Društvo
Slovenci iz Slatine i okoline već 100 godina čuvaju TRADICIJU PREDAKA
Iako su rodnu grudu, primorsku oblast u Sloveniji, prije tačno 100 godina napustili i novi dom pronašli u Slatini i okolini, Slovenci koji danas žive u Republici Srpskoj, ni vijek poslije, nisu zaboravili svoj jeziku, kulturu i običaje.
Veliki jubilej Udruženje Slovenaca Republike Srpske “Triglav” Banjaluka, koje je jedno od nekoliko udruženja Slovenaca na području BiH, obilježiće izložbom fotografija i kratkim dokumentarnim filmom, a to je samo dio aktivnosti koje su isplanirali za ovu godinu.
Inače, po okončanju ratnih dešavanja na području bivše Jugoslavije, kada je slovenačka zajednica na ovim prostorima postala manjinska, svjesni potrebe za udruživanjem, osnivaju “Triglav” 1998. godine i od tada pa sve do danas, već skoro tri decenije, bivaju most između Srpske i Slovenije.
“Mi postojimo 27 godina, istoimeno društvo Slovenaca ‘Triglav’ je postojalo i prije Drugog svjetskog rata, odnosno naši preci koji su se prvi doselili na ova područja osnovali su društvo u Banjaluci i ono je funkcionisalo od 1929. godine do Drugog svjetskog rata. Od tada pa do 1998. nismo imali organizovanog djelovanja slovenačkog društva na području Banjaluke i okoline i to je u mnogome doprinijelo da se te veze između Slovenaca i matice oslabe, a očuvanje jezika u mnogome izgubi, kao i kulturna osviještenost i znanje jezika”, priča za “Nezavisne novine” Mladen Lunić, predsjednik ovog udruženja, dodajući da je upravo zbog toga jedna od prvih aktivnosti “Triglava” bila uspostavljanje dopunske nastave na slovenačkom jeziku.
“U početku su to obavljali naši stari članovi koji su bili poznavaoci jezika, a zadnjih više od 13 godina imamo profesionalnog učitelja slovenačkog jezika koji dolazi iz Slovenije i koji uči sve naše članove, ali i druge ljude koji su zainteresovani da uče slovenački jezik. Sem toga, imamo druge aktivnosti i kulturne razmjene koje su dovele do toga da upravo mnogi potomci, treća ili četvrta generacija potomaka, poznaju bolje slovenački jezik nego njihovi roditelji i mislim da je time udruženje opravdalo svoj smisao postojanja”, kaže on.
Iako su malobrojna zajednica, Slovenci u Srpskoj i Bosni i Hercegovini su između sebe i svojih udruženja izgradili jake veze, a tokom godine realizuju zajedničke projekte, organizuju koncerte, kampove u prirodi i brojne druge događaje. Osim saradnje unutar zemlje, prema riječima predsjednika “Triglava”, ovo udruženje sarađuje i sa brojnim kulturnim društvima, organizacijama i institucijama iz Republike Slovenije.
“U Republici Sloveniji postoje državne organizacije koje su namijenjene da njeguju i podržavaju rad udruženja Slovenaca po svijetu, koji na neki način po programskim aktivnostima i finansiraju naš rad, a isto tako postoje organizacije koje organizuju različite događaje na kojima mi učestvujemo, odnosno na kojima gostujemo sa svojim horom i kulturnom sekcijom”, kaže Lunić za “Nezavisne novine”, objašnjavajući da u okviru “Triglava” postoji mješoviti hor “Davorin Jenko” koji ima redovne probe dva puta sedmično i nastupe u Banjaluci, Sloveniji i regionu.
Takođe, ne zaboravljaju ni tradicionalnu igru, pa imaju i dječju folklornu grupu.
Danas Udruženje Slovenaca RS “Triglav” iz Banjaluke broji 958 članova, a kako kaže Lunić, članovi mogu biti svi ljudi koji imaju slovenačko porijekla do četvrtog koljena.
“Ne mora neko da se izjašnjava kao Slovenac da bi bio član Udruženja. Naravno, tu su i bračnih drugovi, i roditelji članova i tako dalje… Broj aktivnih članova u aktivnostima je daleko manji, ali je i to i dalje jedan značajan broj za jedno udruženje nacionalne manjine, kao što smo mi”, ističe on za “Nezavisne novine”.
Među najznačajnijim manifestacijama koje organizuju svake godine jesu “Slovenski dan” i “Martinovanje”.
“‘Slovenski dan’ dosad smo organizovali 15 puta, to je manifestacija na otvorenom i vezana je za područje Slatine. Pravimo kulturno-umjetnički program na koji dovodimo brojna kulturno-umjetnička društva iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine. S druge strane, početkom zime imamo manifestaciju koja ima još dužu tradiciju. Već 27 godina organizujemo ‘Martinovanje’. ‘Martinovanje’ je već postalo jedan prepoznatljiv kulturni događaj u Banjaluci, a sam povod je vezan za narodni običaj krštenja vina koji se vezuje uz datum Svetog Martina”, priča Lunić.
Vezu sa maticom, osim kroz brojne aktivnosti, Slovenci iz Srpske jačaju i dobijanjem državljanstva zemlje predaka, a prema riječima našeg sagovornika, doskoro je postojala velika zainteresovanost za dobijanje državljanstva Republike Slovenije.
“Republika Slovenija je svojim zakonskim aktima to i omogućila. Sadašnje zakonsko rješenje jeste takvo da potomci slovenačkih iseljenika do drugog koljena mogu da zatraže i pod odgovarajućim uslovima i dobiju državljanstvo Republike Slovenije bez potrebe za odricanjem matičnog državljanstva. Tu mogućnost iskoristio je dobar dio naših članova. Neki su nakon toga izvršili, da tako kažem, povratak u Sloveniju”, ističe on za “Nezavisne novine”.
Lunić posebno ističe veliku podršku koju Udruženju “Triglav” pruža Damijan Serdar, ambasador Slovenije u Bosni i Hercegovini.
Na pitanje gdje mu je dom, Lunić kaže da čovjek može pripadati samo jednom mjestu.
“Uvijek je srcu bliže mjesto gdje je čovjek rođen, gdje je odrastao, gdje se školovao, gdje je stekao prijatelje, gdje je stekao svoje porodice. To je mjesto koje čovjek osjeća kao svoj dom, ali nikad ne treba zaboraviti i zanemariti svoje porijeklo i mislim da to nas samo može dodatno obogatiti. Sloveniju vidim kao nešto što ipak ima posebno mjesto u mom srcu i uvijek rado, kad imam mogućnosti, odlazim tamo”, zaključuje Lunić.
Istorijat dolaska Slovenaca na ova područja
Nakon što su poslije Prvog svjetskog rata na vlast u Italiji, a kojoj je Rapalskim sporazumom pripala i Slovenija, došli fašisti, naglo se pogoršala politička i ekonomska situacija, a rastao je i pritisak vlasti na slovenačko stanovništvo da se odrekne svog narodnog imena, jezika…
U potrazi za boljim životom grupa Slovenaca našla je novi dom u mjestima uz Vrbas, poput Slatine, Malog Blaška, Šušnjara i Trna.
“Jedan od inicijatora tog doseljavanja bio je profesor Anton Štrekelj. On je odlučio da pozove i druge svoje sunarodnike, prije svega pozvao je jednog od svojih učenika Alojza Adamiča. Malo-pomalo stvara se jedna mala zajednica u Slatini i tako je do Drugog svjetskog rata brojala oko 60 slovenačkih porodica”, priča Lunić.
Sa sobom su donijeli veliki broj novih vrsta voća, način obrade voćaka i dugoročno su promijenili čitav taj kraj i uticali da se od njihovog dolaska drugačije obrađuje zemlja.
Brzo su osnovali KUD “Istra” sa muzičkom i dramskom sekcijom.
Inače, Slovenci su na područje Banjaluke doseljavali i prije 1925. godine, odnosno već od samog početka Austrougarske aneksije BiH.
Društvo
LJETO POKAZUJE PRAVO LICE: Sunce se vraća, ali kraj dana donosi preokret!
Nakon svježijeg jutra, očekuje se pretežno sunčano do umjereno oblačno vrijeme. Tokom dana biće prijatno toplo, uz maksimalnu temperaturu do 28°C, dok će jutarnja temperatura biti oko 13°C.
U popodnevnim časovima zadržaće se suvo vrijeme u većini krajeva, ali će u večernjim i noćnim satima doći do postepenog naoblačenja, uz mogućnost lokalnih pljuskova i grmljavine, naročito na zapadu i sjeverozapadu Republike Srpske.
Vjetar će biti slab, uglavnom jugozapadnog smjera. Biće ugodno za boravak na otvorenom tokom većeg dijela dana, dok se uveče preporučuje oprez zbog moguće kratkotrajne promjene vremena.
Društvo
DRAMA U SARAJEVO-GASU: Elek odbio da preda funkciju direktora
Kako tvrdi odlično obaviješteni izvor Capitala, Elek je juče odbio da dođe na primopredaju dužnosti i da fotelju prepusti novoimenovanom direktoru Igoru Đokanoviću.
„Nakon što je predsjednik Upravnog odbora Sarajevo-gasa Dražen Vrhovac potpisao rješenje o smjeni Eleka i imenovanju Đokanovića, trebala je da bude obavljena primopredaja, ali Elek je odbio da preda dužnost.
Pronašao je potpuno nesuvislo obrazloženje u tome da ne želi da prepusti funkciju Đokanoviću, dok on (Đokanović) ne bude razriješen sa mjesta načelnika Odjeljenja za privredu i društvene djelatnosti opštine Istočno Novo Sarajevo“, objašnjava izvor Capitala.
Podsjećamo, Elek je 12. jula naveče smijenjen sa funkcije direktora Sarajevo-gasa nakon što su svi članovi Upravnog odbora po nalogu lidera SNSD-a Milorada Dodika glasali za njegovu smjenu (ako su uopšte glasali).
Mediji bliski vlasti tada su objavili i da je isključen iz SNSD-a, kao i da će biti ekspresno uklonjen i sa funkcije v.d. predsjednika Nadzornog odbora OC „Jahorina“, ali nijedna smjena još nije sprovedena u djelo.
(BN) Foto: Sarajevo-gas
Društvo
Opština u BiH ostaje bez fabrike i 600 radnih mjesta? NIJEMCI DONIJELI NOVU ODLUKU
Jedan od najvećih planiranih industrijskih projekata u Bosni i Hercegovini neće biti realizovan na lokaciji Osmanlije kod Kupresa, nakon što je investitor BH Magnezij & Minerali povukao zahtjev za odobrenje Studije uticaja na životnu sredinu i odlučio da odustane od izgradnje pogona na toj lokaciji.
Riječ je o projektu koji je trebalo da otvori čak 600 novih radnih mjesta i koji je zbog svog značaja bio prepoznat i na evropskom nivou.
Kompanija je saopštila da ova odluka ne znači odustajanje od investicije, već da će proizvodnju magnezijuma pokušati da realizuje na drugoj lokaciji koja ispunjava sve prostorne, ekološke i institucionalne uslove.
Šta je trebalo da bude izgrađeno
Biznisinfo ističe da je investitor planirao izgradnju velikog industrijskog kompleksa koji bi se sastojao od 14 objekata, uglavnom proizvodnih pogona, ali i upravne zgrade, laboratorija, garderoba i pratećih sadržaja.
Ukupna površina objekata trebalo je da iznosi 20.432 kvadratna metra, a u pogonu je bilo planirano zapošljavanje oko 600 radnika, što bi ovu investiciju svrstalo među najveće industrijske projekte u posljednjih nekoliko godina u BiH.
Poseban značaj projektu davala je činjenica da je magnezijum jedna od kritičnih sirovina Evropske unije, dok je projekat na Kupresu bio prepoznat kao strateški u okviru Evropske alijanse za sirovine (European Raw Materials Alliance – ERMA).
S obzirom na to da je proizvodnja magnezijuma u Evropi veoma ograničena, očekivalo se da bi ova investicija imala značaj ne samo za BiH, već i za evropsku industriju.
Zašto je projekat zaustavljen
Iz kompanije navode da su se okolnosti u međuvremenu promijenile nakon što je Opštinsko vijeće Kupres u martu ove godine usvojilo odluke o zaštiti izvorišta i novim zonama sanitarne zaštite.
Prema podacima kojima raspolaže investitor, planirana lokacija Osmanlije, odnosno Banov Majdan, barem se djelimično nalazi u drugoj zoni sanitarne zaštite izvorišta Bašinac. U toj zoni nije dozvoljena izgradnja industrijskog pogona kakav je bio planiran, zbog čega dokumentacija pripremljena za ovu lokaciju više nije mogla da bude osnova za nastavak postupka.
Kompanija ističe da od početka želi da razvija projekat isključivo u skladu sa zakonom i ekološkim standardima, te da je upravo zbog toga odlučila da povuče zahtjev za odobrenje Studije uticaja na životnu sredinu.
Projekat se seli na novu lokaciju
Iz kompanije BH Magnezij & Minerali naglašavaju da nisu odustali od proizvodnje magnezijuma.
Navode da su već u razgovorima o novoj lokaciji koja će ispunjavati sve potrebne uslove za realizaciju ovog strateškog projekta, te poručuju da će njegov razvoj nastaviti odgovorno i transparentno.
-
Politika3 dana agoKO JE SLJEDEĆI NA DODIKOVOJ LISTI ZA ODSTREL? Unutrašnji obračuni u SNSD-u koji se više ne mogu sakriti.
-
Hronika3 dana agoNATAŠA MILJANOVIĆ ZUBAC IZNIJELA TEŠKE OPTUŽBE! Tvrdi da je dokumentaciju predala tužilaštvu i poručuje: “Čekam hapšenja”
-
Politika3 dana agoBORENOVIĆ OŠTRO OSUDIO NAPAD: Nasilje nad srpskim povratnicima ne smije ostati nekažnjeno
-
Sport3 dana agoSKANDAL IZA KULISA FINALA! Luis de la Fuente jednim potezom ponizio Trampa pred cijelim svijetom!
-
Banjaluka3 dana agoPOHVALE KOJE ODJEKUJU SVIJETOM! Šta je svjetska travel zvijezda poručila o Drašku Stanivukoviću nakon posjete Banjaluci?
-
Banjaluka1 dan agoSTANIVUKOVIĆ U MELINI: Izgradili smo vodovod, podržali parohijski dom i čuvamo zajedništvo
-
Politika3 dana agoKO ĆE ODGOVARATI? Vučkovac: Četiri godine čekanja, stotine djece ostale bez mjesta u vrtiću u Prijedoru
-
Politika2 dana agoVUKOMANOVIĆ: Oko 10.000 penzionera u Srpskoj i dalje plaća dodatni namet za zdravstveno osiguranje
