Connect with us

Svijet

RAT TAJNIH SLUŽBI U MAĐARSKOJ! Isplivala skandalozna poruka, Orban ne zna šta da radi, POVLAČI OVAJ POTEZ!

Špijunaža, rat tajnih službi, diplomatsko ledeno doba s Ukrajinom, proruska propagandna kampanja, ratna retorika ministra odbrane i na kraju sumnjiva istraga protiv najvažnijeg domaćeg političkog protivnika sistema – Viktora Orbana – Mađarska trenutno ne samo da prolazi kroz period bombastičnih naslova, već ovih dana može odlučiti hoće li se zemlja vratiti na demokratski put ili, s Orbanom na čelu, jurišati ka diktaturi po uzoru na Moskvu, piše Dojče vele.

Ali, hajde redom. Prošlog petka, ukrajinska tajna služba SBU objavila je da je uhapsila dvojicu ukrajinskih državljana u Zakarpatskoj oblasti, blizu granice s Mađarskom, koji su navodno špijunirali za Mađarsku. SBU je, kako bi potkrijepila te optužbe, objavila mnoštvo materijala, kao i navodno priznanje jednog od uhapšenih. Špijuni su navodno prikupljali podatke za mađarsku tajnu službu o kretanju vojske, mogućnosti nabavke oružja na crnom tržištu, kao i o tome kako bi se lokalno stanovništvo ponašalo u slučaju invazije mađarske vojske.

Ovo je prvi put od početka ruske invazije na Ukrajinu da se ta zemlja otvoreno sukobila s jednom članicom NATO-a na ovom nivou. Dodatnu težinu skandalu daje nedavno objavljeni govor mađarskog ministra odbrane Krištofa Salaj-Bobrovničkog iz aprila 2023. godine, koji je u javnost pustio Peter Mađar, predsjednik opozicione stranke Tisa i glavni Orbanov rival na izborima naredne godine.

Provokacije prema komšijama

U tom govoru, Salaj-Bobrovnički govori o tome kako se Mađarska oprašta od svog „mirovnog mentaliteta“ i ulazi u „nultu fazu rata“. Ne navodi tačno o kakvom se ratu radi, ali ističe da je želio poručiti kako je Mađarska spremna da brani svoj mir. Međutim, ta izjava je u direktnoj suprotnosti s Orbanovom mantricom da je Mađarska jedina zemlja EU koja teži miru.

Kombinacija ratne retorike ministra odbrane i prisustva špijunaže u Zakarpatskoj oblasti sugeriše da Orban kalkuliše s mogućnošću promjena granica i povratka dijela Zakarpatske oblasti koji je nekad pripadao Mađarskoj. Iako je trenutno malo vjerovatno da bi Mađarska vojno djelovala protiv Ukrajine, Orban je više puta Ukrajinu nazivao „ničijom zemljom“ ili „područjem zvanim Ukrajina“, jasno negirajući državnost susjedne zemlje.

Viktor Orban često optužuje Ukrajinu da ne poštuje prava mađarske manjine. Njegovi proruski i antiukrajinski stavovi djeluju još opasnije ako se uzme u obzir da Rusija razmatra „poklanjanje“ dijelova Ukrajine susjedima – Poljskoj, Slovačkoj, Rumuniji i Mađarskoj – u slučaju pobjede. Orban te planove nikada nije javno odbacio, a sve rjeđe ponavlja tvrdnju da Mađarska ne želi promjene granica.

Prorežimski mediji žele Mađara u zatvoru

Istovremeno, sve više detalja izlazi na vidjelo o smjeni bivšeg načelnika Generalštaba mađarske vojske Romuluša Ruzina-Šendija, koji je u međuvremenu postao portparol opozicione stranke Tisa. Sada vlast pokreće kampanju protiv njega zbog navodne pronevjere i proukrajinskih stavova. Orban ga čak optužuje za veleizdaju.

U borbi protiv Tise, koja u anketama značajno vodi ispred Orbanovog Fidesa, Orban koristi proukrajinsku kartu i optužuje Petera Mađara da radi u korist Ukrajine, a ne Mađarske. Ukrajina je, izgleda, zamijenila Džordža Soroša, koji je ranije bio glavni „finansijer opozicije“ i meta režimskih napada.

Ipak, u slučaju Petera Mađara, čini se da ta kampanja ne daje rezultate: on i njegova stranka i dalje su najpopularnija politička snaga u zemlji. Sada vlast, po svemu sudeći, prelazi na ruski model uništavanja političkih protivnika, kao u slučaju Alekseja Navaljnog – kroz brojne sudske procese. Mađar je optužen za manipulaciju akcijama, iako nema dokaza za to, ali su Mađarska narodna banka i Državno tužilaštvo već pokrenuli istragu i navodno imaju dokaze. Prorežimski mediji već izračunavaju kaznu: pet godina zatvora.

Related Topics:

Svijet

NJEMAČKA ZAPRIJETILA ZELENSKOM: “Ne možemo primati vaše vojnike dok je rat!”

Nemački kancelar Fridrih Merc rekao je da je predsedniku Volodimiru Zelenskom rekao da bi trebalo smanjiti broj mladih Ukrajinaca koji dolaze u Nemačku.

Nakon telefonskog razgovora sa ukrajinskim liderom, Merc je rekao da mladi Ukrajinci treba da ostanu da “služe u svojoj zemlji”.

“Tamo su potrebni”, dodao je kancelar.

Blizu 1,3 miliona ukrajinskih izbeglica zabeleženo je u Nemačkoj od oktobra 2025. godine nakon što su pobegli od potpune invazije Rusije. Ovo predstavlja najveći broj među svim zemljama EU.

Komentarišući telefonski razgovor, Zelenski je rekao da je obavestio Merca o situaciji na frontu i zahvalio Nemačkoj na vojnoj i političkoj podršci, ne pominjući pitanje ukrajinskih izbeglica.

Muškarci vojnog uzrasta suočavaju se sa strogim ograničenjima putovanja prema vanrednom stanju, uvedenom kada je Rusija pokrenula rat 2022. godine.

Nemačka je saopštila da su mladi Ukrajinci počeli da pristižu u velikom broju nakon što je Kijev ublažio pravila putovanja za one između 18 i 22 godine u avgustu.

Kao rezultat toga, broj ukrajinskih muškaraca u ovoj starosnoj grupi koji se registruju u Nemačkoj porastao je sa 100 nedeljno na skoro 1.000, prema podacima nemačkog Ministarstva unutrašnjih poslova.

Ovaj razvoj događaja dolazi u trenutku kada se Kijev bori sa kontinuiranim nedostatkom radne snage na frontu, dok Rusija održava ofanzivne operacije na istoku i jugu Ukrajine.

Oko 490.000 Ukrajinaca radnog doba koji borave u Nemačkoj primaju naknadu za nezaposlenost, što je kritika krajnje desničarske stranke Alternativa za Nemačku (AfD).

AfD, vodeća nemačka opoziciona stranka, koja je dosledno kritikovala vojnu i ekonomsku podršku Berlina Kijevu, predložila je da se naknada za nezaposlenost za Ukrajince zameni nižim isplatama za tražioce azila.

Suočena sa političkim pritiskom, vladajuća nemačka koalicija priprema zakon kojim bi se smanjile naknade za Ukrajince koji su stigli posle 1. aprila, sa ciljem da se podstaknu da traže zaposlenje.

Nastavi čitati

Svijet

NAJATRAKTIVNIJA RUSKA NAFTNA KOMPANIJA! Amerikanci žele da kupe Lukoil

Američka kompanija za finansijske usluge Karlajl istražuje opcije za kupovinu imovine ruskog naftnog giganta Lukoila u inostranstvu.

Javio je danas Rojters, pozivajući se na izvore upoznate sa situacijom. Prema riječima izvora, Karlajl je u ranim fazama istraživanja kupovine imovine ruske firme.

Kompanija za upravljanje privatnim kapitalom razmatra da najprije podnošenje zahtjeva za američku licencu koja bi mu omogućila kupovinu imovine, rekao je jedan izvor i dodao da još uvijek postoji mogućnost da dođe do odustajanja.

Drugi izvor naveo je da je Karlajl obavijestio Lukoil o svojim namjerama.

Decenijama je Lukoil bio najaktivnija ruska naftna kompanija širom svijeta i pomagao Moskvi da projektuje meku ekonomsku moć u inostranstvu, napominje Rojters.

Sjedinjene Američke Države su uvele sankcije protiv Lukoila u sklopu pritisaka na Moskvu da pristane na mirovne pregovore o Ukrajini.

Nedugo zatim Vašington je blokirao pokušaj Lukoila da proda imovinu kompaniji sa sjedištem u Švajcarskoj Gunvor prije roka za sprovođenje sankcija 21. novembra.

Lukoil je nedavno saopštio da traži kupce za svoju međunarodnu imovinu, a procjenjuje se da njegova imovina vrijedi oko 22 milijarde dolara, prema izvještajima iz 2024. godine.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMPOVA DVOSTRUKA IGRA! Hvali se dogovorom sa Kinom, a prodaje oružje ovom ostrvu!

SAD su odobrile prodaju delova borbenih aviona Tajvanu za 330 miliona dolara, saopštio je Pentagon sinoć, što je prva takva transakcija otkako je predsednik Donald Tramp preuzeo dužnost u januaru.

“Predložena prodaja poboljšaće sposobnost primaoca da se suoči sa sadašnjim i budućim pretnjama održavanjem operativne spremnosti flote F-16, C-130” i drugih aviona, navodi se u saopštenju Pentagona.

Podrška Tajvanu usprkos odnosima s Kinom

Vašington ima formalne diplomatske odnose s Pekingom, ali održava nezvanične veze s Tajvanom i najvažniji je dobavljač oružja za to ostrvo. Sjedinjene Države su zakonom obavezane da osiguraju Tajvanu sredstva za odbranu. Tajvansko ministarstvo odbrane u saopštenju je izjavilo da očekuje da će prodaja “stupiti na snagu” u roku od mesec dana.

“Sjedinjene Države nastavljaju da pomažu Tajvanu u održavanju dovoljnih sposobnosti samoodbrane, na čemu ministarstvo izražava zahvalnost”, dodaje se.

Osiguravanje delova pomoći će u održavanju spremnosti borbenih aviona i jačanju protivvazdušne odbrane, jačanju odbrambene otpornosti i poboljšanju sposobnosti ostrva da odgovori na kineske upade u “sivoj zoni”, navelo je ministarstvo.

Napetosti između Kine i Tajvana

Kineska vojska redovno sprovodi misije u vodama i nebu oko Tajvana, koje vlada u Tajpeju naziva aktivnostima “sive zone” osmišljenima da izvrše pritisak na ostrvo, ali koje se zaustavljaju pre stvarne borbe.

Kina tvrdi da je Tajvan pod demokratskom upravom njena teritorija i ne isključuje upotrebu sile za preuzimanje kontrole nad ostrvom. Tajvanska vlada snažno se protivi tvrdnjama Pekinga o suverenitetu i kaže da samo tajvanski narod može da odluči o svojoj budućnosti.

Tramp kaže da mu je kineski predsednik Si Đinping rekao da neće napasti Tajvan dok je republikanski vođa na vlasti. Objava o mogućoj prodaji oružja dolazi nakon što su se Tramp i Si sastali krajem prošlog meseca u Južnoj Koreji u nastojanju da osiguraju trgovinski sporazum. Uoči sastanka u Tajpeju je vladao strah da je Tramp možda nekako “prodao” tajvanske interese Siju.

Nastavi čitati

Aktuelno