Connect with us

Svijet

RAT TAJNIH SLUŽBI U MAĐARSKOJ! Isplivala skandalozna poruka, Orban ne zna šta da radi, POVLAČI OVAJ POTEZ!

Špijunaža, rat tajnih službi, diplomatsko ledeno doba s Ukrajinom, proruska propagandna kampanja, ratna retorika ministra odbrane i na kraju sumnjiva istraga protiv najvažnijeg domaćeg političkog protivnika sistema – Viktora Orbana – Mađarska trenutno ne samo da prolazi kroz period bombastičnih naslova, već ovih dana može odlučiti hoće li se zemlja vratiti na demokratski put ili, s Orbanom na čelu, jurišati ka diktaturi po uzoru na Moskvu, piše Dojče vele.

Ali, hajde redom. Prošlog petka, ukrajinska tajna služba SBU objavila je da je uhapsila dvojicu ukrajinskih državljana u Zakarpatskoj oblasti, blizu granice s Mađarskom, koji su navodno špijunirali za Mađarsku. SBU je, kako bi potkrijepila te optužbe, objavila mnoštvo materijala, kao i navodno priznanje jednog od uhapšenih. Špijuni su navodno prikupljali podatke za mađarsku tajnu službu o kretanju vojske, mogućnosti nabavke oružja na crnom tržištu, kao i o tome kako bi se lokalno stanovništvo ponašalo u slučaju invazije mađarske vojske.

Ovo je prvi put od početka ruske invazije na Ukrajinu da se ta zemlja otvoreno sukobila s jednom članicom NATO-a na ovom nivou. Dodatnu težinu skandalu daje nedavno objavljeni govor mađarskog ministra odbrane Krištofa Salaj-Bobrovničkog iz aprila 2023. godine, koji je u javnost pustio Peter Mađar, predsjednik opozicione stranke Tisa i glavni Orbanov rival na izborima naredne godine.

Provokacije prema komšijama

U tom govoru, Salaj-Bobrovnički govori o tome kako se Mađarska oprašta od svog „mirovnog mentaliteta“ i ulazi u „nultu fazu rata“. Ne navodi tačno o kakvom se ratu radi, ali ističe da je želio poručiti kako je Mađarska spremna da brani svoj mir. Međutim, ta izjava je u direktnoj suprotnosti s Orbanovom mantricom da je Mađarska jedina zemlja EU koja teži miru.

Kombinacija ratne retorike ministra odbrane i prisustva špijunaže u Zakarpatskoj oblasti sugeriše da Orban kalkuliše s mogućnošću promjena granica i povratka dijela Zakarpatske oblasti koji je nekad pripadao Mađarskoj. Iako je trenutno malo vjerovatno da bi Mađarska vojno djelovala protiv Ukrajine, Orban je više puta Ukrajinu nazivao „ničijom zemljom“ ili „područjem zvanim Ukrajina“, jasno negirajući državnost susjedne zemlje.

Viktor Orban često optužuje Ukrajinu da ne poštuje prava mađarske manjine. Njegovi proruski i antiukrajinski stavovi djeluju još opasnije ako se uzme u obzir da Rusija razmatra „poklanjanje“ dijelova Ukrajine susjedima – Poljskoj, Slovačkoj, Rumuniji i Mađarskoj – u slučaju pobjede. Orban te planove nikada nije javno odbacio, a sve rjeđe ponavlja tvrdnju da Mađarska ne želi promjene granica.

Prorežimski mediji žele Mađara u zatvoru

Istovremeno, sve više detalja izlazi na vidjelo o smjeni bivšeg načelnika Generalštaba mađarske vojske Romuluša Ruzina-Šendija, koji je u međuvremenu postao portparol opozicione stranke Tisa. Sada vlast pokreće kampanju protiv njega zbog navodne pronevjere i proukrajinskih stavova. Orban ga čak optužuje za veleizdaju.

U borbi protiv Tise, koja u anketama značajno vodi ispred Orbanovog Fidesa, Orban koristi proukrajinsku kartu i optužuje Petera Mađara da radi u korist Ukrajine, a ne Mađarske. Ukrajina je, izgleda, zamijenila Džordža Soroša, koji je ranije bio glavni „finansijer opozicije“ i meta režimskih napada.

Ipak, u slučaju Petera Mađara, čini se da ta kampanja ne daje rezultate: on i njegova stranka i dalje su najpopularnija politička snaga u zemlji. Sada vlast, po svemu sudeći, prelazi na ruski model uništavanja političkih protivnika, kao u slučaju Alekseja Navaljnog – kroz brojne sudske procese. Mađar je optužen za manipulaciju akcijama, iako nema dokaza za to, ali su Mađarska narodna banka i Državno tužilaštvo već pokrenuli istragu i navodno imaju dokaze. Prorežimski mediji već izračunavaju kaznu: pet godina zatvora.

Svijet

KAKAV MU JE PLAN? Tramp rekao da će se SAD “POBRINUTI” za situaciju u Gazi!

Donald Trump je u petak izjavio da će se SAD “pobrinuti” za situaciju u Gazi, rekavši novinarima da ljudi na blokiranom palestinskom teritoriju gladuju.

“Gledamo Gazu i pobrinut ćemo se za to. Mnogi ljudi gladuju”, rekao je predsjednik novinarima.

Kratki komentari uslijedili su nakon što je Trump završio posljednju etapu višednevne turneje po zemljama Perzijskog zaljeva.

Izrael je nametnuo blokadu Gaze više od dva mjeseca, što je potaknulo agencije UN-a i humanitarne grupe da upozore na smanjenje zaliha goriva i lijekova na teritoriju od 2,4 miliona Palestinaca.

Izrael je više puta negirao da postoji humanitarna kriza u Pojasu Gaze, unatoč teškoj situaciji tamo kao rezultat njegove blokade.

Trumpove izjave uslijedile su dan nakon što je američki državni sekretar Marco Rubio izrazio otvorenost prema novim prijedlozima za dostavu pomoći Gazi, nakon raširenih kritika plana koji podržavaju SAD i Izrael.

Rubio je također izrazio zabrinutost zbog humanitarne situacije na tom teritoriju.

Trump je također u četvrtak izjavio da planira od Gaze napraviti teritoriju pod kontrolom SAD-a i označiti je kao “Zonu slobode”.

Nastavi čitati

Svijet

ĆELIJE PUCAJU PO ŠAVOVIMA! 13 zemalja EU više nema mjesta za zatvorenike

U Evropskoj uniji, 13 zemalja članica prijavilo je prepunjene zatvorske ćelije. Poljska, Mađarska i Češka imaju najvišu stopu zatvorenika u EU.

Prema posljednjim podacima Eurostata, u EU je 2023. godine bilo oko 499.000 zatvorenika. To predstavlja povećanje od 3,2 odsto u odnosu na prethodnu godinu, prenosi Euronews.

Očekuje se da broj zatvorenika može porasti i do 200 odsto između 2023. i 2027. godine zbog političkih promjena.

“Populacija zatvorenika raste u Evropi, posebno nakon prestanka post-covid mjera. Postoji nekoliko faktora koji se mogu povezati sa neadekvatnim ili nedosljednim politikama ili zakonodavnim praksama koje dovode do povećanja broja ljudi u zatvorima”, rekla je Idil Ajdinoglu, regionalna menadžerka programa u “Penal Reform International”.

Između 1993. i 2023. godine, najveći broj zatvorenika zablježen je 2012., kada je bilo 553.000. Jedan od pet zatvorenika u EU imao je strano državljanstvo 2023. godine.

Kada se upoređuju zemlje EU, najviša stopa zatvorenika na 100.000 ljudi u 2023. godini bila je u Poljskoj sa 203 zatvorenika, zatim Mađarskoj sa 187 i Češkoj sa 181.

Nasuprot tome, najniža stopa bila je u Finskoj sa 53 zatvorenika na 100.000 ljudi, Holandiji sa 66 i Sloveniji sa 68.

U 2023. godini, 14 zemalja imalo je određeni dodatni kapacitet, ili “prazne ćelije”, dok je 13 zemalja imalo prepunjene ćelije.

Prepunjenost nastaje kada ima više zatvorenika nego što je zatvor dizajniran da primi.

Najveća prepunjenost zabilježena je na Kipru, sa stopom popunjenosti od 226,2, Francuskoj sa 122,9 i Italiji sa 119,1.

S druge strane, najniže stope popunjenosti zatvora zabilježene su u Estoniji sa stopom popunjenosti od 56,2, Luksemburgu sa 60,8 i Bugarskoj sa 67,7.

Prepunjenost utiče kako na osobe koje se nalaze u zatvorima, tako i na osoblje, što dovodi do povećane nasilnosti, iscrpljenosti i smanjene kontrole unutar objekata.

Na primjer, u Španiji, prepunjenost je navodno omogućila kriminalnim bandama da slobodnije djeluju unutar zatvora, dok je u Sloveniji pristup zdravstvenoj zaštiti ozbiljno pogođen, a otkazivanje 1.416 pratnji dovelo je do značajnih kašnjenja u sudskim postupcima 2023. godine zbog opterećenja resursa.

Prema podacima “Penal Reform International”, slovenački zatvori takođe bilježe porast sukoba među zatvorenicima, sa zabilježenim incidentima koji su porasli sa 207 u 2020. na 314 u 2023. godini.

Nastavi čitati

Svijet

NEVJEROVATNO! Princ Hari žrtva osvete

Britanski princ Hari danas je optužio list ”San” da je iz osvete objavio izvještaj u kojem se navodi da je vojvoda od Saseksa imenovan u tužbi protiv američkog repera Šona ”Didija” Komsa za trgovinu ljudima.

Vojvoda od Saseksa je rekao da je ova priča među ”velikim brojem lažnih i veoma pogrdnih članaka“ koje je objavila ”News Group Newspapers“ Ruperta Merdoka (NGN) ”kao odmazdu“, zbog Harijevih prethodnih tvrdnji da mu je NGN hakovao telefon i nezakonito prikupio informacije.

Hari tvrdi da su ovaj članak i drugi koje su objavili ”San“ i ”San nedjeljom” imali ”veoma negativan uticaj na njegovo mentalno zdravlje i zdravlje njegove supruge i djece“, prenosi Gardijan.

NGN poriče tvrdnju o motivaciji svojih novinara, dodajući da je članak tačan i da ”San objavljuje priče o vojvodi od Saseksa koje su opravdane zbog uloge koju obavlja i akcija koje je preduzeo“.

”San” je prošlog marta objavio da je Hari imenovan u tužbi za trgovinu ljudima u svrhu seksualne eksploatacije od 24 miliona funti, podnesenoj protiv američkog repera Šona Komsa, poznatog kao Pi Didi, prenosi Tanjug.

U članku se navodi da ”pravni podnesci tvrde da je Didi koristio Harijevo ime kako bi dao legitimite’ divljim zabavama na kojima su se odvijale ozbiljne ilegalne aktivnosti”, a na dnu četvrtog pasusa navedeno je da Hari nije optužen ni za kakvo nezakonito djelo.

Ta priča, koja je takođe objavljena na dvije stranice u novinama, bila je fokusirana na tužbu koju je podnio muzički producent Rodni Džouns protiv Komsa, kojem se sudi po krivičnim optužbama za reketiranje i trgovinu ljudima u seksualne svrhe.

Džons je tvrdio da je ”povezanost sa i/ili sponzorstvo zabava Komsa u svrhu seksa i trgovine ljudima ljudima omogućilo pristup (žrtvama) poznatim ličnostima kao što su poznati sportisti, političke ličnosti, umetnici, muzičari i međunarodni dostojanstvenici poput britanskog kraljevskog princa Harija“.

Hari je sreo Komsa samo jednom, 2007. godine na kraju komemorativnog koncerta za njegovu pokojnu majku, Dajanu, princezu od Velsa, a nije prisustvovao nijednoj Didijevoj zabavi, navodi Gardijan.

Suđenje Komsu za trgovinu ljudima, zločinačko udruživanje i seks trafiking počelo je u ponedjeljak u Njujorku.

Komsa, poznatog i po nadimku Paf Dedi iz 1990-ih godina kada je bio na vrhuncu svjetske slave, su za zlostavljanje tužile desetine ljudi, ali će se suđenje usredsrediti na tvrdnje četiri žene.

Koms (55) je optužen u septembru 2024. i od tada se nalazi u saveznom zatvoru u Bruklinu.

Nastavi čitati

Aktuelno