Odluka o naplati naknade od tri marke po putniku u odlasku ponovo je na snazi od 1. aprila.

Osim avio-kompanijama koje to plaćaju, takse ne odgovaraju ni aerodromima u Bosni i Hercegovini, jer, kako ističu, ova odluka će im otežati pregovore sa novim kompanijama i o novim destinacijama.

Jedna od avio-kompanija kojoj zasigurno ne odgovara povratak taksi jeste “Rajaner”, koji je upravo zbog njih prije dvije godine ukinuo svoje letove sa tuzlanskog aerodroma.

Sada, kada su takse vraćene, a ova velika avio-kompanija uvela brojne nove letove s Aerodroma Sarajevo, stiglo je i upozorenje Savjetu ministara BiH.

“Ako sarajevski aerodrom želi da nastavi da privlači ulaganja ‘Ryanaira’, uključujući i potencijalno baziranje aviona, mora ostati konkurentan u odnosu na zemlje kao što su Albanija, Mađarska, Italija i Švedska, koje ukidaju vazdušne takse i smanjuju troškove pristupa kako bi obezbijedile rast saobraćaja. ‘Ryanair’ poziva Savjet ministara Bosne i Hercegovine da povuče odluku o ponovnom uvođenju avio-taksi kako bi podržao dalji razvoj avio-saobraćaja i turizma u zemlji i kako bi se njenim građanima omogućio pristup najpovoljnijim avio-kartama u Evropi”, istakla je Alicja Vojcik-Gołebiovska, šefica komunikacija za CEE i Baltik u “Rajaneru”.

Osim iz Sarajeva, “Rajaner” leti još i sa banjalučkog aerodroma i to na šest destinacija, a prema riječima Valentine Kecman, vršioca dužnosti direktora “Aerodroma Republike Srpske”, vraćanje taksi ugroziće dalju ekspanziju linija.

“Ugroziće dalje pregovore za ekspanziju na nove destinacije i uvećanje broja rotacija na trenutnim destinacijama. To je sigurno. Da li će ‘Ryanair’ ostati ili otići sa bh. tržišta, značiće to da li će takse ostati ili će biti novi moratorijum. Mi smo se nadali da ćemo uspjeti da produžimo moratorijum, jer statistika i kalkulacije do kojih smo došli u prethodnih godinu dana jeste da moratorijum od jednu godinu nije od velikog benefita za avio-kompanije iz razloga što im trebaju do tri godine da razrade neku novu destinaciju kako bi ona bila profitabilna za avio-kompaniju. To znači da je godina dana moratorijuma bila beneficija, ali nije dovoljno”, rekla je ona za “Nezavisne novine”.

Kako je dodala, po ovom pitanju u prethodnom periodu su imali niz sastanaka sa Edinom Fortom, ministrom komunikacija i transporta u Savjetu ministara, kao i predstavnicima Direkcije za civilno vazduhoplovstvo BiH.

Prema njenim riječima, aerodromi trenutno pregovaraju sa “Ryanairom” kako bi našli zajednički dogovor.

“Ovo nas zaista jeste dovelo do stagnacije sa pregovorima iz razloga što smo mi imali osnovu za pregovore za nove destinacije. Prethodnih mjeseci ‘Ryanair’ je čekao ishod ove odluke, odnosno da li će biti produžen moratorijum i to je nešto što nas je dovelo do ljetne sezone bez novih destinacija. Izuzetno je teško ispregovarati novu avio-kompaniju, novog low-costera na nekoj destinaciji iz razloga što low-costeri idu na već provjerene države. Kada neki low-coster uđe na teritoriju neke države, onda mnogo lakše idu pregovori”, ističe Kecmanova.

Marko Đuzel, direktor Međunarodnog aerodroma Mostar, kaže da će ova odluka otežati aerodromima u BiH, ali ističe da su oni ipak u malo drugačijem položaju.

“To je najveći problem niskotarifnim kompanijama. Poslije kovida došlo je do trenda da su niskotarifne kompanije, umjesto malih aerodroma, zauzele velike aerodrome, a mali aerodromi uzimaju klasične prevoznike. Vjerovatno će oni koji imaju niskotarifne prevoznike otežati pregovore i zadržavanje letova. Mi imamo klasične prevoznike i nama će to nanijeti minimalnu ili nikakvu štetu”, kaže Đuzel.

Prema podacima Poreske uprave FBiH, broj zaposlenih u Federaciji Bosne i Hercegovine je za tri mjeseca manji za 8.649.

Kako se navodi u ovim podacima, broj zaposlenih smanjen je za 4.589 u januaru, za 1.733 u februaru i za 2.327 u martu.

“U decembru 2024. godine bilo je 551.452 zaposlenih, a na kraju marta ove godine taj broj je pao na 542.803”, stoji u podacima federalne Poreske uprave.

Federalni mediji pišu da privreda trpi velike posljedice Vlade FBiH o nametima na poslodavce usljed podizanja minimalne plate sa 619 KM na 1.000 KM.

Takođe, efekti ovoga se održavaju na novčani tok, finansijske obaveze kompanija, finansijski rezultat koji će na kraju trpjeti, a što će tek biti poznato kada budu objavljeni izvještaji o poslovanju.

Centralna banka BiH je navela ranije da je enorman rast minimalne plate i nameta privredi rezultirao rastom inflacije.

Tako je inflacija u decembru 2024. godine iznosila 2,2 odsto, dok je u februaru ove skočila na 3,5 odsto.

Ipak, Centralna banka BiH predviđa inflaciju za ovu godinu od 4,2 odsto.

Prema posljednjim podacima Federalnog zavoda za statistiku, ukupna industrijska proizvodnja u FBiH je u februaru 2025. godine u odnosu na prethodnu godinu manja za šest odsto.

Ono na šta su pojedini analitičari upozoravali jeste i uvođenje neradne nedjelje u lokalnim zajednicama, što, kako oni kažu, drastično smanjuje promet trgovina.

Admir Čavalić, ekonomista i predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, koji je ranije upozoravao da će doći do smanjenja broja zaposlenih, kaže da pretpostavlja da je veći broj od navedenog dobio otkaz, ali da su to sve pokrili novozaposleni.

“Mi ne znamo strukturu zaposlenosti. Pretpostavljam da su desetine hiljada radnika dobile otkaze, ali struktura djelatnosti bi pokazala da li je to zbog zabrane rada nedjeljom ili doprinosa. Ukoliko je došlo do drastičnih otkaza u trgovini, onda je jasno da je to zbog zabrane rada nedjeljom. Ako je u sektorima u kojima su tradicionalno niske plate, onda je to zbog povećanja minimalne plate”, objašnjava Čavalić za “Nezavisne novine“.

Prema njegovim riječima, ovo je prvi put nakon pet godina da Federacija BiH u prvom kvartalu ima pad broja zaposlenih.

“Čak i u pandemiji smo imali pad zaposlenih u drugom kvartalu. Ove godine imamo pad i u januaru, i u februaru, i u martu. Neki osnovni razlozi zašto je došlo do toga jesu visoka opterećenja za privredu, zabrana rada nedjeljom, niz nekih pogrešnih odluka kao što je izostanak fiskalne ili bilo kakve druge reforme, te druge geopolitičke krize, kao što je recesija u Njemačkoj”, istakao je Čavalić.

Na pitanje kakve podatke očekuje u narednom periodu, Čavalić odgovara da, ukoliko ne bude još jednog spuštanja stope doprinosa, doći će do daljeg pada zaposlenosti u FBiH.

U Srpskoj i Federaciji BiH cijene hrane i ostalih roba neophodnih svakom domaćinstvu ne prestaju da rastu.

Građani su, svakako, najosjetljiviji na poskupljenja osnovnih životnih namirnica koje, htjeli ili ne, moraju da nabavljaju.

Međutim, sekiraju ih i skokovi cijena artikala koji nisu prijeka potreba, ali na koje su navikli, pa ih, makar nauštrb nekih drugih proizvoda, i dalje kupuju.

Među njima je i kafa koju konzumira veliki broj građana, a čija je cijena u proteklom period otišla nebu pod oblake.

Kilogram pržene mljevene kafe trenutno u prosjeku košta 18 KM. U poređenju sa istim periodom prošle godine, kafa je u BiH skuplja za skoro 5 KM?!

U odnosu na period prije 5 godina, kilogram kafe je, bezmalo, poskupio duplo. Naime, prema podacima Agencije za statistiku BIH, kafa je u februaru 2020. koštala 13,3 KM.

U pojedinim radnjama i marketima ovaj proizvod je kudikamo skuplji od prosjeka kojim se bavi statistika.

Tako su korisnici društvenih mreža objavili fotografiju na kojoj se vidi da 200 grama kafe košta nevjerovatnih 8 KM?!

Objava je izazvala veliku pažnju korisnika, koji su šokirani onim što su vidjeli.