzgoja (kod govedine, peradi, svinjetine i drugih vrsta). Jeftino meso vlastitih robnih marki time postaje prošlost. I ostali trgovci planiraju slijediti primjer – do 2030. velike trgovačke mreže obećavaju više dobrobiti za životinje i potpuni prestanak prodaje mesa iz loših uslova uzgoja.

Više digitalnih programa vjernosti
Trgovine sve više uvode digitalne bodovne programe. Aldi Nord testira sistem nagrađivanja putem aplikacije, dok dvije trećine supermarketa planira 2026. godine dodatno ulagati u zadržavanje kupaca, prema istraživanju konzultantske kuće McKinsey.

Za kupce to znači – mobilni postaje obavezan pri kupovini, a digitalni kuponi postaju svakodnevica. Linker
Lijekovi u drogerijama i diskontima
Do kraja 2025. drogerijski lanac DM planira prodavati bezreceptne lijekove putem vlastite internete trgovine. Slične planove imaju i Rossmann te diskontni div Lidl.

Veliki pregovori o cijenama
Ove jeseni vode se važni pregovori između trgovačkih lanaca (poput Lidla, Edeke i Rewea) i dobavljača o cijenama i plasmanu proizvoda.

Ishod bi mogao značiti porast cijena ili nestanak pojedinih proizvoda s polica. Prema informacijama iz industrije, posebno bi mogli poskupjeti čokolada, kafa i bezalkoholna pića.

Nova pravila i zakoni EU-a
Trgovci se moraju pripremiti i na niz evropskih propisa koji stupaju na snagu. Nova uredba o ambalaži (avgust 2026.) – pakovanja moraju biti ekološki prihvatljivija i lakše reciklabilna.

· Novo pravo na popravak – prodavci će morati nuditi popravak ili zamjenske dijelove, a ne samo novi proizvod.

· Novo zakonodavstvo o odgovornosti proizvoda – trgovci će snositi veću odgovornost ako uređaji ili digitalni proizvodi budu neispravni.

· Nova pravila o obročnoj kupovini – sistemi “kupi sada, plati kasnije” biće strože nadzirani; kupci će morati dokazati da mogu otplatiti kredit.

· Stroža pravila oglašavanja – izrazi poput “ekološki” ili “klimaneutralno” moći će se koristiti samo ako su dokazivi, i to od jeseni 2026.

Ukratko, 2026. donosi veliku modernizaciju i transparentnost u njemačkoj maloprodaji – ali i više odgovornosti za trgovce, uz veći pritisak na cijene i potrošačke navike, navodi “Fenix-Magazin”.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Dan stvoren za uživanje

U Bosni i Hercegovini će biti toplo i sunčano vrijeme, sa temperaturom vazduha do 25 stepeni Celzijusovih.

Jutro će biti pretežno vedro, oko rijeka i po kotlinama sa prolaznom maglom i temperaturom od sedam do 13, u višim predjelima na istoku od tri stepena Celzijusova.

Tokom dana očekuje se postepeno naoblačenje od juga i zapada. Poslije podne i uveče biće oblačno i vjetrovito, na jugu i zapadu sa slabom kišom. Jača kiša počeće u noći sa nedjelje na ponedjeljak na sjeverozapadu, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda. Vjetar će ujutru biti slab, po podne umjeren do jak južnih smjerova, dok na krajnjem sjeveru ostaje slab.

Najviša dnevna temperatura vazduha od 18 do 25, u višim predjelima od 14 stepeni.

Nastavi čitati

Aktuelno