Connect with us

Svijet

ĆELIJE PUCAJU PO ŠAVOVIMA! 13 zemalja EU više nema mjesta za zatvorenike

U Evropskoj uniji, 13 zemalja članica prijavilo je prepunjene zatvorske ćelije. Poljska, Mađarska i Češka imaju najvišu stopu zatvorenika u EU.

Prema posljednjim podacima Eurostata, u EU je 2023. godine bilo oko 499.000 zatvorenika. To predstavlja povećanje od 3,2 odsto u odnosu na prethodnu godinu, prenosi Euronews.

Očekuje se da broj zatvorenika može porasti i do 200 odsto između 2023. i 2027. godine zbog političkih promjena.

“Populacija zatvorenika raste u Evropi, posebno nakon prestanka post-covid mjera. Postoji nekoliko faktora koji se mogu povezati sa neadekvatnim ili nedosljednim politikama ili zakonodavnim praksama koje dovode do povećanja broja ljudi u zatvorima”, rekla je Idil Ajdinoglu, regionalna menadžerka programa u “Penal Reform International”.

Između 1993. i 2023. godine, najveći broj zatvorenika zablježen je 2012., kada je bilo 553.000. Jedan od pet zatvorenika u EU imao je strano državljanstvo 2023. godine.

Kada se upoređuju zemlje EU, najviša stopa zatvorenika na 100.000 ljudi u 2023. godini bila je u Poljskoj sa 203 zatvorenika, zatim Mađarskoj sa 187 i Češkoj sa 181.

Nasuprot tome, najniža stopa bila je u Finskoj sa 53 zatvorenika na 100.000 ljudi, Holandiji sa 66 i Sloveniji sa 68.

U 2023. godini, 14 zemalja imalo je određeni dodatni kapacitet, ili “prazne ćelije”, dok je 13 zemalja imalo prepunjene ćelije.

Prepunjenost nastaje kada ima više zatvorenika nego što je zatvor dizajniran da primi.

Najveća prepunjenost zabilježena je na Kipru, sa stopom popunjenosti od 226,2, Francuskoj sa 122,9 i Italiji sa 119,1.

S druge strane, najniže stope popunjenosti zatvora zabilježene su u Estoniji sa stopom popunjenosti od 56,2, Luksemburgu sa 60,8 i Bugarskoj sa 67,7.

Prepunjenost utiče kako na osobe koje se nalaze u zatvorima, tako i na osoblje, što dovodi do povećane nasilnosti, iscrpljenosti i smanjene kontrole unutar objekata.

Na primjer, u Španiji, prepunjenost je navodno omogućila kriminalnim bandama da slobodnije djeluju unutar zatvora, dok je u Sloveniji pristup zdravstvenoj zaštiti ozbiljno pogođen, a otkazivanje 1.416 pratnji dovelo je do značajnih kašnjenja u sudskim postupcima 2023. godine zbog opterećenja resursa.

Prema podacima “Penal Reform International”, slovenački zatvori takođe bilježe porast sukoba među zatvorenicima, sa zabilježenim incidentima koji su porasli sa 207 u 2020. na 314 u 2023. godini.

Svijet

IRAN PORUČIO SAD: Dogovor još nije ni blizu

Iran je saopštio da konačni sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama još nije na vidiku, uprkos tome što obje strane posljednjih sedmica intenzivno rade na okviru mogućeg dogovora kojim bi se smirila kriza na Bliskom istoku. Portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Esmail Bagaji izjavio je da su određene razlike između dvije strane smanjene, ali je naglasio da Teheran ostaje veoma oprezan zbog dubokog nepovjerenja prema Vašingtonu.

Pregovori bez konačnog proboja

Prema informacijama iz diplomatskih krugova, SAD i Iran posljednjih dana razgovaraju o mogućem okviru sporazuma koji bi uključivao postepeno otvaranje Ormuskog moreuza, ublažavanje dijela sankcija i ograničenja iranskog nuklearnog programa. Ipak, iranske vlasti poručuju da još nema garancija da će američka strana poštovati eventualni dogovor, navodi “apa“. Bagaji je istakao da “nikakav sporazum nije neposredno pred potpisivanjem”, uprkos medijskim spekulacijama o velikom diplomatskom pomaku.

Američki zvaničnici, uključujući predsjednika Donalda Trampa i državnog sekretara Marka Rubija, prethodno su govorili da pregovori ulaze u završnu fazu i da postoji mogućnost postizanja dogovora u narednim danima. Međutim, izvori bliski pregovorima upozoravaju da su ključna pitanja i dalje neriješena, posebno ona koja se odnose na obogaćivanje uranijuma i ukidanje sankcija.

Nuklearni program ostaje najveći kamen spoticanja

Jedno od glavnih spornih pitanja ostaje iranski nuklearni program. Vašington insistira da Teheran značajno ograniči obogaćivanje uranijuma i odustane od zaliha visoko obogaćenog materijala, dok Iran tvrdi da ima pravo na mirnodopski nuklearni program u skladu sa međunarodnim pravom. Analitičari podsjećaju da je upravo pitanje obogaćivanja uranijuma godinama najveća prepreka u američko-iranskim pregovorima.

Iranski zvaničnici naglašavaju da neće prihvatiti sporazum koji bi izgledao kao “kapitulacija pod pritiskom”, dok dio političkog vrha u Teheranu i dalje otvoreno sumnja u američke namjere. Slične poruke posljednjih mjeseci dolazile su i od vrhovnog vođe i drugih visokih iranskih funkcionera, koji upozoravaju da prethodna iskustva sa SAD otežavaju novo povjerenje.

Ormuski moreuz i rat u regionu dodatno komplikuju situaciju

Pregovori se odvijaju u trenutku kada je Ormuski moreuz i dalje pod snažnim vojnim pritiskom, nakon višemjesečnih sukoba između Irana, SAD-a i Izraela. Taj pomorski prolaz jedan je od najvažnijih energetskih koridora na svijetu, kroz koji prolazi veliki dio globalnog izvoza nafte i gasa. Zbog nestabilnosti u regionu cijene energenata posljednjih mjeseci naglo su porasle, dok međunarodne kompanije i dalje upozoravaju na ozbiljne rizike po svjetsku ekonomiju.

Prema navodima medija, dio pregovora odnosi se i na produženje primirja i smirivanje sukoba u Libanu i drugim regionalnim žarištima. Ipak, diplomate upozoravaju da bi svaki novi incident mogao brzo ugroziti krhke razgovore između Teherana i Vašingtona.

Oprez i dalje dominira sa obje strane

Iako obje strane javno govore o napretku, i u Vašingtonu i u Teheranu vlada oprez zbog mogućnosti da pregovori ponovo propadnu, kao što se dešavalo i ranije. Stručnjaci ocjenjuju da će naredni dani biti ključni za budućnost odnosa dvije zemlje i stabilnost cijelog regiona Bliskog istoka.

Nastavi čitati

Svijet

ČEKA SE SAMO JEDNA KOMANDA, PRIJETNJA JE OGROMNA: Na pomolu je pakao koji niko nije mogao da zamisli

Strahovi da će američki predsjednik Donald Tramp izvršiti invaziju na Kubu sve su veći.

Dolazak jednog čovjeka u Havanu, kojeg je direktor CIA doveo na rijedak sastanak sa visokim kubanskim zvaničnicima i predstavio kao paravojnog vođu koji je ubio njihove ljude u rezidenciji u Karakasu tokom hvatanja predsjednika Nikolasa Madura, doveo je tenzije do ključanja i otvorio pitanje da li će se na Kubi odviti “repriza Venecuele”.

Uzbunu na Kubi oglasilo je američko podizanje optužnice protiv 94-godišnjeg Raula Kastra, propraćeno dolaskom nosača aviona “nimic” i grupe plovila u Karipsko more u jeku rata koje SAD vode na Bliskom istoku, dok se ostrvo, čije stanovništvo proživljava agoniju zbog blokade i nedostatka goriva, struje i praktično svega, naoružava dronovima i upozorava na “krvoproliće”.

Sam Tramp je često upozoravao da je “Kuba sljedeća”.

“Vodeći sponzor terorizma”

Ali, kubanske vlasti su podizanje optužnice protiv Kastra protumačile kao znak da započnu pripremu za odbranu od američke invazije. Kritičari optužuju Bijelu kuću da time stvara izgovor za takav napad. Trampova administracije optužuje Kubu da pomaže američkim protivnicima, poput Rusije i Kine, i da je nabavila moćne dronove za koje tvrde da se mogu koristiti za napad.

– Kuba ne samo da poseduje oružje koje je nabavila od Rusije i Kine, već na svojoj teritoriji pruža gostoprimstvo i ruskom i kineskom obavještajnom prisustvu. Zato je Kuba oduvijek predstavljala pretnju po nacionalnu bezbjednost SAD. Ona je vodeća država sponzor terorizma – rekao je američki državni sekretar Marko Rubio, prenosi Blic.

“Prijetnja na nivou Nikaragve”

Ali, neki zvaničnici smatraju da je to “suludo”.

– Kubanski režim nije ništa veća prijetnja po nacionalnu bezbjednost od Nikaragve. Prosto je ludo tvrditi tako nešto, naročito ako se to koristi kao opravdanje za vojnu akciju – rekao je “Hilu” demokratski kongresmen Džim Hajms.

Kad je direktor CIA Džon Retklif bio u Havani prošle sedmice radi sastanka sa visokim zvaničnicima Kube, posjeta koju je CNN opisao kao “dolazak Lucifera za Kubance”, sa sobom je poveo jednog od operativaca iz misije hvatanja Madura u januaru, kako tvrde izvori “CBS njuza”. Venecuela i Kuba su bile saveznice prije zarobljavanja Madura, a u američkoj akciji je poginulo 32 kubanskih tjelohranitelja. Kubanci su takođe zauzimali niz ključnih pozicija u venecuelanskim vojno-obaveštajnim službama.

Izvori CBS-a su istakli da je Retklif na sastanku predstavio Kubancima paravojnog vođu kao čovjeka koji je ubio njihove ljude u Karakasu. To je možda imalo za cilj da pošalje određenu poruku, navodi CBS, dodajući da je CIA odbila da komentariše

Nastavi čitati

Svijet

RUBIO: Ako sporazum sa Iranom NE BUDE DOBAR, SAD će se nositi sa tim na drugi način

Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je danas, 25. maja, da će SAD ili imati dobar sporazum sa Iranom, ili će se nositi sa tom zemljom “na drugi način”.

“SAD će dati diplomatiji svaku šansu za uspjeh prije nego što počnu da tragaju za alternativnim rješenjima”, rekao je Rubio novinarima u Nju Delhiju, prenosi Rojters.

On je potvrdio da “postoji prilično čvrsta stvar na stolu” u smislu sposobnosti Irana da otvori Ormuski  moreuz i da Teheran uđe u veoma stvarne, značajne, vremenski ograničene pregovore o nuklearnom pitanju.

“Nadamo se da možemo to da izvedemo”, rekao je Rubio.

Izjave američkog državnog sekretara su uslijedile nakon što je američki predsjednik Donald Tramp ublažio očekivanja o sporazumu, istakavši u nedjelju da je rekao svojim pregovaračima da ne žure.

“On ne žuri i neće sklopiti loš dogovor. Predsjednik neće sklopiti loš sporazum”, rekao je Rubio o Trampu.

Rubio je dodao da Izrael uvijek ima pravo da se zaštiti od napada koji ugrožavaju njegovu bezbjednost.

Nastavi čitati

Aktuelno