Connect with us

Svijet

TRAMP PONOVO RAZLJUTIO SVIJET! Burne reakcije oko njegov nove reakcije

Najava američkog predsjednika Donalda Trampa da planira uvesti 100-postotnu carinu na filmove proizvedene izvan SAD izazvala je šok i zbunjenost širom evropske filmske industrije.

Još uvijek nije jasno na koje bi se produkcije tačno carine odnosile, ali postoji zabrinutost da bi njihovo uvođenje moglo ozbiljno uzdrmati, pa i uništiti, globalnu filmsku industriju koja počiva na međunarodnim podsticajima i snimanju na stranim lokacijama.

Trenutno se sve, od niskobudžetnih nezavisnih filmova do holivudskih blockbustera, snima u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Njemačkoj i Mađarskoj. Čak i Mel Gibson, jedan od trojice posebnih holivudskih izaslanika koje je Tramp imenovao (uz Sylvestera Stallonea i Jona Voighta), planira snimiti nastavak filma “Pasija” u Italiji.

Britanci najglasniji: “Potpuno besmisleno”
U Velikoj Britaniji, gdje se snima velik broj američkih filmova, reakcije su bile najžešće.

“Ovo nema nikakvog smisla”, izjavio je jedan britanski producent za Variety.

“Znači li to da američki filmovi moraju biti snimani isključivo u SAD? Harry Potter, Gospodar prstenova, Schindlerova lista, Nemoguća misija, Gladijator, Avatar – sve su to američki filmovi snimani u inostranstvu iz opravdanih razloga. Ova objava je apsurdna i pokazuje potpuno nerazumijevanje kreativnog procesa.”

Drugi britanski producent dodao je: “Čak i nezaposleni Amerikanci kažu da je ovo ludost, i to ljudi čije su karijere zaista stradale zbog preseljenja produkcija u Evropu.”

Treći londonski producent istakao je: “Ako se ovo provede, uništiće industriju. Ali produkcija se ne može samo zaustaviti. Šta je s filmovima u pretprodukciji, snimanju ili montaži? Hoće li se njihovi troškovi udvostručiti? Ništa nije jasno. Treba pričekati i vidjeti detalje.”

Produkcija u SAD već je u padu
Nakon što su riješeni štrajkovi glumaca i scenarista, produkcija u SAD je i dalje 40% niža nego prije, a neki veliki naslovi, poput novih Osvetnika, već su prebačeni u Ujedinjeno Kraljevstvo i druge evropske gradove. Iako mnoge američke savezne države, poput Džordžije i Njujorka, nude izdašne filmske podsticaje, mnogi u Hollywoodu smatraju da SAD treba uvesti nacionalni sistem podsticaja kako bi zadržao produkcije. Tramp, čini se, bira pristup kažnjavanja carinama.

Prema izvorima, Jon Voight i njegov menadžer Steven Paul sastaju se s raznim cehovima i udruženjima kako bi prikupili informacije o stanju industrije i savjetovali predsjednika.

Francuzi: “Gube svi, uključujući američku industriju”
Već prije Trumpove objave, Gaeten Bruel, predsjednik francuskog Nacionalnog filmskog centra, izrazio je zabrinutost da bi Trampova administracija mogla krenuti u napad na filmsku i audio-vizuelnu industriju.

“Svi će izgubiti, počevši od američke industrije”, rekao je Bruel.

“Evropa, a posebno Francuska, veliko je tržište za američke filmove, oni čine oko 60% sadržaja koji se konzumira u Europi.”

Jedan vodeći francuski producent istakao je: “Tehnički gledano, filmovi su usluga, a ne roba, pa na njih ne bi trebalo moći naplaćivati carine. Ovo bi moglo završiti na sudu i trajati mjesecima.”

Italija: “Kulturna razmjena mora biti dvosmjerna”

U Italiji, gdje Gibson planira u septembru početi snimanje nastavka Pasije, studio Cinecittà reagovao je smireno.

“Pažljivo pratimo situaciju jer je SAD važno tržište. U kulturnim industrijama, poput audio-vizuelne, razmjena između zemalja mora biti uzajamna i kružna”, poručila je direktorica Manuela Cacciamani.

Dodala je i da američke produkcije ne dolaze u Italiju samo zbog poreskih olakšica, već i zbog lokacija, klime, kulture i znanja koje drugdje ne mogu pronaći.

Marco Valerio Pugini, producent iz Italije, izjavio je: “Američki studiji i dalje će snimati u inostranstvu kada budu željeli egzotične lokacije. Neće valjda početi snimati Jamesa Bonda u Detroitu.”

Zabrinuti su i Srednji istok i Indija
U Dubaiju, savjetnik za medije Hans Fraikin rekao je da će cijela industrija međunarodnih produkcijskih usluga biti pogođena: “Niko trenutno ne zna kako postupiti.”

Navodi primjer indijske države koja planira gradnju filmskog grada sa studijima, a to je projekt koji zavisi od holivudske produkcije.

“Nisam još razgovarao s njima, ali sigurno su zabrinuti.”

Fraikin smatra da bi posljedice mogle biti negativne i za SAD: “Povećani troškovi produkcije u Americi neće dugoročno značajno povećati broj poslova, vjerovatnije je da će studiji više koristiti vještačku inteligenciju.”

U Španiji, agent prodaje filmova iz Madrida kaže: “Ovo doživljavamo kao još jedan Trampov ispad. Nema jasnog datuma početka, nema pravilnika, još ništa nije konkretno. Ali ako druge zemlje odgovore recipročnim carinama, američki filmovi bi mogli izgubiti tržište.”

Češka: “Američke produkcije obogatile su i nas i njih”
U Češkoj, filmska povjerenica Pavlína Žipková podsjetila je na dugu tradiciju američkih produkcija u Evropi: “Od 1950-ih američki filmovi ovdje obogaćuju obje strane okeana.”

“Trampova izjava postavlja više pitanja nego što daje odgovora”, rekla je Žipková, koja se, poput mnogih u industriji, priprema za filmski festival u Cannesu gdje će se razgovarati i o ovim temama.

“To nas neće usporiti”, zaključila je, prenosi index.hr.

Related Topics:

Svijet

SEDAM ZEMALJA EVROPE u kojima je najlakše dobiti boravišnu dozvolu

Boravišna dozvola vam omogućava da legalno živite u stranoj zemlji tokom dužeg perioda, uz pogodnosti poput pristupa lokalnim uslugama, obrazovanju ili mogućnostima za posao.

Za mnoge je to prvi korak ka izgradnji života u inostranstvu ili čak dobijanju državljanstva.

Ako istražujete opcije, portal Global Citizen Solution sastavio je listu zemalja u kojima je trenutno najlakše dobiti boravišnu dozvolu. Među njima se našla i Srbija, ali smo se mi fokusirali na ostatak Evrope, prenosi Nova.

Vodič razmatra programe poput “Zlatne vize” i istražuje pogodnosti za strane državljane, kao što su poreske olakšice prilagođene različitim potrebama.

Šta je zapravo boravišna dozvola?
Boravište je pravni status koji omogućava osobi da živi u zemlji određeni period, uglavnom uz dozvolu za privremeni boravak ili stalni boravak koji je potrebno obnavljati. Ono može dati pravo na rad i studiranje, ali bez punih prava koja donosi državljanstvo, poput glasanja ili posjedovanja pasoša te zemlje.

Ključni faktori za lakši boravak
Postoji mnogo elemenata koje treba uzeti u obzir, ali ova tri su najvažnija:

Brzina obrade: Omogućava selidbu bez duge neizvjesnosti.

Minimalni finansijski zahtjevi: Zemlje sa nižim pragovima prihoda ili investicija su dostupnije većem broju ljudi.

Vrijeme do stalnog boravka: Kraći periodi (od dvije do pet godina) čine zemlju atraktivnijom.

Evropske zemlje sa najjednostavnijim procedurama:

1. Portugal
Poznat po vizama D7 i “Zlatnoj vizi”. D7 je idealna za penzionere i osobe sa stabilnim pasivnim prihodima (penzije, investicije).

Minimalni prihod (D7): Najmanje 870 evra mjesečno.

Fizičko prisustvo: Šest mjeseci godišnje.

Vrijeme obrade: Oko 60 dana.

Stalni boravak: Nakon pet godina.

2. Španija
Viza bez prava na rad (Non-Lucrative Visa – NLV) je savršena za one koji se mogu izdržavati bez zaposlenja u Španiji.

Minimalni prihod: 2.400 evra mjesečno za glavnog podnosioca.

Vrijeme obrade: 60 dana.

Stalni boravak: Nakon pet godina legalnog boravka.

3. Grčka
Grčki program “Zlatne vize” nudi značajne poreske olakšice i jedan je od najjeftinijih u EU.

Minimalna investicija: 250.000 evra u nekretnine.

Fizičko prisustvo: Nije potreban minimalni boravak.

Stalni boravak: Dobija se odmah nakon investicije.

4. Malta
Program stalnog boravka (MPRP) omogućava cijelim porodicama dugoročni boravak uz pristup odličnom zdravstvu i obrazovanju.

Investicija: Kupovina nekretnine od 350.000 evra ili zakup od 12.000 evra godišnje.

Vrijeme obrade: 11–12 mjeseci.

Stalni boravak: Dobija se odmah.

5. Estonija
Programi digitalne nomadske vize i e-boravka namijenjeni su tehnološki potkovanim radnicima koji rade na daljinu.

Minimalni prihod: Bruto mjesečni prihod od 4.500 evra.

Vrijeme obrade: 15–30 dana.

Stalni boravak: Nakon pet godina privremenog boravka.

6. Letonija
“Zlatna viza” Letonije omogućava bezvizni pristup Šengenu i put ka EU pasošu.

Minimalna investicija: 250.000 evra u nekretnine ili 50.000 evra u biznis.

Fizičko prisustvo: Jednom godišnje.

Vrijeme obrade: Dva do tri mjeseca.

7. Mađarska
Nova “Zlatna viza” Mađarske nudi desetogodišnju dozvolu uz ulaganje u fondove nekretnina.

Minimalna investicija: 250.000 evra u državni fond.

Vrijeme obrade: Samo 21 dan.

Stalni boravak: Nakon tri godine legalnog boravka.

Savjet za čitaoce: Prije donošenja odluke, važno je detaljno provjeriti aktuelne zakone jer se imigracione politike u EU često mijenjaju radi usklađivanja sa novim bezbjednosnim standardima.
Nezavisne

Nastavi čitati

Svijet

MASK OTVORENO “Velika zamjena evropskog stanovništva VEĆ SE DOGODILA”

Velika zamjena evropskog stanovništva već se dogodila jer 73 odsto djece u Briselu nije rođeno u Evropi, izjavio je američki milijarder Ilon Mask pozivajući se na podatke.

“U Briselu, glavnom gradu Evrope, 73 odsto djece nisu Evropljani! Velika zamjena se već dogodila”, objavio je Mask na “Iksu”.

Mask je ranije naveo, komentarišući statistiku rađanja u Briselu, da glavni grad Belgije “više nije belgijski”.

Nova Strategija nacionalne bezbjednosti SAD, objavljena početkom decembra, definiše migracionu politiku EU i niz drugih akcija bloka kao regionalni problem.

Američki predsjednik Donald Tramp više puta je kritikovao Evropu zbog njenog odnosa prema migrantima.

Nastavi čitati

Svijet

“BICIKLOM NA RUSIJU”! Belgijski ministar “Naše trupe će biti spremne da POBIJEDE U RATU BUDUĆNOSTI”

Belgijski ministar odbrane Teo Franken pozvao je na jačanje kapaciteta oružanih snaga kako bi se pripremili za najgori mogući scenario.

“Naše trupe će biti spremne da pobijede u ratu budućnosti – fleksibilne, isplative, sa visokom brzom prilagodljivošću, dajući prioritet tehnologiji, sajber prostoru i inovacijama. U ratu koji se, nadamo se, nikada neće dogoditi”, napisao je Franken na “Iksu”.
On je dodao da je 2025. godina pokazala da se, ako se želi sačuvati mir, mora pripremati za najgore.

Franken se ranije se sukobio sa bivšim ruskim predsjednikom zbog nuklearnog rata – u Instagram objavi sa pjesmom “Calm Down” koju pjeva američka pjevačica Selena Gomez, piše briselski Politiko. Nešto ranije se “zakleo da će NATO sravniti Moskvu” ako Kremlj ikada napadne Brisel u intervjuu za belgijski novinski veb-sajt HUMO.

To je izazvalo žestoku reakciju Dmitrija Medvedeva, bivšeg ruskog predsjednika i trenutnog zamjenika predsjednika Savjeta bezbjednosti, koji je sklon ispadima na društvenim mrežama.

Medvjedev je nazvao Frankena “imbecilom” i upozorio da je rusko nuklearno superoružje Posejdon testirano, nazivajući ga “pravim oružjem sudnjeg dana”. Kao odgovor korisniku X koji je predložio da se Belgija koristi kao poligon za testiranje, Medvedev je dodao: “Tada će Belgija nestati”.

U četvrtak ujutru Franken je uzvratio Medvedevu u Instagram objavi, rekavši: “Ruski glavni nasilnik nikada ne prestaje da prijeti i vrijeđa.”

“NATO nije u ratu sa Ruskom Federacijom i svakako ne želi da bude… Ali princip ‘uzvratnog udarca’ našeg saveza je neosporan već 76 godina”, rekao je. “To je ono što sam mislio u intervjuu za HUMO i ne povlačim ni reč od toga”.

Na objavu je bio dodat hit američke pop pjevačice Selene Gomez iz 2023. godine “Calm Down”, očigledno apel Frankena Kremlju da se smiri. Pjesmu je prvobitno objavio nigerijski pjevač Rema 2022. godine, nakon čega je objavljem remiks sa Gomezovom 2023. godine.

Nastavi čitati

Aktuelno