Marko Rubio, američki državni sektretar, koji je predvodio američku delegaciju na Minhenskom sigurnosnom forumu, održao je u subotu dugo očekivani govor, kako bi se konačno utvrdilo kakav je odnos Amerike prema Evropi, posebno nakon krize oko Grenlanda i tenzija oko uvođenja američkih carina.

U govoru je, s jedne strane pokušao da popravi štetu američko evropskim odnosima nakon prošlogodišnjeg omalovažavajućeg i uvredljivog obraćanja Džej Di Vensa, američkog potpredsjednika, ali i da potvrdi agendu Donalda Trampa, predsjednika Amerike, i pozove Evropu da joj se pridruži.

Podsjećanja radi, Vens je prošle godine s iste govornice poručio Evropi da guše slobodu izražavanja i da predvode kulturu sprečavanja drugačijih mišljenja, dajući istovremeno podršku strankama krajnje desnice, posebno Alternativi za Njemačku, stranci čiji pojedini visoki funkcioneri ne kriju simpatije prema nacizmu.

Rubio je poručio da Amerika brine za Evropu, i dodao da je Amerika dijete Evrope, podsjetivši ne samo na zajedničku istoriju, nego i na kulturno i istorijsko naslijeđe. Kao odan rimokatolik, Rubio je podsjetio i na hrišćanske veze, što je u skladu s konzervativno republikanskim političkim odnosom, ne samo kad je Tramp u pitanju nego generalno Republikanska stranka. Rubio, koji je porijeklom s Kube, podsjetio je i na lične veze s Evropom, naglasivši da su njegovi preci u Ameriku došli iz Španije i Italije.

Suštinska poruka ista kao kod Vensa
Međutim, u svojoj suštini, Rubijev govor se nije puno razlikovao od Vensovog, osim po ljubaznošću i poštovanju prema Evropi. Oba govora su prenijela Trampovu viziju svijeta – ekonomija temeljena na fosilnim gorivima, ukidanje politika koje ciljaju na sprečavanje klimatskih promjena, čvršća nacionalna homogenizacija i suverenizam, nepovjerenje prema međunarodnim institucijama poput EU, ukidanje globalizacije i vraćanje na nacionalnu politiku, uz saveze koji treba da je ojačaju, a ne zamijene liberalizmom ili ukidanjem nacionalnih granica.

“Pridružite se – ili idemo sami”
Ključna poruka koju je iznio Rubio je da će Amerika voditi upravo ovakvu politiku, i da bi željela da joj se Evropa pridruži, ali ako Evropa to ne želi, Amerika će je provesti sama.

Imajući u vidu da je Evropa potpuno ovisna o američkom bezbjednosnom kišobranu i da nema zamjenu za američku tehnološku superiornost, Evropa će teško moći ignoristati ovu ljubaznu, ali prilično direktnu poruku.

Čini se da će Evropa pokušati naći balans između onoga što mora prihvatiti i onoga što može kreirati sama.

Merc kao okvir mogućeg evropskog odgovora
Iako je Fridrih Merc, njemački kancelar, svoj govor održao dan ranije, čini se da se njegova poruka može primijeniti i kao evropski odgovor na ovu američku ponudu. Merc je rekao da će EU težiti čvršćem međusobnom povezivanju zemalja članica, nastavku klimatske politike, ali uz naglašavanje potrebe industrije i očuvanja životnog standarda i radnih mjesta, ali i pokušajem održavanja u životu liberalnog svjetskog poretka s onim zemljama koje budu željele da ga s Evropom dalje grade. Merc je osudio napad Rusije na Ukrajinu, Rubio ovaj rat gotovo da nije ni spomenuo. Iz odgovora na pitanje da se izjasni o mogućnostima za postizanje mira, koje mu je postavio Volfgang Išinger, direktor Foruma u kratkoj razmjeni nakon govora, može se zaključiti kakav odnos Trampova administracija ima prema ovom ratu – to je sukob između dva bijela, hrišćanska naroda, što je tragedija koju bi trebalo zaustaviti na način da oba naroda budu zadovoljna, a onda njegovati međusobne odnose zasnovane na Trampovoj viziji svijeta.

Proširenje EU i američka preferencija bilateralizma
Zanimljivo je i da je Merc nakon svog govora, na pitanje Jakova Milatovića, predsjednika Crne Gore, prakrično po prvi put direktno i eksplicitno podržao širenje EU na zapadni Balkan, ali je, slično kao i njegov prethodnik Olaf Šolc, indirektno to pitanje povezao s reformom odlučivanja o spoljnoj politici unutar EU. Rubio se, očekivano, nije bavio proširenjem EU, jer Trampova administracija pokazuje preferenciju za bilateralne odnose sa suverenim državama, umjesto oslanjanja na nadnacionalne strukture poput EU.

Dok u Evropi pojedinci čija se imena pojavljuju u Epstinovim dokumentima snose posljedice, u SAD uglavnom ostaju na funkcijama.

Ključne činjenice:
Džefri Epstin osuđen zbog navođenja mladih žena na prostituciju
Brojni uticajni Amerikanci družili se s njim i nakon presude, neki zlostavljali žene
Tramp u predsjedničkoj kampanji obećao da će objaviti dosjee
Trampova vlada opstruiše objavu, iako je Kongres naredio da se sve objavi
Evropski političari, zvaničnici i članovi kraljevskih porodica gube titule i položaje, a policije pokreću istrage na osnovu novih dokumenata. U SAD, iako se u spisima spominju i Donald Tramp, predsjednik Amerike, njegov ministar trgovine Havard Lutnik, kao i bivši predsjednik Bil Klinton, zasad nema ozbiljnih političkih posljedica.

Stav stručnjaka o razlikama sistema
Profesor Ričard Pejnter smatra da u Evropi takve veze izazivaju javno poniženje, dok u SAD snažna povezanost novca i politike štiti elitu. Bijela kuća i Ministarstvo trgovine nisu komentarisali slučaj, piše NPR.

Pejnter ističe da su lideri u parlamentarnim sistemima pod većim pritiskom javnosti nego američki predsjednik, koji je dodatno zaštićen činjenicom da se ne može ponovo kandidovati.

Reakcije u Velikoj Britaniji i Norveškoj
U Velikoj Britaniji princ Andrju ostao je bez titula zbog ranijih optužbi, a sada se suočava s novom istragom. Ambasador Britanije u Americi Peter Mandelson izgubio je funkcije i pod istragom je zbog navodnih finansijskih veza s Epstinom. Premijer Ujedinjenog Kraljevstva Kir Starmer javno se izvinio žrtvama.

U Evropi su posljedice šire: u Francuskoj je ostavku dao Žak Lang, u Norveškoj je bivši premijer Thorbjorn Jagland optužen za tešku korupciju, a ambasadorica Mona Jul podnijela je ostavku. Afera je zahvatila i norvešku princezu Mete-Marit, koja se javno izvinila.

Selektivno objavljivanje dokumenata
Lutnik je priznao da je 2012. posjetio Epstinovo privatno ostrvo. Pejnter je kritikovao selektivno objavljivanje dokumenata od strane tužiteljice Pam Bondi.

Ipak, nekoliko Amerikanaca se povuklo s funkcija, uključujući Lerija Samersa, Breda Karpa i Katrin Rumler.
Nezavisne

Rusija je spremna da osigura da neće biti vazdušnih udara na dan izbora u Ukrajini, ako Kijev napokon odluči da ih održi, izjavio je zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Mihail Galuzin u intervjuu za TASS.

“Naravno, izjave ruskog predsjednika Vladimira Putina ostaju aktuelne. Ali, kao što sam napomenuo, još nema razgovora o organizovanju stvarnog glasanja u Ukrajini”, rekao je Galuzin.

On je skrenuo pažnju na iskustvo Rusije, kada su martu 2024. godine održani predsjednički izbori. Biračka mjesta su – čak i uz vojne operacije – otvorena u neposrednoj blizini zone borbenih dejstava.

“Kijev je pokušao na sve moguće načine da poremeti izborni proces u regionima pogođenim borbenim dejstvima, ne ustručavajući se od pribegavanja terorističkim metodama i sabotaži. Međutim, pokazalo se da nije uspio da postigne svoj cilj”, podsjetio je on.

Galuzin je naglasio da Rusija “neće da se spusti na nivo prakse Kijeva” i da će dozvoliti narodu Ukrajine da u potpunosti ostvari svoja ustavno zagarantovana izborna prava i samostalno odredi budući razvoj svoje zemlje.

“Razumije se, ako kijevski režim konačno odluči da napravi ovaj demokratski korak”, dodao je zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova.

Ranije je ruski predsjednik Vladimir Putin istakao da je Moskva spremna da razmotri obustavljanje vazdušnih udara duboko u Ukrajini na dan izbora i napomenuo da 5-10 miliona Ukrajinaca koji žive u Rusiji treba da imaju pravo glasa.

Rusija zaoštrila stav nakon napada na Putinovu rezidenciju
Moskva je zaista pooštrila svoju pregovaračku poziciju nakon napada Kijeva na rezidenciju ruskog predsjednika Vladimira Putina 29. decembra 2025. godine, i taj stav je saopšten pregovaračima u Abu Dabiju, rekao je Galuzin.

“Što se tiče promjena u našoj pregovaračkoj poziciji, mogu samo da potvrdim da su se dogodile. Ne bih želio javno da ulazim u detalje, ali ću jednostavno napomenuti da je naša pooštrena pozicija saopštena učesnicima radne grupe Rusija-SAD-Ukrajina za pitanja bezbjednosti održane u Abu Dabiju 4. i 5. februara”, istakao je ruski zvaničnik.

Kako je istakao, napad je odbijen, a mnoge zemlje su ga osudile.

“Naši partneri su još jednom iz prve ruke videli terorističku prirodu hunte Zelenskog. Svi su vidjeli snimak u Moskvi kako naša vojska predaje Amerikancima kontrolora leta sa jedne od oborenih ukrajinskih bespilotnih letelica usmjerenih ka rezidenciji ruskog predsjednika”, dodao je.

Prema njegovim riječima, čak i oni koji sponzorišu kijevski režim donijeli su odgovarajuće zaključke i procene.

“Naš odgovor, kao što znate, nije dugo čekao – vojni objekti u zapadnoj Ukrajini pretrpjeli su ozbiljnu štetu”, podsjetio je zamjenik ministra.

Šta se desilo sa pregovorima u Istanbulu
Kijev nije odgovorio na ruski predlog o uspostavljanju bilateralnog centra za praćenje i kontrolu prekida vatre, izjavio je Galuzin.

“Kijev je ostavio bez odgovora naše prijedloge za poboljšanje efikasnosti pregovaračkog procesa stvaranjem bilateralnog centra za praćenje i kontrolu prekida vatre i radnih grupa za rješavanje vojnih, političkih i humanitarnih pitanja. Takođe nije bilo jasnog odgovora na našu spremnost da podignemo nivo šefova delegacija”, rekao je on.

“Kao što se sjećate, tamo su 2025. godine održane tri runde konsultacija: u maju, junu i julu. U međuvremenu, prošlog novembra, ukrajinsko Ministarstvo spoljnih poslova javno je objavilo jednostrani prekid istanbulskih pregovora, navodno zbog nedostatka ‘opipljivog napretka’. To djeluje, u najmanju ruku, čudno”, zaključio je zamjenik ministra.

Prema njegovim riječima, ideja o uvođenju spoljne uprave Ukrajinom pod pokroviteljstvom UN nakon završetka Specijalne vojne operacije jedna je od mogućih opcija za rješavanje sukoba.

“U martu 2025. godine, ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da je, u slučaju Ukrajine, uspostavljanje spoljne administracije pod pokroviteljstvom UN jedna od mogućih opcija. Slični presedani su se dogodili u okviru mirovnih aktivnosti svjetske organizacije. Generalno, Rusija je spremna da razgovara sa Sjedinjenim Državama, evropskim i drugim zemljama o mogućnosti uvođenja privremene spoljne administracije u Kijevu”, istakao je Galuzin.

Zamjenik ministra spoljnih poslova smatra da će takav korak “omogućiti demokratske izbore u Ukrajini i uspostavljanje održive vlade sa kojom se može potpisati punopravni mirovni sporazum i legitimni dokumenti o budućoj međudržavnoj saradnji”, prenosi “RT Balkan”.