Svijet
Ko je “rumunski Tramp”!? Simion želi dijelove Moldavije i Ukrajine, kritičan prema Rusiji
Nacionalistički kandidat George Simion (Đorđe Simion) osigurao je više nego uvjerljivu pobjedu u prvom krugu ponovljenih predsjedničkih izbora u Rumuniji. Osvojio je 40,5 posto glasova. Drugo mjesto zauzeo je gradonačelnik Bukurešta Nicusor Dan (Nikušor Dan) s 20,89 posto glasova, a treći je završio zajednički kandidat vladajuće koalicije, Crin Antonescu (Krin Antonesku), s 20,34 posto glasova.
U unaprijed snimljenom govoru, Simion, 38-godišnji vođa Alijanse za jedinstvo Rumuna (AUR), poručio je da su se Rumuni “uzdigli” i da ima samo jedan cilj ako bude izabran: “vratiti rumunskom narodu ono što mu je oduzeto”.
Kako bi se shvatilo šta to znači, potrebno je baciti bliži pogled na Simiona kao osobu te njegovu gotovo idolizaciju američkog predsjednika Donalda Trampa i pokreta Make America Great Again (MAGA), piše AFP. Simion često nosi crvenu kapu MAGA i hvali se svojom direktnom vezom s Vašingtonom.
Prije šest godina osnovao stranku
Stranku AUR osnovao je 2019. godine. U samo šest kratkih godina, stranka, koja je započela kao marginalna antivakserska grupa tokom pandemije koronavirusa, izrasla je u drugu najveću rumunsku stranku, privlačeći dijasporu i mlade birače, iskoristivši bijes naroda usmjeren prema mainstream političarima.
Kao konzervativni hrišćanin, podržao je neuspješni referendum 2018. o promjeni rumunskog ustava kako bi se istospolni parovi spriječili da ikada sklope brak. Mnogi politički stavovi AUR-a podudaraju se s onima Trampovog pokreta MAGA, od konzervativizma u društvenim pitanjima do zaustavljanja vojne pomoći Ukrajini.
Izborna tijela trenutno istražuju finansiranje njegove kampanje nakon što je prijavio nula sredstava potrošenih na online promociju. Takođe je pod istragom zbog navodnog podsticanja ljudi na nasilje nakon što je rekao da bi izborne zvaničnike trebalo “oderati” jer su zabranili kandidaturu Calinu Georgescuu (Kalin Đorđesku). Kasnije je rekao da nije mislio ozbiljno.
Simion je najavio da mu je u slučaju pobjede “jedna od opcija” imenovati Georgescua za premijera. Opisujući sebe kao “umjerenijeg” od Georgescua, Simion je više puta insistirao na rumunskom “suverenitetu”.
Pozvao je da Rumunija vrati dijelove teritorije od Moldavije i Ukrajine, a trenutno mu je zabranjen ulazak u obje zemlje. Dok ga Ukrajina optužuje za “sistematske antiukrajinske aktivnosti”, Moldavija tvrdi da ugrožava nacionalnu bezbjednost.
Simion oštro kritikuje Evropsku uniju te je zaprijetio da će prekršiti bilo koji zakon iz Brisela s kojim se ne slaže. Ipak, smatra da Rumunija treba ostati članica.
U oštroj suprotnosti s Georgescuom, Simion je često osuđivao Rusiju, istovremeno napadajući Bruxelles i okrećući se prema Sjedinjenim Državama.
“Mi smo sigurno jedini koji imamo odnose sa State Departmentom i drugim dijelovima američke vlade”, izjavio je.
Meloni nazvao svojim političkim herojem
Simion je rekao da želi uspostaviti savez zemalja u duhu MAGA unutar Evropske unije.
Poput Ministarstva za efikasnost vlade (DOGE), savjetodavnog tijela Trampove administracije koje navodno prati prevare i rasipničko trošenje u američkim javnim institucijama, Simion želi da smanji broj radnih mjesta u nastojanju da “uloži u odbranu”.
Obećao je da će gotovo udvostručiti vojni budžet Rumunije, zemlje članice NATO-a koja graniči s ratom razorenom Ukrajinom, na četiri posto BDP-a u sljedećih pet godina.
Italijansku premijerku Giorgiju Meloni nazvao je svojim političkim herojem, pozvavši na “melonizaciju” Europe. “Vjerujte mi, bit će i ‘simionizacije’”, rekao je za Politico prošlog studenog, neposredno prije poništenih predsjedničkih izbora u Rumunjskoj, na kojima je osvojio četvrto mjesto.
U mjesecima otkako su ti izborni rezultati poništeni, njegova popularnost naglo je počela rasti. Žestoko je osudio poništenje prošlogodišnjih izbora, naglasivši da je u tijeku bitka za “demokraciju, volju naroda, vladavinu prava i ustavni poredak”.
Na televizijskoj debati predsjedničkih kandidata prošlog mjeseca, pojavio se s buketom cvijeća za Elenu Lasconi, kandidatkinju desnog centra koja je bila druga na prošlogodišnjem poništenom glasovanju, prije nego što je izašao u znak protesta zbog poništenih izbora.
Uticaj izbora
Ishod drugog kruga predsjedničkih izbora u Rumuniji s nestrpljenjem će se očekivati u evropskim prestonicama, Vašingtonu, Kijevu i Moskvi. Rumunija je važna tranzitna ruta za slanje oružja u Ukrajinu. Zemlja ima američki raketni štit u Deveseluu i tri glavne vazduhoplovne baze iz kojih NATO provodi misije vazdušnog nadzora do granice Ukrajine i Moldavije te preko Crnog mora.
Ukrajina izvozi 70% svog žita niz obalu Crnog mora, kroz rumunske teritorijalne vode, prema Istanbulu. Rumunska mornarica razminira te vode, a rumunsko vazduhoplovstvo obučava ukrajinske pilote za letenje F-16. Trampova administracija preispituje svoje odnose s Rumunijom. Sporazum o ukidanju viza naglo je otkazan uoči izbora.
Kao čelnik Savjeta za nacionalnu bezbjednost, rumunski predsjednik može staviti veto na bilo koju odluku i ima snažan uticaj na bezbjednosnu politiku. Simion je u razgovoru za BBC jasno dao do znanja kako smatra da je “Rusija najveća opasnost za Rumuniju, Poljsku i baltičke države”.
Međutim, uvjeren je da rat u Ukrajini “ne vodi nikuda”. Izjavio je kako se nada da će mirovni pregovori koje je organizovala Trampova administracija rezultovati prekidom vatre i mirovnim pregovorima. Javno ogorčenje zbog rumunske finansijske podrške ukrajinskim izbjeglicama bila je jedna od centralnih tačaka njegove kampanje, prenosi index.hr.
Svijet
RUTE UVJERAVA EVROPLJANE “Nijedna NATO članica nije sama”
Generalni sekretar NATO-a, Mark Rute, sastao se u Briselu sa premijerom Letonije Andrisom Kulbergsom, a glavne teme razgovora bile su predstojeći samit Alijanse u Ankari, jačanje odbrane i bezbjednosti na istočnom krilu NATO-a.
Rute je podsjetio da su francuski borbeni avioni, angažovani u misiji NATO Baltičkog vazdušnog nadzora, ovog mjeseca presreli i oborili dron koji je ušao u vazdušni prostor Letonije, ocijenivši da takvi incidenti pokazuju “opasno i neodgovorno ponašanje Rusije”.
Istovremeno je poručio da NATO ostaje spreman da zaštiti svaku članicu, naglasivši da “nijedan saveznik nije sam u NATO-u”.
Pohvale za ulaganja u odbranu
Rute je pohvalio Letoniju zbog snažne podrške Ukrajini, uključujući učešće u Međunarodnoj koaliciji za razvoj bespilotnih sistema, kao i zbog značajnih ulaganja u odbranu.
Prema njegovim riječima, Letonija će ove godine za odbranu izdvajati gotovo pet odsto bruto domaćeg proizvoda, što je među najvećim izdvajanjima u Alijansi i primjer ostalim članicama uoči samita NATO-a zakazanog za naredni mjesec u Ankari, navodi NATO.
Svijet
SVIJET U ŠOKU NAKON OPTUŽBI IZ KREMLJA! Peskov ogolio jezive detalje “Kijev izveo teroristički napad na dječiji autobus!”
Kijev je izvršio teroristički akt napadom dronom na autobus sa omladinskom fudbalskom reprezentacijom Bjelorusije u ruskoj Brjanskoj oblasti, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Ranije tokom dana, vršilac dužnosti gubernatora Jegor Kovalčuk saopštio je da je Ukrajina u blizini Brjanska napala autobus sa omladinskom fudbalskom reprezentacijom iz grada Gomelja u Bjelorusiji.
Grupa je putovala na odmor u Gelendžik. Poginula je žena koja je pratila tim, supruga jednog od trenera.
Svijet
PAKT KOJI MJENJA SUDBINU BLISKOG ISTOKA: Formira se privatni fond od 300 milijardi dolara za investicije u Iran
Okvirni sporazum SAD i Irana predviđa osnivanje privatnog investicionog fonda vrijednog 300 milijardi dolara koji bi trebalo da podstakne ulaganja u iransku privredu, a više od polovine sredstava već je obezbijeđeno, tvrdi izvor upoznat sa pregovorima.
Privatni fond vrijedan 300 milijardi dolara, namijenjen podsticanju investicija u Iran, predviđen je okvirnim sporazumom između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, a više od polovine tog iznosa već je obezbijeđeno, rekao je za Rojters izvor direktno upoznat sa dogovorom.
Prema njegovim rečima, fond je osmišljen kako bi obe strane imale snažan ekonomski motiv za postizanje konačnog sporazuma. Plan još nije zvanično objavljen, dok se Vašington i Teheran pripremaju za potpisivanje memoranduma u petak.
Fond nije odšteta niti pomoć vlada
Izvor navodi da će fond funkcionisati kao privatni investicioni mehanizam, a ne kao program obnove ili ratne odštete. U njemu neće biti državnog novca niti bespovratnih sredstava.
Finansijska sredstva već su obećale kompanije iz Sjedinjenih Američkih Država, zalivskih zemalja, Azije, Južne Amerike i Afrike, a ulaganja bi trebalo da budu usmjerena na energetiku, logistiku, proizvodnju i saobraćaj.
Iran prvobitno tražio 400 milijardi dolara
Visoki iranski izvor rekao je da je Teheran prvobitno tražio 400 milijardi dolara odštete za ratnu štetu od Sjedinjenih Američkih Država, ali da je Vašington odbio takav zahtjev.
Nakon toga pojavila se ideja o formiranju fonda pod nazivom “Fond za obnovu i razvoj”, koji bi omogućio finansiranje obnove kroz investicije i kreditne linije.
Obnova industrije i infrastrukture
Plan predviđa da regionalne države učestvuju kroz obezbjeđivanje zajmova, otvaranje kreditnih linija ili direktno finansiranje obnove objekata oštećenih tokom sukoba.
Među projektima koji bi mogli da budu finansirani nalaze se čeličana Mobarakeh, rafinerije, aerodromi i druga infrastruktura pogođena ratom.
Iran želi povratak stranih investicija
Iran, jedna od najvećih ekonomija Bliskog istoka, gotovo četiri decenije nije uspiio da privuče značajnije strane investicije zbog američkih i međunarodnih sankcija.
Zemlja raspolaže drugim najvećim dokazanim rezervama prirodnog gasa i četvrtim najvećim rezervama nafte u svijetu, uz populaciju od više od 92 miliona stanovnika i značajan potencijal u petrohemiji, rudarstvu, turizmu i poljoprivredi.
Konačni dogovor tek predstoji
Investicioni fond neće biti formiran niti će početi sa radom dok ne bude postignut konačan sporazum između Vašingtona i Teherana.
Memorandum koji bi trebalo da bude potpisan predstavlja okvir za pregovore tokom narednih 60 dana, tokom kojih će se paralelno razgovarati o nuklearnom programu, sankcijama i regionalnoj bezbednosti.
Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens izjavio je da bi Iran mogao da dobije pristup fondu od 300 milijardi dolara koji podržavaju zalivske države ukoliko ispuni obaveze iz budućeg sporazuma, uključujući gašenje nuklearnog programa, uklanjanje zaliha obogaćenog materijala i prihvatanje strogog režima inspekcija.
“Iran bi mogao da dobije pristup fondu za obnovu vrijednom 300 milijardi dolara ukoliko bude poštovao sporazum sa Vašingtonom“, rekao je Vens.
-
Politika1 dan agoDODIKOVI KANDIDATI NEMAJU ŠANSE? Najnovije istraživanje agencije Ipsos pokazalo OGROMNU PREDNOST STANIVUKOVIĆA!
-
Politika3 dana agoVUKOMANOVIĆ: Povećenje koja Vlada daje penzionerima će vraćati njihovi praunuci
-
Politika3 dana ago„MOŽDA JE ZORI ZORA, ALI GRAĐANIMA MRAK”: Srpska se zadužuje još 800 miliona KM!
-
Politika16 sati agoOD OPOZICIJE DO DODIKOVOG DŽOKERA! Kako je Nebojša Vukanović postao glavna zvijezda režimskih medija?
-
Politika3 dana agoPOSLANIK LISTE ZA PRAVDU I RED MILAN SAVANOVIĆ: “U pokretu više nema ni pravde, ni reda”
-
Politika3 dana agoBOLESNA SUJETA ILI MEDICINSKI PROBLEM? Kako seoska zatucanost i naduveni ego Ljubiše Petrovića sahranjuju Bijeljinu!
-
Politika2 dana agoVLADA POJEFTINILA polaganje stručnog ispita PROPALICAMA
-
Banjaluka3 dana agoOD DANAS NOVE LINIJE I TERMINI: Na snazi ljetni red vožnje u javnom prevozu
