Connect with us

Svijet

RAT TAJNIH SLUŽBI U MAĐARSKOJ! Isplivala skandalozna poruka, Orban ne zna šta da radi, POVLAČI OVAJ POTEZ!

Špijunaža, rat tajnih službi, diplomatsko ledeno doba s Ukrajinom, proruska propagandna kampanja, ratna retorika ministra odbrane i na kraju sumnjiva istraga protiv najvažnijeg domaćeg političkog protivnika sistema – Viktora Orbana – Mađarska trenutno ne samo da prolazi kroz period bombastičnih naslova, već ovih dana može odlučiti hoće li se zemlja vratiti na demokratski put ili, s Orbanom na čelu, jurišati ka diktaturi po uzoru na Moskvu, piše Dojče vele.

Ali, hajde redom. Prošlog petka, ukrajinska tajna služba SBU objavila je da je uhapsila dvojicu ukrajinskih državljana u Zakarpatskoj oblasti, blizu granice s Mađarskom, koji su navodno špijunirali za Mađarsku. SBU je, kako bi potkrijepila te optužbe, objavila mnoštvo materijala, kao i navodno priznanje jednog od uhapšenih. Špijuni su navodno prikupljali podatke za mađarsku tajnu službu o kretanju vojske, mogućnosti nabavke oružja na crnom tržištu, kao i o tome kako bi se lokalno stanovništvo ponašalo u slučaju invazije mađarske vojske.

Ovo je prvi put od početka ruske invazije na Ukrajinu da se ta zemlja otvoreno sukobila s jednom članicom NATO-a na ovom nivou. Dodatnu težinu skandalu daje nedavno objavljeni govor mađarskog ministra odbrane Krištofa Salaj-Bobrovničkog iz aprila 2023. godine, koji je u javnost pustio Peter Mađar, predsjednik opozicione stranke Tisa i glavni Orbanov rival na izborima naredne godine.

Provokacije prema komšijama

U tom govoru, Salaj-Bobrovnički govori o tome kako se Mađarska oprašta od svog „mirovnog mentaliteta“ i ulazi u „nultu fazu rata“. Ne navodi tačno o kakvom se ratu radi, ali ističe da je želio poručiti kako je Mađarska spremna da brani svoj mir. Međutim, ta izjava je u direktnoj suprotnosti s Orbanovom mantricom da je Mađarska jedina zemlja EU koja teži miru.

Kombinacija ratne retorike ministra odbrane i prisustva špijunaže u Zakarpatskoj oblasti sugeriše da Orban kalkuliše s mogućnošću promjena granica i povratka dijela Zakarpatske oblasti koji je nekad pripadao Mađarskoj. Iako je trenutno malo vjerovatno da bi Mađarska vojno djelovala protiv Ukrajine, Orban je više puta Ukrajinu nazivao „ničijom zemljom“ ili „područjem zvanim Ukrajina“, jasno negirajući državnost susjedne zemlje.

Viktor Orban često optužuje Ukrajinu da ne poštuje prava mađarske manjine. Njegovi proruski i antiukrajinski stavovi djeluju još opasnije ako se uzme u obzir da Rusija razmatra „poklanjanje“ dijelova Ukrajine susjedima – Poljskoj, Slovačkoj, Rumuniji i Mađarskoj – u slučaju pobjede. Orban te planove nikada nije javno odbacio, a sve rjeđe ponavlja tvrdnju da Mađarska ne želi promjene granica.

Prorežimski mediji žele Mađara u zatvoru

Istovremeno, sve više detalja izlazi na vidjelo o smjeni bivšeg načelnika Generalštaba mađarske vojske Romuluša Ruzina-Šendija, koji je u međuvremenu postao portparol opozicione stranke Tisa. Sada vlast pokreće kampanju protiv njega zbog navodne pronevjere i proukrajinskih stavova. Orban ga čak optužuje za veleizdaju.

U borbi protiv Tise, koja u anketama značajno vodi ispred Orbanovog Fidesa, Orban koristi proukrajinsku kartu i optužuje Petera Mađara da radi u korist Ukrajine, a ne Mađarske. Ukrajina je, izgleda, zamijenila Džordža Soroša, koji je ranije bio glavni „finansijer opozicije“ i meta režimskih napada.

Ipak, u slučaju Petera Mađara, čini se da ta kampanja ne daje rezultate: on i njegova stranka i dalje su najpopularnija politička snaga u zemlji. Sada vlast, po svemu sudeći, prelazi na ruski model uništavanja političkih protivnika, kao u slučaju Alekseja Navaljnog – kroz brojne sudske procese. Mađar je optužen za manipulaciju akcijama, iako nema dokaza za to, ali su Mađarska narodna banka i Državno tužilaštvo već pokrenuli istragu i navodno imaju dokaze. Prorežimski mediji već izračunavaju kaznu: pet godina zatvora.

Related Topics:

Svijet

FRANCUSKA GORI, A MAKRON I BRIŽIT PLEŠU: „Marija Antoaneta“ ponovo u Parizu?

Dok su hiljade demonstranata izlazile na ulice Francuske, a sukobi sa policijom eskalirali u više gradova, Emanuel Makron i njegova supruga Brižit fotografisani su na koncertu Selin Dion. Prizor je odmah izazvao poređenja sa Marijom Antoanetom.

Francuska je u petak bila zahvaćena masovnim protestima, sukobima, paljenjem barikada i javnih objekata, dok je predsjednički par veče proveo u privatnoj loži na koncertu Selin Dion.

Makron i Brižit su, prema objavljenim fotografijama i snimcima, aplaudirali i uživali u muzici, dok su se samo nekoliko sati kasnije širom zemlje nizali prizori nasilja.

Ulice su bile blokirane, automobili prevrtani, objekti oštećeni, a policija je intervenisala protiv demonstranata.

Do 18 časova bilo je uhapšeno više od 400 osoba, od čega gotovo 200 u Parizu.

I upravo je taj kontrast – predsjednik pleše dok država ključa – postao jedan od glavnih motiva kritika na račun Makrona.

„Ponašaju se kao Luj XVI i Marija Antoaneta“
Poređenje sa francuskom kraljicom Marijom Antoanetom brzo se proširilo društvenim mrežama i među demonstrantima.

– Makron i Brižit ponašaju se kao Luj XVI i Marija Antoaneta, koji su pogubljeni tokom Francuske revolucije 1789. godine. Izgleda da misle da nikakav problem ne postoji – izjavila je Lina Bernar, organizatorka protestnog skupa na sjeveru Pariza.

Istorijsko poređenje je, naravno, prije svega politička metafora.

Ali u atmosferi u kojoj građani protestuju zbog troškova života, socijalne nejednakosti i stanja javnih službi, fotografija predsjedničkog para na koncertu dobila je potpuno drugačije značenje.

Posebno jer su protesti iz prvobitno užeg razloga prerasli u šire nezadovoljstvo vlastima.

A kada se na jednoj strani vide zapaljene barikade, a na drugoj predsjednički par koji uživa u koncertu – politički kontrast gotovo da se sam nameće.

Bagete kao simbol protesta
Demonstranti su na ulicama nosili čak i bagete, što je bilo svojevrsno podsjećanje na istoriju Francuske i ulogu hljeba u društvenim nemirima.

Jer kada građani počnu govoriti da im je život preskup, da javne službe ne funkcionišu i da politička elita živi u potpuno drugom svijetu, svaka fotografija vlasti koja izgleda bezbrižno može postati mnogo više od obične fotografije.

U Lilu su demonstranti upali u gradsku vijećnicu, dok su oštećene i gradske vijećnice u Grenoblu i drugim gradovima.

U Lionu je zapaljena istorijska zgrada turističkog biroa, što je gradonačelnik opisao kao „tragediju“.

Nasilje i uništavanje imovine zabilježeni su i u Pou, Monpeljeu, Tuluzu i Valansu.

Od školskih problema do pobune protiv sistema
Protesti su počeli prošlog mjeseca zbog problema u školama u siromašnijim predgrađima Pariza, ali su se vrlo brzo proširili na šire društveno nezadovoljstvo.

Građanima su se pridružili i pripadnici pokreta „Žuti prsluci“, koji su tokom prvog Makronovog mandata mjesecima demonstrirali protiv njegove ekonomske politike.

Sada se na ulicama ponovo čuje zahtjev za promjenom.

Makronu drugi mandat ističe u maju, a francuski ustav mu ne dozvoljava da bude izabran i treći put uzastopno.

To znači da se već otvoreno govori o njegovom političkom nasljeđu.

I dok se predsjednik približava kraju svoje posljednje predsjedničke etape, ulica mu šalje poruku da se nezadovoljstvo građana ne može riješiti samo političkim govorima.

Francuska između revolta i političke blokade
Poseban problem predstavlja činjenica da se socijalno nezadovoljstvo sve više prepliće sa političkom krizom.

Kritičari vlasti Makrona optužuju da je izgubio kontakt sa svakodnevnim problemima građana, dok predsjednik za podsticanje protesta optužuje radikalnu ljevicu i stranku Nepokorena Francuska.

Oni te optužbe odbacuju.

Ali bez obzira na to ko politički profitira od protesta, slike iz francuskih gradova govore da je nezadovoljstvo ozbiljno.

Jedna Francuska te noći pjevala je uz Selin Dion. Druga je bila na ulicama, iza barikada.

I upravo zbog tog prizora nastala je možda najbrutalnija politička metafora cijelog protesta:

Francuska gori – a Makron i Brižit se češljaju.

Nastavi čitati

Svijet

ŽESTOKI NEREDI U TIRANI: Demonstanti zapalili dva policajca (UZNEMIRUJUĆI VIDEO)

Situacija na ulicama Tirane u jednom trenutku gotovo je potpuno izmakla kontroli, a policija je pokušavala da potisne demonstrante i uspostavi red. Međutim, pripadnici policije naišli su na veliki otpor i teško su uspijevali da napreduju, dok su sukobi postajali sve intenzivniji, piše Top Channel.

Policajci su pokušavali da se probiju kroz masu, ali su ih u tome spriječili demonstranti koji su na njih bacali Molotovljeve koktele. U jednom trenutku plamen je zahvatio dvojicu pripadnika specijalne policijske jedinice „Škorpioni“, koji su se našli usred vatrene stihije.

Sukobi su nastavljeni i napadima kamenicama. Dvojica policajaca primijećena su kako hramlju nakon što su pogođena kamenjem koje su bacali demonstranti, dok je na snimcima zabilježen i jedan krvavi pripadnik policije, prenosi “Telegraf.rs”.

Prema dostupnim navodima, u napadu demonstranata povrijeđeno je nekoliko policajaca.

Zbog čega se održavaju protesti?

Protesti u Albaniji izbili su zbog nezadovoljstva studenata i građana radom državnih institucija, a u središtu njihovih zahtjeva nalaze se odgovornost vlasti i postupanje policije. Okupljanja su prerasla u šire demonstracije, praćene sve oštrijim sukobima između učesnika protesta i bezbjednosnih snaga.

Nezadovoljstvo je prvobitno pokrenuto zbog kontroverznog projekta izgradnje luksuznog turističkog kompleksa na zaštićenom dijelu albanske obale, povezanog sa Džaredom Kušnerom, zetom Donalda Trampa.

Protestima su se potom masovno pridružili studenti, nezadovoljni visokim troškovima školovanja, lošim uslovima na univerzitetima, nezaposlenošću i korupcijom. Demonstranti sada zahtijevaju ostavku premijera Edija Rame, formiranje tehničke vlade i raspisivanje prijevremenih izbora, dok Rama odbija da se povuče sa funkcije.

Nastavi čitati

Svijet

RUBIO: Tramp će dva mjeseca procjenjivati ekonomski uticaj ODLAGANJA SANKCIJA RUSIJI

Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je da će predsjednik SAD Donald Tramp iskoristiti period od najviše 60 dana kako bi procijenio ekonomski uticaj sankcija i carina povezanih sa Rusijom, čiju je primjenu suspendovao dan ranije, prenosi Rojters.

Tramp je potpisao izvršnu uredbu kojom se odlaže primjena novog, sveobuhvatnog paketa sankcija protiv Rusije, uz obrazloženje upućeno Kongresu da je ta odluka u nacionalnom interesu.

Odlukom od petka nije precizirano koliko će odlaganje trajati, ali je Rubio rekao da se Tramp opredijelio za period „preispitivanja“ od 60 dana.

Cilj paketa sankcija bio je da se ruski predsjednik Vladimir Putin liši resursa koji su Moskvi potrebni za nastavak rata u Ukrajini, kao i da se uvedu sankcije ruskim zvaničnicima i bankama te omete rad „flote tankera iz sjenke“, kojima ruski energenti nastavljaju da stižu do svojih odredišta.

Tramp je prošle sedmice postigao iznenadni sporazum prema kojem će Rusija odmah isporučiti više od 300.000 tona dizela, nakon čega će u novembru uslijediti dodatnih 500.000 tona, a „odmah zatim“ još milion tona.

Trampov dogovor o dizelu sa Putinom naišao je na oštre kritike i republikanaca i demokrata, koji smatraju da će to pomoći Rusiji u vođenju rata protiv Ukrajine.

Nastavi čitati

Aktuelno