Connect with us

Politika

VLADA SRPSKE: Uzrok političke krize u BiH je NAPAD ŠMITA na ustavni poredak

BiH se nalazi u dubokoj političkoj krizi zbog nezakonitih i nepromišljenih postupaka penzionisanog njemačkog birokrate po imenu Kristijan Šmit, koji protivpravno prisvaja diktatorska ovlašćenja nad BiH, navodi se u 33. izvještaju Republike Srpske Savjetu bezbjednosti UN.

“Kruna njegovog samovoljnog djelovanja jeste pokušaj rušenja i hapšenja demokratski izabranog predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika na osnovu takozvanog krivičnog “zakona” koji je lično donio svojom odlukom. Šmitovi postupci su opasni, provokativni, destabilišući i potpuno nepotrebni”, naglašava se u Izvještaju.

U ovom dokumentu se ističe da je riječ je o šokantnom napadu na demokratiju u BiH i ciničnom odbacivanju vladavine prava.

Dodaje se da Šmitovo nezakonito prisvajanje vlasti predstavlja očigledno kršenje principa sadržanih u Povelji UN i da bi svaka država članica, koja drži do demokratije i vladavine prava, trebalo da bude zaprepaštena i zgrožena njegovim postupcima.

“Dozvoliti mu da nastavi svoju pogubnu vladavinu u BiH bio bi skandal bez presedana”, poručeno je u drugom dijelu Izvještaja, koji je usvojila Vlada Republike Srpske.

Podsjeća se da Savjet bezbjednosti UN nikada nije odobrio imenovanje Šmita za visokog predstavnika, što je nužan uslov prema odredbama Dejtonskog sporazuma, te da je nevjerovatno da tvrdi da kao visoki predstavnik ima ovlašćenje da svoju volju pretoči u zakon, bez saglasnosti strana potpisnica Aneksa 10. i ikakve kontrole bilo kog drugog organa, bilo u ili van BiH.

“Šmita je BiH nametnula mala, neformalna i samoproglašena grupa zemalja, poznata kao Upravni odbor takozvanog Savjeta za implementaciju mira, koja nema nikakva pravna ovlašćenja. Ali čak i da Šmit jeste legitiman visoki predstavnik, apsolutno ništa u Dejtonskom sporazumu niti u bilo kom drugom izvoru prava ne daje mu ovlašćenje da nameće zakone ili donosi obavezujuće odluke”, konstatuje se u Izvještaju.

Dodaje se da Šmitova uzurpacija zakonodavne vlasti predstavlja negiranje suvereniteta BiH kao članice UN, njenog demokratskog ustavnog poretka i temeljnih principa vladavine prava.

Republika Srpska upozorava da je Šmit namjerno i više puta podrio Ustav BiH izdavši provokativne naloge koje proglašava “zakonima” obavezujućim za građane BiH.

Najdrastičniji i najnesmotreniji njegov represivni čin je lažni “zakon” koji je nametnuo u julu 2023. godine, a kojim se propisuju zatvorske kazne za zvaničnike koji odbiju da njegove nezakonite odluke priznaju kao da su ih usvojila demokratski izabrana zakonodavna tijela BiH.

Očigledna meta toga, dodaje se, bio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik koji, kao i Narodna skupština i ostali lideri Srpske, uporno odbija da prizna Šmitovo navodno pravo da vlada BiH kao apsolutni despot.

Podsjeća se da je, kao prirodan odgovor na Šmitove protivpravne i neustavne pokušaje da upravlja BiH odlukama, Narodna skupština Republike Srpske u junu 2023. usvojila zakon kojim se obustavlja objavljivanje takvih nezakonitih odluka u Službenom glasniku Republike Srpske.

“Kad ga je predsjednik Dodik formalno proglasio, kako ga na to obavezuje Ustav Republike Srpske, Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv njega i to na osnovu Šmitovog diktatorskog i neustavnog edikta. Predsjednik Dodik je potom podvrgnut montiranom procesu kojim je predsjedavao sudija koji u vrijeme rata bio vojni sudija iz redova bošnjačke armije”, navodi se u Izvještaju.

U ovom dokumentu se dodaje da Dodik nije optužen za kršenje demokratski usvojenog krivičnog zakona, nego za nepoštovanje samovolje nekakvog njemačkog birokrate, te da je suđenje bilo bukvalno izvan okvira prava, s obzirom da se temeljilo na navodnom kršenju fiktivnog “zakona” koji nikada nije usvojen ni u jednom domu Parlamentarne skupštine BiH.

“Uprkos tome, Sud i Tužilaštvo BiH, pod pritiskom Šmita i određenih stranih ambasada, postupali su kao da je taj izmišljeni krivični “zakon” uredno donesen u skladu sa Ustavom BiH. Nakon okončanja formalnog postupka, sudija je proglasio predsjednika Dodika krivim za kršenje Šmitovog protivpravnog dekreta i osudio ga na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu obavljanja javnih funkcija”, dodaje se u Izvještaju.

Ističe se da Šmitov pokušaj svrgavanja Dodika posredstvom nezakonite i neustavne odluke predstavlja težak nasrtaj na vladavinu prava i demokratiju u BiH, a njegov pokušaj da Dodika pošalje u zatvor i poništi slobodne i fer izbore za funkciju predsjednika u Republici Srpskoj predstavlja flagrantno kršenje međunarodnog prava, standarda EU, Dejtonskog sporazuma i vrijednosti koje zapadne zemlje tvrde da zastupaju.

U Izvještaju se naglašava da je jasno da Šmit pokušava da smijeni Dodika, ali da nikada neće moći da smijeni narod Republike Srpske koji u velikoj većini podržava njegovu odbranu Dejtonskog sporazuma i odbacivanje Šmitovih diktatorskih postupaka.

“Upravo je pokušaj njegovog nasilnog uklanjanja dodatno ujedinio građane Republike Srpske u otporu Šmitovoj nezakonitoj i destabilišućoj diktaturi”, poručuje se u Izvještaju.

U ovom dokumentu se napominje da je nakon izricanja presude protiv predsjednika Srpske, Sud BiH izdao nalog za njegovo i hapšenje predsjednika Vlade i Narodne skupštine Srpske Radovana Viškovića i Nenada Stevandića, te da je čak uputio i zahtjev Interpolu za izdavanje međunarodne potjernice, što je Interpol, u skladu sa svojim pravilima koja zabranjuju djelovanje političke prirode, opravdano odbio.

“Pojedini bošnjački političari zatražili su i od misije EUFOR da pomogne u hapšenju predsjednika Dodika, ali je EU, slijedeći logiku Interpola i prepoznajući političku prirodu naloga za hapšenje, ovaj zahtjev mudro odbila”, navodi se u Izvještaju.

Podsjeća se i da je Agencija za istrage i zaštitu BiH 23. aprila pokušala neuspješno da uhapsi Dodika u Istočnom Sarajevu.

“Bilo kakvi dalji pokušaji hapšenja predsjednika Dodika ili drugih zvaničnika iz Republike Srpske bio bi opasan potez koji bi samo dodatno produbio krizu u BiH i tako ugrozio njenu budućnost”, zaključuje se u drugom dijelu Izvještaja.

Savjet bezbjednosti UN održaće polugodišnju debatu o situaciji u BiH u utorak, 6. maja, u 16.00 časova u Njujorku, saopšteno je na zvaničnoj stranici Savjeta.

Related Topics:

Politika

ZAROBLJENE INSTITUCIJE SRPSKE: Odluke Vlade donose se u stranačkim kabinetima, a ne u institucijama?

Izjave o potrebi stranačke saglasnosti za odluke Vlade ponovo su otvorile pitanje odnosa partijskih struktura i institucija Republike Srpske. Kritičari tvrde da je javni interes potisnut partijskim interesima, dok vlast ovakav model rada predstavlja kao političku odgovornost.

„Trebala mi je saglasnost Predsjedništva stranke“

Vlada Republike Srpske trebalo bi da djeluje u javnom interesu i u okviru zakona, ali najnovije izjave predsjednika Vlade Sava Minića otvorile su pitanje koliko je izvršna vlast u donošenju odluka samostalna.

Minić je nedavno govorio o odluci da se osnovcima, srednjoškolcima i studentima obezbijedi novčana pomoć, navodeći da je prije njenog donošenja morao dobiti saglasnost partijskog rukovodstva.

„Meni je trebala saglasnost Predsjedništva stranke i predsjednika da svim našim osnovcima i srednjoškolcima pomognemo sa 100 konvertibilnih maraka, odnosno sa 150 maraka kada su u pitanju srednjoškolci i studenti“, rekao je Minić.

Upravo ovu izjavu politikolog Milenko Dačević vidi kao pokazatelj potiskivanja institucija u korist partijskog odlučivanja.

„Na takav način podrivamo politički i ustavni sistem Republike Srpske i primjenjujemo matricu komunističkih lidera, koji su državu pretvorili u partijsku, a ekonomiju u ekonomiju političke partije. To je jako opasno, riskantno i jako loše“, ocijenio je Dačević.

Kritike zbog donošenja odluka van institucija

Ekonomista Milenko Stanić smatra da se donošenjem odluka u partijskim strukturama, umjesto kroz Vladu i druge nadležne institucije, dodatno slabi povjerenje građana u sistem.

Prema njegovom tumačenju, takva praksa stvara utisak da građani socijalnu i ekonomsku podršku ne ostvaruju na osnovu zakona i unaprijed utvrđenih pravila, već zahvaljujući političkoj odluci partijskog lidera.

„Takvim odlukama se šalje pogrešna poruka građanima i javnosti da svoje osnovne ekonomske potrebe i socijalna primanja ne dobijaju od države na bazi zakona, već da ta primanja zavise isključivo od želja, volje i raspoloženja lidera političke partije“, rekao je Stanić.

On je posebno problematizovao donošenje ovakvih mjera neposredno pred izbore, ocjenjujući da takva praksa nije primjer razvijenih demokratskih sistema.

Pitanje, međutim, nije samo visina pojedinačne pomoći, već način na koji se odluke donose – odnosno da li građani ostvaruju prava kroz institucije i zakonske procedure ili kroz političku volju.

Dodik: „Interes Republike Srpske ja određujem“

Kritičari aktuelnog sistema odlučivanja podsjećaju i na ranije izjave Milorada Dodika, koji je prije četiri godine sa skupštinske govornice govorio o tome ko određuje interes Republike Srpske.

„Interes Republike Srpske ja određujem. Ne određuje niko tamo negdje po poljanama, ja sam predsjednik i ja određujem šta je interes Republike Srpske i šta je njeno pravo“, rekao je tada Dodik.

Ova izjava i danas se koristi kao ilustracija tvrdnji opozicije da je političko odlučivanje u Republici Srpskoj u velikoj mjeri koncentrisano oko jednog čovjeka.

Poslanik u Parlamentarnoj skupštini BiH Mladen Bosić smatra da se posljedice takvog načina upravljanja vide i kroz odluke Narodne skupštine Republike Srpske.

Od skupštinskih odluka do njihovog povlačenja

Bosić kao primjer navodi situaciju u kojoj je Narodna skupština Republike Srpske usvajala odluke kojima su osporavane institucije BiH i pokušavano vraćanje pojedinih nadležnosti, da bi potom, kako tvrdi, iste odluke bile promijenjene kada je to politički odgovaralo rukovodstvu.

„Tipičan primjer za to je bilo nedavno kada je Narodna skupština na zahtjev autokrate donijela niz zakona kojima nije priznavala institucije Bosne i Hercegovine i kojima je vraćala nadležnosti. Isti ti ljudi su poslije mjesec dana, ponovo na zahtjev autokrate, kada je bilo u pitanju skidanje njegovih ličnih sankcija, glasali za ukidanje onih odluka koje su sami donijeli“, rekao je Bosić.

On smatra da bi promjena takvog sistema bila moguća tek kada bi se, kako je rekao, „razvlastio autokrata“.

Institucije, izbori i javni novac

Kritike opozicije i sagovornika ne odnose se samo na politički sistem. Kao posljedica zarobljenih institucija navode se i način upravljanja javnim novcem, stanje ekonomije i sve veća zaduženost Republike Srpske.

U takvom ambijentu posebno se otvara pitanje da li javne politike nastaju na osnovu dugoročnih potreba društva, zakona i ekonomskih kriterijuma ili su povezane sa trenutnim političkim interesima.

Pred izbore, dodatnu težinu ima i pitanje korištenja javnih sredstava za mjere koje mogu imati politički efekat. Kritičari vlasti upravo zbog toga insistiraju na strožem razdvajanju partijskog i institucionalnog djelovanja.

Da li će institucije Republike Srpske biti snažnije od partijskih struktura, ili će politička volja i dalje biti presudna za donošenje ključnih odluka, ostaje jedno od važnih pitanja pred građanima koji će na izborima odlučivati o budućem pravcu Republike Srpske.

Nastavi čitati

Politika

LAŽNA SLIKA PODRŠKE SNSD-u? Snimci iz Šamca razotkrivaju ono što su pokušali sakriti (VIDEO)

Predizborna tribina SNSD-a u Šamcu izazvala je burne reakcije na društvenim mrežama. Dok stranka tvrdi da je u rodnom gradu Sava Minića okupila više od 15.000 ljudi, opozicija i kritičari vlasti dovode u pitanje način na koji je skup organizovan i tvrde da je dio prisutnih dovožen autobusima.

SNSD: „Iz Šamca krećemo u novu pobjedu“

SNSD je sinoć u Šamcu zvanično započeo predizbornu kampanju, a upravo je ovaj posavski grad izabran za jedan od centralnih skupova stranke.

Kandidat SNSD-a za predsjednika Republike Srpske Savo Minić poručio je da iz njegovog Šamca počinje nova pobjednička kampanja.

Lider SNSD-a Milorad Dodik rekao je da je Minić najbolji kandidat za predsjednika Republike Srpske, dok su Željka Cvijanović i drugi funkcioneri stranke pozvali građane da podrže SNSD na izborima 4. oktobra.

Stranački izvori i mediji bliski vlasti naveli su da se na skupu okupilo više od 15.000 ljudi.

Međutim, upravo procjena broja prisutnih i način organizacije skupa postali su predmet političkih polemika.

Opozicija tvrdi: „Bez autobusa nema podrške“

Na društvenim mrežama pojavili su se snimci za koje kritičari SNSD-a tvrde da pokazuju drugačiju sliku od one koja je predstavljena u izvještajima sa skupa.

Posebno se problematizuje dolazak organizovanih grupa iz drugih mjesta, odnosno tvrdnje da su građani na tribinu dovoženi autobusima.

Iz opozicionih krugova zbog toga se postavlja pitanje koliki je stvarni broj građana iz samog Šamca koji su došli da podrže kandidaturu Sava Minića, a koliko je prisutnih stiglo organizovanim prevozom.

Te tvrdnje, međutim, predstavljaju političke ocjene i za njih je potrebno imati konkretne dokaze o broju autobusa, mjestu iz kojeg su došli i broju ljudi koji su njima prevezeni.

Minićev rodni grad pod posebnom pažnjom

Posebnu težinu ovoj polemici daje činjenica da je Šamac rodni grad Sava Minića, kandidata SNSD-a za predsjednika Republike Srpske.

Zbog toga opozicija njegov nastup u Šamcu koristi kao svojevrsni test podrške kandidatu na lokalnom terenu.

SNSD, s druge strane, upravo skup u Šamcu predstavlja kao početak velike izborne pobjede. Na tribini su predstavljeni kandidati stranke, a Mladi socijaldemokrati razvili su i trobojku dugu 200 metara.

Jedni vide „mašineriju“, drugi organizovani dolazak

Savo Minić je na skupu poručio da je SNSD spreman za izbornu trku i govorio o velikoj stranačkoj mašineriji koja kreće u kampanju.

Milorad Dodik je, takođe, naglasio da SNSD iz Šamca kreće u novu pobjedu i pozvao pristalice da podrže stranku i njene kandidate.

Upravo će narednih dana biti predmet političke borbe pitanje da li brojnost predizbornih skupova zaista odražava raspoloženje birača ili je riječ o organizovanim stranačkim okupljanjima.

Jer, fotografija punog skupa može pokazati koliko je ljudi bilo na jednom mjestu, ali sama po sebi ne može pokazati koliko njih zaista podržava određenu političku opciju.

Izbori će dati pravi odgovor

Bez obzira na različite procjene i političke interpretacije sinoćnjeg skupa, stvarni nivo podrške SNSD-u i Savi Miniću neće određivati broj ljudi na tribini, već glasovi na izborima 4. oktobra.

Do tada će ovakvi skupovi biti važan dio političke kampanje, ali i prostor za međusobna optuživanja vlasti i opozicije.

U Šamcu su jedni vidjeli „15.000 ljudi i početak nove pobjede“, dok drugi u snimcima traže dokaz da je slika sa terena potpuno drugačija.

Upravo zbog toga će izborni rezultat biti jedini pouzdan odgovor na pitanje kolika je stvarna podrška SNSD-u i njegovom kandidatu u Šamcu – ali i širom Republike Srpske.

Nastavi čitati

Politika

STANIVUKOVIĆ UDARIO NA KARANA: „On nije predsjednik, to je fikus – gdje je taj čovjek uopšte?“

Lider Pokreta Sigurna Srpska Draško Stanivuković na otvaranju kampanje podržao Branka Blanušu i Marinka Božovića, uz oštre kritike na račun aktuelne vlasti i kandidata vladajućeg bloka.

„Karan nije predsjednik, to je fikus“

Predsjednik Pokreta Sigurna Srpska Draško Stanivuković iskoristio je skup na banjalučkom Kastelu, kojim je ovaj opozicioni blok zvanično otvorio predizbornu kampanju, da pošalje podršku kandidatima Branku Blanuši i Marinku Božoviću, ali i da oštro kritikuje kandidate vladajuće strukture.

Govoreći o izborima za predsjednika Republike Srpske, Stanivuković je rekao da PSS podržava Blanušu kao zajedničkog opozicionog kandidata, dok je za aktuelnog predsjednika RS Sinišu Karana iznio veoma oštru ocjenu.

„Branko Blanuša je naš zajednički kandidat za predsjednika Republike Srpske, dok je Savo Minić kandidat za Karana, a Karan nije predsjednik. To je fikus, gdje je taj čovjek uopšte? Da li će to biti Karan, Milorad ili Savo ili ko god koga oni predlažu, to nisu predsjednici i to narod mora da vidi“, poručio je Stanivuković.

Ove tvrdnje predstavljaju Stanivukovićev politički stav i kritiku rada aktuelne vlasti, a ne utvrđenu činjenicu o ulozi Siniše Karana.

„Podržavamo stvarnog čovjeka“

Stanivuković je govorio i o kandidaturi Marinka Božovića za srpskog člana Predsjedništva BiH, poručujući da PSS iza tog kandidata stoji kao iza, kako je naveo, „stvarnog čovjeka“.

„Mi podržavamo stvarnu priču za srpskog člana Predsjedništva BiH i to je Marinko Božović, a ne srpskog člana Predsjedništva koji ode u Sarajevo i zaboravi da je Srbin“, rekao je Stanivuković.

Time je lider PSS-a pokušao da napravi jasnu razliku između kandidata opozicionog bloka i predstavnika vlasti, posebno u pogledu odnosa prema Republici Srpskoj i političkog djelovanja u institucijama BiH.

„Narod će prepoznati naš izbor“

Stanivuković je poručio da je PSS uvjeren u izbor svojih kandidata i da će naredne sedmice kampanje, kako očekuje, pokazati kakvu podršku oni imaju među građanima.

Prema njegovim riječima, cilj kampanje je da se građanima predstavi drugačija politička ponuda i da se kroz izborni rezultat napravi promjena vlasti.

„Sigurni smo u svoj izbor, a vjerujem da će u narednih mjesec dana kampanje i građani prepoznati taj izbor“, poručio je Stanivuković.

Predizborna kampanja tako je već na njenom početku dobila oštar ton, a upravo će trka za funkciju predsjednika Republike Srpske i člana Predsjedništva BiH biti među ključnim političkim bitkama predstojećih izbora.

Nastavi čitati

Aktuelno