Connect with us

Svijet

EVROPA NA RUBU! Luksuz je gotov, počinje borba za opstanak!

“Da bi stvari ostale iste, sve se mora promijeniti”, aforizam je iz “Geparda”, romana Giuseppea Tomasi di Lampeduse o aristokratiji iz 19. stoljeća, koja pokušava sačuvati svoj privilegirani status dok Sicilija ključa zbog revolucije.

List Economist piše da ovaj aforizam sažima tešku situaciju Evrope u 21. vijeku.

“Evropska unija u srcu kontinenta neobično njeguje bezbrižno uvjerenje da se može promijeniti samo ako je na to prisiljena krizom. Zbog toga je od vitalnog značaja da shvati da je u krizi. Dugo se oslanjajući na kinesko tržište radi svog ekonomskog rasta, ruski plin radi svoje industrije i američku vojsku radi svoje sigurnosti, EU je potresena trogodišnjim ratom u Ukrajini i tromjesečnim agresivnim transakcionizmom Donalda Trampa u Americi”, naveo je Economist.

U tekstu ovog lista je konstatirano da Stari kontinent mora prihvatiti promjene usljed svjetskih previranja, a da bi to trebao početi odricanjem od politike luksuza, za koju je istaknuto da se uzimala zdravo za gotovo. Riječ je o, kako se dodaje, pretjeranom užitku koji se sada teško može priuštiti.

Ono prvo što je sugerisano jeste da EU mora promijeniti odnos prema Velikoj Britaniji koja je prije pet godina istupila iz Unije. Smatra se da je EU tretirala Veliku Britaniju kao loše dijete, dijelom i zbog toga da bi izbjegla to da druge članice pokušaju ono što je Velika Britanija uradila 2020. Economist piše da bi EU trebala poboljšati odnos prema Velikoj Britaniji zbog toga što ova zemlja ima vojnu, geopolitičku i industrijsku težinu.

Sljedeća sugerisana promjena jeste promjena “sebičnog” odnosa EU prema udaljenijim državama.

“EU je godinama pokušavala nametnuti svoja pravila, bilo da je riječ o onima koja se odnose na okoliš, uslove rada ili mnogo toga drugog. Eurokrati su uživali u ‘briselskom efektu’, pri čemu su propisi osmišljeni u Briselu brzo postali svjetski standardi. Zabrinutost iziritiranih zemalja, kao što je Indonezija, kojima je rečeno da uzgajaju palme na ovaj ili onaj način, nonšalantno je odbačena kao da nije evropski problem”, ukazano je.

Naglašeno je da je prethodno sugerirana promjena nužnija u trenutku kada EU treba potpisati mnogo trgovinskih sporazuma kako bi neutralizirala američki protekcionizam.

Jedna promjena se već događa, a to je uklanjanje administrativnih barijera u poslovanju. Posljedica toga bi mogla biti da članice više posluju jedna s drugom ako EU više ne mogne toliko slobodno poslovati sa Sjedinjenim Američkim državama. Ipak, prema procjeni Međunarodnog monetarnog fonda, administrativne barijere za trgovinu među državama Unije su jednake carinskoj stopi od 110 posto.

Economist je kao posebno dekadentnom osobinom Evrope istakao odgađanje problema sve dok ne postane toliko akutan da njegovo rješavanje košta bogatstvo. Kao primjer za to je navedena demografija.

“Evropa je 1980-ih imala pet radnika na jednog penzionera. Sada ima tri radnika na jednog penzionera, a do 2050. će imati dva radnika na jednog penzionera. Neka od rješenja za ispravljanje ravnoteže po ovom pitanju djeluju privlačno, ali su nepraktična. Prisiljavanje Evropljana da imaju više djece nije bilo uspješno, a uvoz migranata je politički sporan”, napomenuto je.

Britanski list smatra da se izbjegava očigledno rješenje, a to je da se ljudi primoraju da duže rade. Shodno tome, konstatirano je da je luksuz izostanak podizanja starosne granice za penzionisanje usljed produženja očekivanog životnog vijeka.

Kao posljednja, peta stvar koja se mora promijeniti istaknuta je “hedonistička navika u posljednjih nekoliko decenija – štednja u odbrani”, što je značilo više novca za socijalnu potrošnju, piše Economist.

Svijet

OPASNA IGRA VATROM: Eksplozije kod iranskog nuklearnog srca!

U poslijepodnevnim časovima čule su se eksplozije u iranskom lučkom gradu Bušer, javljaju tri poluzvanična iranska medija.
oš se ne zna šta je izazvalo eksplozije, prenosi AP.

Bušer je mjesto gdje se nalazi jedina iranska nuklearna elektrana, kojom Iranci upravljaju uz rusku pomoć.

Iranske vlasti nisu saopštile da postoji bilo kakav problem u toj nuklearnoj elektrani, prenosi Politika.

U međuvremenu, u gradu Jazdu u centralnom dijelu Irana od‌jeknule su eksplozije, a pojedini izvori navode da su one rezultat izraelskih vazdušnih napada na elektranu i vojnu bazu.

(Politika) Foto: Screenshot AP

Nastavi čitati

Svijet

ISTOK UZVRAĆA UDARAC: Rusija, Kina i Indija stvaraju novu svjetsku ekonomsku silu!

Robne berze Rusije (Peterburška berza), Kine, Indije, Irana, Bjelorusije, Kazahstana i Uzbekistana potpisale su na Peterburškom međunarodnom ekonomskom forumu (PMEF) deklaraciju o osnivanju Međunarodne asocijacije robnih i fjučers berzi.

“Uklanjanje trgovinskih barijera, pojednostavljen pristup perspektivnim tržištima, širenje kruga poslovnih partnera, dodatni trgovinski i marketinški alati – to su koristi koje naši klijenti dobijaju”, izjavio je predsjednik upravnog odbora Bjeloruske univerzalne robne berze (BUTB) Aleksandar Osmolovski, opisujući prednosti nove asocijacije, prenosi Komersant.

Prema saopštenju za medije, asocijacija bi trebalo da postane ključna platforma za saradnju robnih i fjučers berzi zemalja članica Evroazijske unije (EAEU+), Šangajske organizacije za saradnju ŠOS i zemalja grupe BRICS+.
oseban akcenat će biti na realizaciji projekta formiranja međunarodne cjenovne agencije, čiji je cilj uspostavljanje sistema pravičnih cjenovnih pokazatelja za ključne robe.

Pored BUTB-a i Peterburške berze, deklaraciju su potpisale i Nacionalna robno-derivativna berza Indije, Azijsko-evropski međunarodni trgovinski centar iz Kine, Robna berza Irana, robna berza “Evroazijski trgovinski sistem” iz Kazahstana i Uzbekistanska republička robno-sirovinska berza.

Razvoj organizovanih robnih tržišta u okviru Evroazijske ekonomske unije (EAEU) ulazi u novu fazu, izjavio je predsjednik Peterburške berze Igor Artemjev.

Ova berza je početkom marta 2025. zvanično vratila svoje istorijsko ime – Peterburška berza, a u proteklom periodu osavremenila strategiju, pokrenula sopstvenu informativno-analitičku platformu SPX i ojačala saradnju s Kazahstanom putem berze ETS.

Peterburška berza se pozicionira kao lider u integraciji robnih tržišta Evroazije, a kroz novu asocijaciju, SPX platformu i nacionalno cjenovno tijelo gradi se osnova za sopstvenu cjenovnu infrastrukturu i dublju regionalnu ekonomsku saradnju, prenosi Bankar.me.

Kako je ranije ovog mjeseca Artemjev najavio za Forbes, ciljevi Međunarodne asocijacije robnih i fjučers berzi su da postane glavna platforma za dijalog i saradnju među berzama, da obezbijedi razmjenu iskustava i informacija, da razvija zajedničke standarde i metodologije, da poboljša transparentnost i likvidnost trgovanja, kao i da jača ulogu robnih berzi u regionalnoj ekonomiji — kroz analitiku, cjenovne indikatore i saradnju sa regulatorima.

Artemjev je istakao važnost nezavisnih izvora tržišnih informacija usljed spoljnog pritiska i sankcija. U tom cilju osnovano je Nacionalno berzansko cjenovno agencijsko tijelo, koje će razvijati reprezentativne cjenovne indikatore i analitiku za pojedine sektore, koristiti podatke iz stvarnih transakcija (berzanskih i vanberzanskih ugovora) i oslanjati se na SPX platformu za širenje informacija.
Peterburška berza je najveća robna berza u Rusiji i jedna od najvećih spot berzi na svijetu, ključna za stabilnost i transparentnost na ruskim robnim i finansijskim tržištima. U 2024. godini obim trgovine iznosio je 2,337 biliona rubalja (oko 30 milijardi dolara), što je rast od 31,9 odsto u odnosu na 2023. godinu, prenosi Biznis.rs.

Nastavi čitati

Svijet

Iranski šef diplomatije “IDEM PUTINU! Nikad nismo vjerovali Zapadu, sada još manje”

Iranski ministar spoljnih poslova Abbas Arakči potvrdio je na konferenciji za novinare da danas putuje u Moskvu, gdje će se sutra sastati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Govoreći na konferenciji u Istanbulu, Arakči je izjavio: „Popodne idem u Moskvu, a sutra ujutru imam sastanak s predsjednikom Putinom.“

Dodao je da su Iran i Rusija dugogodišnji partneri, opisujući Moskvu kao „prijatelja Irana“ s kojim se redovno konsultuju.

„Nikad nismo vjerovali Zapadu, sada još manje“

U nastavku konferencije Arakči je rekao da tokom pregovora „nikada nije vjerovao zapadnim zemljama“, te da danas postoji još više razloga za nepovjerenje.

„Sada još manje trebamo vjerovati Zapadu“, poručio je.

Pozvao je sve aktere da „pričekaju odgovor Irana“ prije nego što ponovo pokušaju pokrenuti diplomatski proces.

Neizravni pregovori sa SAD-om

Na pitanje o komunikaciji sa Sjedinjenim Američkim Državama, Arakči je potvrdio da je prije napada održavao neizravne pregovore s glavnim Trampovim pregovaračem Stivom Vitkofom.

„Kada su razgovori prekinuti zbog američke agresije, nastavili smo da primamo poruke od Amerikanaca putem različitih kanala, posebno preko Omana“, rekao je.

Oman već godinama djeluje kao posrednik između Vašingtona i Teherana, posebno u trenucima pojačanih tenzija.

Arakči je na kraju konferencije najavio i dalje diplomatske aktivnosti nakon susreta u Moskvi.

Nastavi čitati

Aktuelno