Euronews: Evo da krenemo od izjave lidera HDZ-a, Dragana Čovića, koji je rekao da opozicija iz Republike Srpske je imala priliku da provede dogovoreno nakon razgovora, nakon sastanka u Kupresu. Ali evo, do toga nije došlo. Šta je bilo dogovoreno, a šta niste proveli?

Vuković: Pa ja odbacujem optužbe Dragana Čovića vezano za to da navodno mi nismo ispunili neki dogovor sa Kupresa. Rekao bih da smo mi jasno se izjasnili vezano za pitanje izbornog zakona Bosne i Hercegovine, odnosno izmjena koju je predložio HDZ, da je to za nas prihvatljivo. I mi to nismo rekli iz razloga što smo pod nekom vrstom ucjene, kako to neki tumače, vezano za ulazak u vlast, nego zato što mi generalno imamo stav da to pitanje treba riješiti i da je ono zaista opterećujuće i frustrirajuće za hrvatski konstitutivni narod u Bosni i Hercegovini.

Međutim, ono što mene iznenađuje je da poslije toliko godina bavljenja politikom gospodin Čović kao da ne zna da nije dovoljno imati dogovor sa Srbima u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, nego da mora imati i dogovor sa Bošnjacima da bi bilo koja izmjena zakona ili zakon bio usvojen u oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. U tom dijelu, mislim da je, da kažem, neophodno reći da već dvije godine kako je u koaliciji sa takozvanom trojkom HDZ, a nisu uspjeli očigledno napraviti dogovor vezano za izbor člana Predsjedništva i izmjene Izbornog zakona, čak su to i potpisali u onom sporazumu o formiranju vlasti na nivou institucija Bosne i Hercegovine.

Prema tome, naš odgovor na to što je rekao gospodin Čović je sljedeći – da u nama ne treba tražiti krivca, da je to nefer, možda čak i nepošteno, i da ne znam s kojim razlogom upire prst u nas kad je očigledan problem između Hrvata i Bošnjaka kada govorimo o temi izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Mi smo najmanje bitni u priči vezano za izbor članova Predsjedništva, s obzirom na to da iz Republike Srpske ima jedan glas vezano za ovo pitanje, a to je da mi samo tražimo da se jedan član Predsjedništva bira iz Republike Srpske i da se on bira direktno, a rekli smo da bismo podržali sva rješenja koja se dogovore između, da kažem, Hrvata i Bošnjaka.

Čak, pozivali smo više puta lidere stranaka u Federaciji da nastave neumske razgovore. I podsjećam evo i vas, javnost, da se u Neumu možda i postigla najviša tačka saglasnosti između hrvatskih i bošnjačkih partija po pitanju izbora člana Predsjedništva i da je možda to model kako i sada treba pristupati.

Zašto ne sjede i HDZ sada sa Trojkom na temu izbornog zakona? Mi ne vidimo te sastanke. Zašto čak ne zovnu SDA bez obzira na to što je u opoziciji, a znajući da je ovo tema za koju možda treba imati opštu saglasnost u Federaciji?

Prema tome, čudne su ovo okolnosti pod kojima smo mi, koji najmanje imamo veze sa ovim pitanjima, na neki način, jučerašnjom izjavom, da kažem, optuženi. Ponavljam, mi to odbacujemo i razgovarat ćemo s gospodinom Čovićem o svemu ovome prvom prilikom.

Euronews: Šta je onda namjera takvih optužbi?

Vuković: Pa teško mi je sada proniknuti do kraja šta je namjera. Ima onih koji smatraju da je ovo način da se odbaci ova potencijalna većina koja se nazirala vezano za institucije Bosne i Hercegovine. Neko kaže da je to spašavanje SNSD-a, da kažemo, sa ovim načinom i pristupom, da kažem, u ovom trenutku delegirajući ovakve teme. Ja ne bih to rekao i mislim da na kraju, bez obzira na sve ovo što prolazimo, da je HDZ opet neko ko je ipak na evropskom putu i koji mora da zna da je samo moguće sa nama, opozicijom iz Republike Srpske, biti na tom evropskom putu, usvojiti neophodne zakone, dogovoriti pregovarača i dobiti taj famozni datum za pregovore.

To HDZ, ako zaista želi, ne može postići sa SNSD-om. Sa SNSD-om može samo da ide u BRICS. Jer je SNSD izrazito anti-evropska politička partija koja dolazi iz Republike Srpske u institucije Bosne i Hercegovine, bez obzira na to što oni ponekad, udvarajući se evropskim zvaničnicima, imaju drugačiji narativ. Prema tome, HDZ, ukoliko je zaista proevropska partija, ukoliko žele da imaju tu ulogu lidera u evropskim integracijama, oni moraju da prihvate činjenicu da jedini partneri sa kojima mogu da realizuju taj put u Evropsku uniju i ono što je još bitnije – da usvojimo program reformi koji nas ubacuje u priču Plana rasta – da je samo to moguće sa nama da urade.

Euronews: Spomenuli ste reforme. U junu zasjeda Evropsko vijeće. Bosna i Hercegovina, za datum o početku pregovora, treba da usvoji još dva zakona. Ako je suditi prema trenutnoj političkoj situaciji, mogu li ti zakoni biti usvojeni?

Vuković: Pa prema onome što smo mi vodili do sada razgovore sa političkim partijama koje imaju poslanike u Predstavničkom domu i delegate u Domu naroda, ja tvrdim da ima dovoljan broj glasova u oba doma i kad je u pitanju entitetska i opšta većina za usvajanje ta dva zakona i dogovora oko pregovarača. Ali se radi o tome da li ćemo mi postići dogovor o parlamentarnoj većini koja bi to zaista i učinila.

Moje čak mišljenje, bez pretjerivanja, je da nama ne treba više od sedam dana za zakazivanje sjednice i usvajanje dva zakona i dogovora oko pregovarača. Mi vas podsjećamo da je ranija, da kažemo, većina na parlamentarnom nivou Bosne i Hercegovine, koja više evo ne postoji, dogovorila da prvi izbor za pregovarača bude neko iz Republike Srpske. Mi smo se usaglasili kao, da kažemo, partije koje pokušavamo da budemo dio nove parlamentarne većine da i mi prihvatamo svakako to što je i logično – da bude to rješenje delegirano od strane nas. I mi bismo imali više imena za koje tvrdimo da bi mogli odgovoriti jednom tako važnom postupku pregovarača koji otvara određena poglavlja za pristupanje Evropskoj uniji.

Prema tome, s naše strane, mislim da u veoma kratkom roku možemo da ispunimo te uslove, ali je potreban dogovor oko svega toga. Mi ćemo, evo i ovih dana, upravo zbog toga i predložiti platformu za izlazak iz krize, koja upravo u značajnom mjeru obuhvata ova pitanja o kojima sada razgovaramo, a to je ispunjavanje ovih uslova, i nadamo se da će u narednim danima doći i do potpisivanja sa pojedinim političkim partijama koji imaju poslanike i delegate te platforme.

Euronews: Ta platforma o kojoj govorite, koju ste ponudili za prevazilaženje političke krize – šta još u njoj stoji osim evropskog puta?

Vuković: Evropski put je najvažnija tema. Međutim, plan rasta ne zaostaje kada je u pitanju važnost onoga što smo obrađivali kroz platformu. Radi se o tome da je Bosni i Hercegovini stavljena na raspolaganje jedna milijarda eura od onih šest milijardi koje su predviđene od strane Evropske unije za Zapadni Balkan ili zemlje koje su u statusu zemalja koje imaju namjeru da budu članice Evropske unije. Tragično je da samo BiH ne koristi ni prvu tranšu. Svi drugi su već u tom vozu, svi drugi koriste već sredstva iz prve tranše.

Samo to ova prethodna vlast nije uspjela da uradi jer nisu ispunjeni ti uslovi iz programa reformi. Tačno je da je ispunjen veliki dio tih uslova, ali nekoliko stvari koje nisu ispunjene su nas izbacile iz tog voza i mi nismo povukli tih prvih 70 miliona eura. Podsjećam vas samo da ova vlast koju mi kritikujemo, da kažem, ranije, naročito kad je u pitanju SNSD, naš politički rival, su se obhodili prema tom planu rasta vrlo nekorektno.

Čak je predsjednik Dodik u jednom momentu rekao da su to beznačajna sredstva da bi on trošio energiju da se dogovara oko nekog programa reformi. Mi upravo mislimo suprotno. Mi mislimo da su to ogromna sredstva i 70 miliona u prvoj tranši, naročito cijeli paket od jedne milijarde eura. Mnogo tih sredstava treba da bude opredijeljeno i za Republiku Srpsku, a znajući da je značajan dio sredstava predviđen za infrastrukturu, govori o tome koliko su to važna sredstva i koliko je to veliki novac za BiH i oba entiteta.

Zbog toga smo predvidjeli kako ćemo riješiti pitanje programa reformi i mislim da opet i to možemo u vrlo kratkom roku da riješimo kako bi mi ušli u taj voz. Mi smo sada nedavno, u posjeti Briselu, kada smo razgovarali sa europarlamentarcima, čuli da oni imaju strpljenja još neko vrijeme, ali ne beskrajno. Ima i drugih potreba za opredjeljivanje tih sredstava širom Evrope. Imali smo na neki način i sugestije da ukoliko mi ne ispunimo uslove i ne povučemo ta sredstva, da će možda biti dodijeljena nekom drugom kome trebaju. Ukrajina stalno traži novac i mnogi drugi krajevi Evrope imaju potrebe s određenim projektima i zbog toga bismo trebali da ubrzavamo svoje odluke kako Evropska unija ne bi preusmjerila ta sredstva na neke druge lokacije.

Ono što je još važno u našoj platformi je smirivanje političkih tenzija i prilika koje su zaista sada nepodnošljive i zbog kojih se ne rade one stvari koje od nas očekuju stanovnici oba entiteta i BiH da radimo. Mi samo pričamo o krizi, ne donosimo zakone, ne pomažemo privredi, odmažemo stanovništvu čak. Prema tome, vrlo je važno, koliko god apstraktno zvučalo, i to smirivanje političkih prilika.

Mislim da bismo trebali svi oni koji potpišu tu platformu da se lišimo teških izjava, povlačenja, apelacija, deklaracija, rezolucija i da se vratimo u okvire konsenzusa, što je na kraju krajeva i baza funkcionisanja BiH. I ona stvar koju ne smijem zaboraviti, a to je ta diferencirana stopa PDV-a o kojoj se priča godinama, a koja nikad nije dobila podršku u parlamentarnoj skupštini BiH, naročito zbog toga što je SNSD imao ta famozna četiri delegata u Domu naroda i uvijek je mogao da ruši takve prijedloge. Mi mislimo da to nije populizam, mi mislimo da diferencirana stopa treba da bude uvedena i ona funkcioniše u zemljama u okruženju.

Ne može biti normalno da PDV bude 17% na ortopedska pomagala i dječje pelene i na Lamborghini koji košta 300 hiljada eura. Mislim da u tom dijelu ima razloga da se bavimo ovim pitanjima i ja se nadam da ima dovoljno podrške među političkim partijama na nivou BiH da uradimo i taj posao.

Euronews: Kome ćete ponuditi ovu platformu? Evo, rekli ste da smatrate da će biti dovoljno podrške. Hoće li vas?

Vuković: Svima ćemo ponuditi koji imaju poslanike i delegate u parlamentarnoj skupštini BiH, osim SNSD-u.

Euronews: Zašto osim SNSD-u?

Viković: Pa upravo zbog toga što su oni antievropska politička partija. Oni snažno kritikuju Evropsku uniju. Oni ne vjeruju u projekat Evropske unije. Oni se javno zalažu za BRIK. S teškim kvalifikacijama govore o tome kakve vrijednosti baštini Evropska unija. Mi mislimo potpuno suprotno. Mi smo svjesni da Evropska unija ima svoje probleme. Mi znamo da to možda nije, da kažemo, ne idealizujemo jednu takvu uniju.

Ali mi smatramo da je to jedino i najbolje mjesto za budućnost i Republike Srpske i BiH i snažno se zalažemo da ubrzamo taj put do učlanjenja. Na kraju krajeva, tamo idu i sve zemlje okruženja. Tamo ide i Srbija. Tamo ide i Crna Gora. Tamo idu sve zemlje okruženja i ne znamo uopšte kako mi možemo da imamo bilo kakvu kalkulaciju kad je u pitanju evropski put. Zbog toga je jedini SNSD koji ima neki drugi narativ vezano za budućnost Republike Srpske i BiH partija kojoj mi ne možemo ponuditi ovo, jer oni očigledno su izigrali sve te dogovore koji su povezani za evropsku agendu u ovoj ranijoj strukturi vlasti i nema razloga njima to da ponudimo.

Svi drugi će dobiti taj dokument i mogu da nam se jave svakako sa željom da potpišemo to i da okrenemo neku novu stranicu funkcionisanja institucija BiH na bazi ovih tema o kojima govorimo.

Euronews: Ako se propusti evropski put u julu, ministar Elmedin Konaković je rekao da će doći do raspada koalicije na državnom nivou, ali prema svemu sudeći, ona se već polako raspada. Hoće li to dodatno utjecati na političke odnose u BiH?

Vuković: Pa hoće. To će zaustaviti potpuno. I sad mi imamo dijelomičnu paralizu institucija BiH. Vi znate da Savjet ministara ne funkcioniše već duži vremenski period i da se ta funkcija zamjenika predsjedavajućeg, koju trenutno drži SNSD, zloupotrebljava s obzirom da bez tog tzv. zlatnog glasa ne može da se formira dnevni red. Prema tome, mi imamo tu problem i nema protočnosti kroz taj najvažniji izvršni organ institucija BiH.

S druge strane, vidite i sami — Dom naroda je posebna tema za sebe. Svi mogu da prate uživo te sjednice i to nepoštovanje poslovnika i njegovo kršenje uporno je dovelo do toga da je objektivno jako teško i sazvati sjednicu, a tek onda usvojiti dnevni red ili usvojiti neke važne zakone. Jako je teško da funkcionišemo.

Prema tome, još ako se desi da u junu se ne dobije taj status, da ne ispunimo te uslove i da se dodatno iskomplikuje situacija u BiH, rekao bih onda da možemo očekivati da potpuno stane sa radom i parlament i Savjet ministara, što možda i jeste želja nekih u BiH. Jeste SNSD-a, sigurno da je to želja, a možda i još neki drugi.

Zbog toga i naša ova proaktivnost vezana za ovu platformu koju nudimo. Bilo je onih koji su se iznenadili i nas pitali: “A zašto mi sad vodimo taj proces?” Upravo zato što mislimo da neko mora da da odgovor na ovo stanje. Ja ne vidim da je interes Republike Srpske da budu paralizirane institucije BiH. To ima itekako loše reperkusije i ekonomske i političke i na samu Republiku Srpsku. I zato i vodimo ove procese pokušavajući da otkočimo rad institucija i da nađemo tu formulu da izađemo iz krize.

I u tom dijelu je najvažnije da imenujemo prvo ministra bezbjednosti ili sigurnosti iz reda srpskog naroda koji je nedostajući ministar i koji bi u značajnoj mjeri promijenio odnose u samom Savjetu ministara.

Euronews: Spomenuli ste da je teško održavanje sjednica Doma naroda, tome i mi svjedočimo. Evo, nekoliko posljednjih je prekinuto. Za 19. maj ste zatražili, zajedno sa ostalih nekoliko delegata, da se održi hitna sjednica. Na dnevnom redu su opet smjene iz reda SNSD-a. Očekujete li da će biti održana ovaj put sjednica ili da će biti skinuti svi dnevni redovi?

Vuković: Prvo trebamo podsjetiti da je opet prekršen poslovnik prilikom samog zakazivanja ove sjednice. Mi smo podnijeli zahtjev za hitnu sjednicu koja je definisana u poslovniku na način da se treba održati tri dana nakon uredno podnešenog zahtjeva od strane pet i više delegata. Nikola Špirić je ponovo zloupotrijebio mjesto predsjedavajućeg i sjednicu zakazao 25. dan od dana našeg zahtjeva. I onda se postavlja ponovo pitanje — gdje je karakter sjednice koja se zove hitna ako je zakazujete 25. dan od dana našeg zahtjeva?

A kako se tek onda zakazuje redovna, to je samo pitanje za Nikolu Špirića. Prema tome, na sceni je zloupotreba tumačenja poslovnika u cilju zadržavanja na što duži period i njega kao predsjedavajućeg koji nema podršku u Domu naroda da bude na tom mjestu, ali i na neki način da se zaštite preostala dva ministra iz SNSD-a koji su već razriješeni u Predstavničkom domu, a njihova smjena treba da bude potvrđena u Domu naroda.

Pa teško mi je predviđati šta će oni raditi. Vjerovatno da će ponovo napustiti sjednicu. Pretpostavljam da je to možda način kako oni misle da treba i da mogu da rade. Ja podsjećam i vas i javnost da taj kvorum jeste nešto što je definisano i kroz Ustav i kroz poslovnik Doma naroda, ali oni koji su kreirali ova rješenja u Dejtonu, oni su to kreirali zbog toga da bi obezbijedili svakom narodu da zaštiti svoje vitalne interese, da ga ne bi preglasala druga dva naroda.

A sigurno da oni koji su u Dejtonu smislili takvo rješenje nisu ga smislili sa razlogom da se 2025. godine zaštiti Nikola Špirić. To sigurno niko o tome nije mislio u Dejtonu, nego je on zloupotrijebio taj mehanizam kvoruma koji služi za vitalne interese, želeći da on kaže da je on personalno vitalni interes Republike Srpske da bude član kolegija. To je jedna, da kažemo, i tragična, ali i komična pomalo situacija. I ja se nadam da će na kraju shvatiti oni da i oni gube podršku svojih birača zbog tog inata i tih zloupotreba kojima se služe da bi se zadržali u vlasti u kojoj objektivno oni nemaju podršku.

Oni sada jedino imaju i to, da kažemo, nikakvu podršku HDZ-a. Drugo, od bilo koga u oba doma parlamenta, oni zaista nemaju podršku.

Cijeli intervju pogledajte u videu na početku teksta ili na ovom linku.

Euronews