Connect with us

Svijet

NAUČNICI ISTRAŽUJU ZOMBI-VULKAN! Postao aktivan nakon 250.000 godina

Uturuncu, planinski vrh u centralnom dijelu Anda u Boliviji, poznat je kao zombi-vulkan jer, iako nije eruptirao više od 250.000 godina, pokazuje znakove aktivnosti slične onima kod aktivnih vulkana, poput ispuštanja gasova i potresa, javljaju svjetski mediji, prenosi Index.

Satelitski radarski snimci Uturuncua, najvišeg planinskog vrha u jugozapadnoj Boliviji, zabilježili su prije više od dvije decenije da su sile unutar vulkana podigle i potom spustile područje blizu vrha, široko oko 150 kilometara, stvarajući oblik sličan sombreru. Naučnici su nedavno detaljnije proučili Uturuncu kako bi utvrdili jesu li kontinuirane deformacije i druga aktivnost znakovi da se uspavani vulkan možda budi.

Kombinujući satelitske podatke s analizom seizmičke aktivnosti i računarskim modelima reakcije stijena na različite pritiske, istraživači su sastavili jasniju sliku unutrašnje “anatomije” Uturuncua i otkrili uzrok njegove aktivnosti. Svoja otkrića objavili su 28. aprila u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences.

Vulkanske erupcije obično se događaju kada magma ispod vulkana prodre u podzemne džepove nazvane magmatske komore, a zatim izađe na površinu kroz otvore i pukotine. Erupcije su eksplozivnije kada je magma gušća jer zadržava gasove, što uzrokuje nakupljanje pritiska koji se naglo oslobađa, snažno izbacujući magmu kao lavu.

Međutim, prema istraživanju, to nije bio slučaj ispod Uturuncua. Umjesto toga, magma, gasovi i slane tekućine međusobno su djelovali u hidrotermalnoj mreži, sustavu čije aktivnosti nisu bile potpuno razumljive, stvarajući “zombi-podrhtavanja” vulkana.

Najveće poznato aktivno magmatsko tijelo u Zemljinoj kori

Ispod Uturuncua, na dubini od oko 10 do 20 kilometara, nalazi se ogroman rezervoar magme nazvan magmatsko tijelo Altiplano-Puna. Prostire se na otprilike 200 kilometara i najveće je poznato aktivno magmatsko tijelo u Zemljinoj kori.

Prethodna istraživanja sugerisala su postojanje aktivnog hidrotermalnog sistema koji povezuje magmatski rezervoar i planinski lanac, ali nije bilo jasno kako magma i tekućine međusobno djeluju unutar te mreže. Koristeći signale iz više od 1.700 seizmičkih događaja između 2009. i 2012. godine, naučnici su proizveli visokorezolucijske slike plitke kore ispod Uturuncua.

Takođe su zabilježili električne i gravitacijske promjene pod zemljom te promjene u hemijskom sastavu stijena, otkrivajući dosad neviđene detalje sistema kanala ispod i unutar vulkana kroz koje je cirkulisala geotermalno zagrijana tekućina.

“Ne bilježimo porast seizmičnosti”

Istraživači su otkrili da, kako je magmatsko tijelo zagrijavalo podzemnu tekućinu i oslobađalo gasove, gas i tekućina migrirali su prema gore i sakupljali se u komorama ispod vulkanskog kratera. Njihovo kretanje kroz Uturuncu izazvalo je potrese, oslobađanje pare i deformaciju vulkanske stijene te podizanje površine od oko jedan centimetar godišnje.

Unutrašnja dinamika Uturuncua ne samo da objašnjava njegovu aktivnost, već i sugeriše da se ovaj “zombi” neće uskoro probuditi, rekao je koautor studije Mike Kendall, profesor i voditelj odjela za nauku o Zemlji na Univerzitetu Oksford.

“Ne bilježimo porast seizmičnosti. Loš znak bio bi porast seizmičnosti, a zatim migracija seizmičnosti s velike dubine na mnogo pliće dubine – to je obično pokazatelj da se magma kreće”, rekao je Kendall za CNN. “Ne vidimo ništa slično tome”, dodao je. “Izgleda kao da vulkan samo ispušta gasove, ispušta paru i smiruje se.”

Korištenje više tehnika bilo je ključno za dovođenje podzemne strukture Uturuncua u fokus, prema geologu Benjaminu Andrewsu, direktoru Programa za praćenje globalne vulkanske aktivnosti pri Smithsonianovu Nacionalnom prirodoslovnom muzeju u Vašingtonu.

Pojedinačno metode istraživanja seizmičke aktivnosti, hemije i fizike stijena “daju zanimljive, ali donekle dvosmislene rezultate”, rekao je Andrews, koji nije učestvovao u studiji. Zajedno ove metode ukazuju na hidrotermalni sistem, a ne na nadiruću magmu kao uzrok aktivnosti Uturuncua, i pružaju uvid u međudjelovanje magme, stijena i tekućine ispod vulkana.

“Ovo istraživanje je važno za razumijevanje vulkana, granitnih stijena, rudnih tijela i formiranja kontinentalne kore”, rekao je Andrews. Takođe je važno prepoznati da neki vulkani mogu biti prilično aktivni, “ali ne nužno spremni za erupciju”.

Desetine zombi-vulkana

Tokom decenija Program za praćenje globalne vulkanske aktivnosti zabilježio je oko 50 zombi-vulkana starijih od oko 12.000 godina, ali mlađih od 2,6 miliona godina.

Njihovi znakovi aktivnosti su “uglavnom geotermalne značajke poput toplih izvora i fumarola (otvora kroz koje izlaze vrući gasovi)”, rekao je koautor studije Matthew Pritchard, profesor geofizike na Univerzitetu Cornell u Njujorku.

Budući da je Uturuncu jedan od desetina zombi-vulkana koje naučnici prate širom svijeta, nova otkrića mogla bi pomoći u identifikovanju onih koji prijete erupcijom.

Neki “zombiji” pokazuju povišene površinske temperature i već se istražuju kao potencijalni izvori geotermalne energije, kao i zbog svojih mineralnih naslaga, “a mnogi su spremni za dalja istraživanja”, rekao je Pritchard za CNN.

“Neki bi mogli biti u dugom, sporom opadanju aktivnosti, samo se hladeći od prethodnih toplijih vremena. Drugi bi mogli s vremenom pokazati povećanje aktivnosti”, rekao je. “Ali još ne znamo kako ih razlikovati.”

Proučavanje unutrašnje strukture vulkana moglo bi otkriti ciljeve za iskorištavanje geotermalne energije i pristup metalima koji su ključni za tehnologije, poput bakra, nikla i platine, dodao je Kendall.

Ova kombinacija metoda mogla bi biti korisna za analizu bilo koje vrste vulkana, ne samo “zombija”. “To je zaista dobar način za bolje razumijevanje anatomije vulkana, u kojoj je fazi razvoja”, rekao je. “To je vrlo važno za procjenu rizika i opasnosti.”

Related Topics:

Svijet

OŠTRA MJERA! Tramp planira ISELITI BESKUĆNIKE iz Vašingtona i zatvoriti kriminalce

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp obećao je da će iseliti beskućnike iz prijestonice i zatvori kriminalce, uprkos tvrdnjama gradonačelnice Vašingtona Mjuriel Bauser da trenutno nema porasta kriminala.

— Beskućnici moraju odmah da se isele. Daćemo vam mjesta za boravak, ali dalje od prijestonice. Kriminalci, ne morate da se iselite. Mi ćemo vas smjestiti u zatvor gdje i pripadate – napisao je Tramp na platformi Truth Social.
Trampova objava uključuje slike šatora i ulica u Vašingtonu sa nešto smeća.

— Učiniću našu prestonicu sigurnijom i ljepšom nego ikada ranije – istakao je predsjednik SAD.

Bijela kuća nije željela da objasni na osnovu kog zakona bi Tramp mogao da iseli ljude iz Vašingtona, prenosi Rojters.

Kako navodi agencija, Tramp kontroliše samo saveznu zemlju i zgrade u gradu.

Prema navodima organizacije “Komjuniti partneršip”, koja radi na smanjenju beskućnika u Vašingtonu, svake noći oko 3.782 pojedinca bez krova nad glavom boravi u gradu sa oko 700.000 stanovnika.

Većina beskućnika nalazi se u skloništima ili privremenim smještajima, dok se smatra da je oko 800 njih “na ulici”, navodi organizacija.

Tanjug

Nastavi čitati

Svijet

MAKRON OŠTRO O NETANIJAHUU! “Njegova ideja je katastrofa koja čeka da se dogodi”

Francuski predsednik Emanuel Makron ocenio je danas plan izraelskog premijera o preuzimanju kontrole nad gradom Gaza kao ”katastrofu koja čeka da se dogodi” i predložio međunarodnu koaliciju pod mandatom UN koja bi stabilizovala Pojas Gaze. ‘Najave izraelskog kabineta o širenju vojnih operacija u gradu Gaza i izbegličkim kampovima u Mavasiju, kao i o ponovnoj okupaciji govori o katastrofi bez presedana koja čeka da se dogodi, i korak je ka ratu bez prestanka”, rekao je Makron.

Dodao je da će glavne žrtve takve Netanijahuove strategije biti izraelski taoci koje drži Hamas i narod Gaze.

Netanijahu je juče izjavio da je cilj izraelske vojske da ukloni Hamas i preuzme “bezbednosnu kontrolu” nad Pojasom Gaze, uključujući uspostavljanje “bezbednosne zone” na granici sa enklavom.

On je naveo “pet principa za okončanje rata”, uključujući razoružavanje Hamasa, oslobađanje izraelskih zarobljenika, demilitarizaciju Pojasa Gaze, uspostavljanje bezbednosne kontrole nad enklavom i uspostavljanje ne-izraelske mirovne civilne administracije.

Naveo je da Izrael “nema izbora” osim da “završi posao i porazi” Hamas, dodajući da vojska Izraela mora da zauzme “dva poslednja uporišta Hamasa”, i to jedno u gradu Gazi, a drugo u zemljama u centralnoj Gazi, u blizini izbegličkog kampa Al Mavasi.

“To je najbolji način da se završi rat i želim da se to i učini”, rekao je Netanijahu.

Rekao je da ne želi da “prolongira rat”, jer bi to dovelo do toga da izraelski taoci “umru od gladi”.

(Tanjug)

Nastavi čitati

Svijet

Evropa o strahu od dogovora Putin – Tramp: “Mogli bismo ostati fusnota u istoriji”

Evropske prijestonice ponovno su obuzete strahom da bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao razbiti transatlantski savez i dobiti sve što želi u Ukrajini, piše CNN.

Uoči iznenada najavljenog samita na Aljasci u petak između Putina i američkog predsjednika Donalda Trumpa, jedan evropski diplomata, koji nije želio da bude imenovan jer nije ovlašten da govori javno, rekao je za CNN: “Prijeti nam opasnost da postanemo fusnota u istoriji.”

Neizvjesnost u vezi s ruskim prijedlozima

Dio evropskog straha proizlazi iz činjenice da se gotovo ništa ne zna o onome što je Kremlj predložio kako bi zaustavio rat u Ukrajini. Putin nije iznio nikakve detalje, a američki izaslanik Stiv Vitkof nije ništa rekao nakon sastanka s njim prošle srijede.

“Vrlo je komplikovano. Nešto ćemo dobiti natrag, nešto ćemo zamijeniti. Biće razmjene teritorije, na korist obje strane”, rekao je Tramp nakon Vitkofovog odlaska iz Moskve.

U Evropi strahuju da takav ishod neće biti na korist nijednoj strani, osim Putinu. Nema nikakvih naznaka da je odustao od maksimalističkih zahtjeva – i teritorijalno i u pogledu ostavljanja Ukrajine bez bezbjednosnih garancija.

“U Parizu, Berlinu i Londonu ne vide da ovoj američkoj administraciji išta znači oduzimanje tuđe teritorije, a to ih duboko zabrinjava”, rekao je diplomata.

Zajednička poruka evropskih sila

Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Italija i EU u subotu su u zajedničkoj izjavi poručili: “Ostajemo privrženi načelu da se međunarodne granice ne smiju mijenjati silom.” Izjavu su potpisale i Poljska te Finska.

Evropski zvaničnici su veći dio dana proveli pokušavajući da dobiju pojašnjenja od američkog potpredsjednika Džej Di Vansa.

Američki Institut za proučavanje rata (ISW) iz Vašingtona navodi da je Trampova administracija od 6. avgusta četiri puta različito opisala Putinove navodne uslove za prekid vatre. Jedino zajedničko svim verzijama jeste da Putin traži povlačenje ukrajinskih snaga iz svih dijelova Donjecke oblasti koje još drže – uključujući velike gradove poput Slovjanska, Kramatorska i Kostjantinivke.

Opasnost od gubitka “odbrambenog pojasa”

ISW upozorava da bi Ukrajina, prihvatanjem takvog zahtjeva, napustila svoj “odbrambeni pojas” u Donjecku, ključnu liniju utvrda od 2014, čime bi se izložila novoj ruskoj agresiji.

“Ukrajina bolje od bilo koga zna da bi predana teritorija bila polazišna tačka za nove ruske napade”, rekao je analitičar Mik Rajan.

Povlače se i istorijske paralele s Minhenskim sporazumom iz 1938. između britanskog premijera Nevila Čemberlena i Adolfa Hitlera, nakon kojeg su nacisti ubrzo zauzeli Čehoslovačku.

Neizvjesni zahtjevi i granice

Nije jasno hoće li Putin insistirati na predaji i drugih regija – Hersona i Zaporižja – čiji su glavni gradovi još pod ukrajinskom kontrolom, ili bi prihvatio zamrzavanje ratišta na sadašnjim linijama. Otvoreno je i pitanje hoće li tražiti da Ukrajina prizna ruski suverenitet nad Krimom, što ukrajinski ustav zabranjuje.

Evropski čelnici poručuju da bi polazište pregovora trebalo da bude trenutna linija ratišta te da prekid vatre mora prethoditi bilo kakvoj raspravi o teritoriji. Usto, traže “čvrste i vjerodostojne bezbjednosne garancije” za Ukrajinu, ali do sada nema naznaka da bi Kremlj prihvatio evropske snage kao garanciju za prekid vatre, pogotovo ako bi u njima učestvovale članice NATO-a.

Zavisnost od SAD i politički rizici

Analitičarka Rym Momtaz iz američkog instituta za međunarodnu politiku Carnegie Endowmenta kaže da su Evropljani od Trampove inauguracije “kupili neograničen broj karata za vožnju njegovom vrteškom”, te “vrište od straha, ali ne “izlaze”. Plaćaju, dodaje, cijenu što nisu razvili stratešku autonomiju, na čemu francuski predsjednik Emanuel Makron insistira već osam godina.

“Bilo kakav dogovor između SAD i Rusije mora uključivati Ukrajinu i EU, jer je riječ o bezbjednosti Ukrajine i cijele Evrope”, rekla je visoka predstavnica EU-a za spoljnu politiku Kaja Kalas

Prema Rajanu, Evropa je u većoj opasnosti nego što bi trebalo da bude jer SAD uopšte nema jasnu strategiju za Ukrajinu. “Postoje samo ljutnja, impulsi, objave na društvenim mrežama, stalne promjene smjera i Trampova želja da osvoji Nobelovu nagradu za mir”, kaže, prenosi Index.

Nastavi čitati

Aktuelno