Pred poslanicima Narodne skupštine Republike Srpske u utorak, 19. maja, naći će se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju. Novi zakon briše limite participacije i prebacuje teret neuplaćenih doprinosa na radnike. Za struku neustavno, a za građane uvod u preskupo liječenje. Da li zdravstvena zaštita u Srpskoj prestaje biti pravo, a postaje privilegija? Zdravlje u Srpskoj postaje luksuz. Vlast mijenja zakon i briše limit participacije od 370 maraka, pa će se učešće pacijenata u troškovima kretati od pet do čak 50 odsto cijene usluge. To znači da bi operacija od deset hiljada maraka, umjesto dosadašnjih par stotina, mogla koštati pet hiljada KM, navodi profesor doktor Milan Blagojević.

“Nema finansijski dostupne zdravstvene zaštite ako se ukine ovaj iznos od 370 KM maksimlane participacije. Tako da ćemo imati u koliziji jednu odredbu zakona o zdravstvenom osiguranju sa drugom. Osim toga, ukidanjem maksimalnog iznosa participacije biće povrijeđeno i načelo socijalne pravde na kome počiva ustavno uređenje Republike Srpske”, navodi prof. dr Milan Blagojević, sudija i profesor ustavnog prava. Novi namet prisiliće građane da ogroman dio troškova liječenja plaćaju iz sopstvenog džepa, kaže narodni poslanik Tomica Stojanović.

“Vlast kad nema više sredstava u budžetu ona pribjegava ili novim kreditnim zaduženjima ili guranjem ruku u džepove naroda. Ovo je direktno guranje ruku u džepove naroda. Svakako da ćemo svojim djelovanjem i amandamanima pokušati da urazumimo vlast da se ovo ne treba činiti”, ističe Tomica Stojanović, poslanik SDS u NS Republike Srpske.

Prijedlog zakona koji predviđa da radnici sami finansiraju svoje liječenje, a zatim novac potražuje od poslodavca sudskim putem, takođe je sporan narodni poslanik Bojan Kresojecvić.

“Na ovaj način mi imamo situaciju da trudnica koja treba odeđenu zdravstvenu zaštitu ili usluge zato što njen poslodavac nije uplatio doprinose neće moći da ostvari o trošku države odnosno Fonda zdravstvenog osiguranja to liječenje iako bi trebalo da upravo država bude taj garant. 90% običnih ljudi nažalost na ovaj način dobijaju poruku da moraju da se štite i od nesavjesnih poslodavaca, ali i od ove vlasti koja ne brine o njima, a trebalo bi”, naglašava Bojan Kresojević, poslanik PDP u NS Republike Srpske.

U Helsinškom odboru za ljudska prava naglašavaju da su ove izmjene ogledalo lošeg vođenja zdravstvenog sistema.

“Ako građani Republike Srpske 20 i više godina biraju iste ljude koji nas vode u propast u siromaštvo u bijedu u odsustvo vladavine prava onda moramo platiti tu cijenu. Dakle nećeš više plaćati participaciju za neke stvari 50, 100 ili 300 maraka sad ćeš plaćati 1.000, 2.000, 3.000 ili 5.000 KM,  prema tome moći će da se liječe oni koji imaju pare”, priča Branko Todorović iz Helsinškog odbora za ljudska prava.

O sudbini Zakona o zdravstvenom osiguranju odlučivaće se na sjednici Narodne skupštine u utorak, 19. maja. Ukoliko ovaj prijedlog bude usvojen, profesor Blagojević jedini izlaz vidi u zahtjevu za ocjenu ustavnosti ili ukidanju zakona odmah nakon oktobarskih izbora. Do tada, građani Srpske ostaju pred surovim izborom: ili skupo liječenje ili borba za osnovna prava pred sudovima.

(BN)