Društvo
KAKO SE GEN Z SNALAZI NA TRŽIŠTU RADA: Šta se očekuje od poslodavaca i koji su najveći strahovi?
Mladi najčešće biraju karijeru u srednjim i velikim kompanijama, dok su manje zainteresovani za rad u mikro ili malim firmama, startapovima i državnim institucijama.
Tokom oktobra 2024. godine je sprovedeno istraživanje među 1805 mladih u Srbiji kako bi stekao dublji uvid u njihove stavove i iskustva na tržištu rada u vezi sa pronalaskom posla i očekivanjima od poslodavaca.
Rezultati ukazuju na značajne promjene koje generacija Z donosi u poslovno okruženje, ali i na izazove sa kojima se suočava na početku karijere. Ovo istraživanje nastavak je prethodnih analiza o položaju mladih na tržištu rada i njihovim očekivanjima od poslodavaca, obrazovanja i samih sebe.
Većina srednjoškolaca planira da nastavi obrazovanje i upiše željeni fakultet ili višu školu (67%), dok mali procenat razmišlja o zapošljavanju, razvoju privatnog posla ili dodatnim kursevima. Ovo ukazuje na snažnu orijentaciju ka visokom obrazovanju kao osnovi za buduću karijeru.
Zadovoljstvo trenutnim znanjem varira – oko dvije trećine mladih smatra da ima adekvatna znanja o željenom poslu i karijeri, međutim, mnogi su nezadovoljni pripremom za tržište rada, prilikama za zapošljavanje. Anketirani koji su zaposleni bolje razumeju radne zadatke i očekivanja poslodavaca zahvaljujući stečenom iskustvu.
Koliko sistem pomaže mladima?
Podaci iz istraživanja “Startuj Infostud” naglašavaju ozbiljne izazove u tranziciji iz obrazovanja u poslovni svijet. Velika većina mladih smatra ovaj prelaz stresnim, dok više od polovine nije zadovoljno podrškom sistema i obrazovnih institucija.
Žene i stariji ispitanici u grupi od 20 do 28 godina ovaj proces doživljavaju kao stresniji i manje su zadovoljni podrškom, što može ukazivati na veće pritiske sa kojima se suočavaju. Glavni izvori stresa su neodlučnost pri izboru zanimanja i nedostatak organizacionih vještina.
Srednjoškolci su posebno zabrinuti zbog upisa željenog fakulteta, dok zaposleni ističu stres zbog izbora karijere.
Nezadovoljstvo podrškom proizlazi iz nedostatkom poslovnih vještina, poteškoća u pronalaženju zaposlenja i nedovoljne finansijske nadoknade za početna radna iskustva.
Rješenja se prepoznaju u jačanju saradnje sa obrazovnim institucijama, razvoju obuka i prilika za zapošljavanje bez prethodnog iskustva, kao i pružanju adekvatne podrške mladima.
Šta mladi očekuju od poslodavaca – a šta poslodavci od njih?
Mladima su najvažniji faktori na poslu finansijska sigurnost, dobri međuljudski odnosi, stabilnost radnog mjesta i benefiti u skladu sa učinkom. Takođe, značajnu pažnju pridaju broju slobodnih dana i ličnom zadovoljstvu poslom.
Sa druge strane, poslodavci najviše cijene odgovornost, pouzdanost, izvršavanje zadataka na vrijeme, poštovanje pravila i procedura, kao i sposobnost za timski rad.
Zanimljivo je da je većina mladih spremna da uloži dodatni trud ako poslodavci pokažu da ih cijene, što ukazuje na važnost međusobnog razumijevanja i prilagođavanja. Mladi žele poslodavce koji prepoznaju njihove vrednosti, dok poslodavci očekuju posvećenost i disciplinu.
Koliko su mladi pažljivi pri izboru poslodavca?
Veliki procenat mladih ne bi radio u kompanijama gdje postoji nesklad između promovisanog imidža i realnih uslova rada. Čak i kada je u pitanju plata, 46% kaže bi prihvatio nižu zaradu u kompanijama koje neguju prave vrednosti, dok se deo ispitanika još ne može odlučiti po ovom pitanju.
Ključni faktori koji utiču na atrakivnost poslodavaca su dobar odnos prema zaposlenima, mogućnosti za napredovanje i finansijski uslovi. Najvažnije vrijednosti koje mladi najviše cijene su poštovanje i dobrobit zaposlenih, pri čemu mlađi ispitanici više cijene poslodavce koji se fokusiraju na društvenu odgovornost, ekološke inicijative i dugoročnu stabilnost, dok stariji i žene stavljaju veći naglasak na stručnost i profesionalni razvoj.
Optimizam i strahovi u pogledu karijere
Većina mladih optimistično gleda na svoju buduću karijeru, ali pojedini izražavaju zabrinutost zbog izazova sa kojima se suočavaju. Glavni strahovi odnose se na pronalaženje posla u struci, neizvjesnu budućnost, manjak prilika za početnike i prisustvo nepotizma.
Ove bojazni ukazuju na strukturne probleme na tržištu rada. Dok su mlađi ispitanici skloni optimizmu, stariji između 24 i 28 godina često su realističniji, ponekad i pesimističniji, što može biti posljedica njihovih neprijatnih iskustava sa zapošljavanjem.
Mladi najčešće biraju karijeru u srednjim i velikim kompanijama, dok su manje zainteresovani za rad u mikro ili malim firmama, startapovima i državnim institucijama.
Najpoželjnije oblasti rada uključuju IT, marketing i ekonomiju/menadžment. Žene preferiraju srednje kompanije, muškarci pokazuju veću sklonost ka startapovima, dok stariji ispitanici više naginju malim firmama.
Društvo
Islamski propovijednik iz BiH “MUSLIMANI NE SMIJU ČESTITATI BOŽIĆ HRIŠĆANIMA”!?
Izjava islamskog propovjednika Elvedina Pezića da muslimani ne bi trebali obilježavati Novu godinu, niti čestitati Božić hrišćanima, ponovno je izazvala burne reakcije na društvenim mrežama. Pezić, poznat po svojim izrazito konzervativnim i često kontroverznim tumačenjima vjere, još jednom je pokazao koliko pogubne mogu biti riječi onih koji se predstavljaju kao duhovni autoriteti.
No, takav stav potpuno zanemaruje činjenicu da je Nova godina međunarodni, svjetovni praznik, koji nema vjersku pozadinu. Ona simbolizira nadu, nove početke i zajedništvo među ljudima, bez obzira na vjeru ili narodnost.
Još veći problem izazvala je njegova izjava da muslimanima nije dopušteno čestitati Božić hrišćanima, jer to, prema njegovim riječima, predstavlja grijeh. Takve poruke nisu samo pogrešne u teološkom kontekstu, nego i društveno štetne. U vremenu kada se svijet suočava s izazovima koji traže više razumijevanja, dijaloga i saradnje, Pezićeve izjave djeluju kao poziv na podjele i nepovjerenje.
Vjera bi trebala biti prostor mira, duhovnosti i tolerancije – ne sredstvo poticanja međuljudskih sukoba. Elvedin Pezić svojim javnim istupima sve češće pokazuje da je tanka linija između vjerskog nauka i opasne ideološke isključivosti – a tu granicu, čini se, odavno je prešao.
Naime, valja napomenuti i kako su službene muslimanske vjerske vlasti u BiH zanemarile Pezićev poziv, te je Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Husein-ef. Kavazović, uputio čestitku nadbiskupu metropolitu vrhbosanskom, mons. Tomi Vukšiću, te svim katolicima u Bosni i Hercegovini
U svojoj čestitki, reisul-ulema je, između ostalog, naveo:
“Vama osobno, Vašoj časnoj obitelji, svećenicima i svim katolicima u Bosni i Hercegovini upućujem najiskrenije čestitke povodom velikog blagdana Božića. Želim da ove blagdanske dane provedete u duhu ljubavi, mira i blagostanja, dijeleći radost sa svojim najbližima, susjedima i prijateljima.
Vrijeme blagdana prilika je da se prisjetimo univerzalnih vrijednosti koje nas povezuju – međusobnog poštovanja, solidarnosti i suživota u našoj zajedničkoj domovini. Neka radost ovog blagdana ispuni vaša srca i domove nadom u bolju i sretniju budućnost za sve ljude dobre volje”, napisao je.
Reisul-ulema Kavazović slične čestitke uputio je i drugim visokim dostojanstvenicima Katoličke crkve, kao i vjernicima, uz želje za dobro zdravlje i ličnu sreću.
Društvo
VJEČNO U DUGOVIMA, A CIJENE KAO NA ALPAMA! Čašica rakije na Jahorini 10 KM, KAFA “SAMO” 5 KM
Zimska sezona na Jahorini tek se zahuktava, a s približavanjem dočeka Nove godine cijene u ugostiteljskim objektima potvrđuju ono što mnogi gosti već očekuju – odmor na ovoj planini sve je, blago rečeno, luksuz. Tako ćete kafu na ovom zimskom odmaralištu platiti 5 KM, Coca-Colu, Cedevitu i druge sokove po 7 KM, a toplu čokoladu 8 KM.
Fotografija cjenovnika iz jednog ugostiteljskog objekta na Jahorini pokazuje da su cijene alkoholnih pića osjetno više nego u većini gradova u Bosni i Hercegovini, pa čak i u dijelu regionalnih zimskih centara. Naprimjer, domaće rakije u količini od 0,03 litre kreću se uglavnom od 8 do 10 KM. Zlatna rakija, šljivovica ili kruškovača naplaćuju se 9 do 10 KM, dok su travarica i loza nešto „povoljnije“ i stoje 8 KM.
Među aperitivima, Martini Bianco i Rosso koštaju 9 KM, Jägermeister 9 KM, dok je Campari Bitter 6 KM.
Popularni pelinkovac i višnjevac iz ponude Maraske takođe su po 8 KM za 0,03 litre, piše Hercegovina Info.
Cijene vodke dodatno potvrđuju planinski standard. Smirnoff stoji 9 KM, dok su Grey Goose i Belvedere čak 17 KM za istu količinu.
Ljubitelji gina moraće izdvojiti od 9 do 10 KM za Gordon’s i Tanqueray, dok je Monkey 47 čak 20 KM.
Posebno se ističu cijene viskija i bourbona. Jack Daniel’s stoji 13 KM, Johnnie Walker Red Label 11 KM, dok je Black Label 19 KM.
Chivas Regal 12 košta 17 KM, a Chivas Royal Salute čak 40 KM za 0,03 litre. Među skupljima je i Hennessy XO, čija cijena iznosi 40 KM.
Ni kokteli nisu iznimka. Aperol Spritz, Hugo Spritz i Pelin & Tonic naplaćuju se po 16 KM, dok je Tonic s likerom 15 KM.
Iako su ovakve cijene u skladu s vrhuncem zimske sezone i velikom potražnjom uoči novogodišnjih praznika, one sve češće otvaraju pitanje dostupnosti Jahorine domaćim gostima.
Kada je riječ o smještaju, prema aktualnim ponudama na platformama za rezervaciju, cijene noćenja u periodu oko Nove godine kreću se okvirno od 250 do 400 KM po noći za apartmane, dok hoteli s četiri i pet zvjezdica nerijetko prelaze i 500 KM po noćenju, osobito uz obvezne novogodišnje pakete.
(Agencije) Foto: BN
Društvo
PRAZNIK MAJKI I ŽENA! Pravoslavni vjernici obilježavaju MATERICE
Pravoslavni vjernici obilježavaju Materice, najveći hrišćanski praznik majki i žena, koji uvijek pada u drugu nedjelju pred Božić.
Toga dana, prema običaju, djeca porane i unaprijed pripremljenim kanapom, koncem, šalom, maramom ili kaišem na prepad vežu majkama noge, na isti način kao što su njih majke vezivale na Djetinjce.
Majka se pretvara da ne zna zašto je vezana. Djeca joj čestitaju praznik, a ona onda dijeli poklone i na taj način se “driješi”. Na isti način se vežu i sve udate žene, koje se “driješe” kolačima ili nekim drugim slatkišima.
Običaj “vezivanja” i “driješenja” predstavlja mnogo više od puke igre ukućana, jer se njime potvrđuje veza ljubavi kojom su povezani svi članovi hrišćanske porodice.
Praznik Materice se u novije vrijeme proslavlja i pri hramovima, naročito po gradovima. Žene u dogovoru sa sveštenikom pripreme prigodan program u kome učestvuju djeca sa prikladnim recitacijama i pjevanjem, a onda djeca vezuju prisutne žene. One se “driješe” poklonima i pripremljenim paketićima, knjigama, krstićima…
Negdje se organizuje posjeta bolnici, naročito dječijim odjeljenjima, gdje se djeci nose pokloni, što daje ovom prazniku puni hrišćanski smisao.
-
Politika2 dana ago31 KILOMETAR, 180 MILIONA EVRA! Kineski kredit za autoput kroz Srpsku
-
Hronika2 dana agoMONSTRUMI! Četvorica muškaraca se iživljavala nad mačkom, SVO VRIJEME SU SE SMIJALI
-
Politika2 dana agoPOKRET SIGURNA SRPSKA ŠIRI MREŽU! Goran Kuzmanović na čelu PSS-a u Tesliću
-
Politika2 dana agoNIKOLINA ŠLJIVIĆ OBJAVILA DIPLOMU I PORUČILA: “Oglašavam se posljednji put”
-
Politika3 dana agoSKANDAL NA UNIVERZITETU U BANJALUCI! Kresojević pozvao ministra Karana da zaustavi nezakonito imenovanje rektora
-
Politika2 dana agoDODIK ĆE “NAREDITI” ANI TRIŠIĆ DA NE POTPISUJE ZAKON? Komšije mu rekle da nije dobar?
-
Politika5 sati agoDODIK NAJAVIO NOVI AUTOPUT Banjaluka – Split preko Srpske?
-
Politika2 dana agoJOŠ JEDAN NAČELNIK PRELAZI KOD STANIVUKOVIĆA: Pokret Sigurna Srpska danas jači za novo ime
