Put do vrha Elbrusa juče je bio koban i za ruske penjače koji su registrovali svoju rutu ka najvišem vrhu. Na oko 5.300 metara visine pozvali su pomoć, a jedan planinar je smrtno stradao.

Kako je izvijestila ruska REN TV pripadnici Ministarstva za hitne slučajeve provodili su operaciju evakuacije dok ona nije morala biti prekinuta zbog pogoršanja vremenskih uslova na terenu zbog čega je juče obustavljena i evakuacija tijela bh. planinara.

Kako je saopšteno iz Istražnog odbora Ruske Federacije, dva penjača iz Stavropoljske i Tulske oblasti su bila na samo stotinjak metara od vrha kada je došlo do pogoršanja stanja.

Dolaskom spasilaca na mjesto događaja ustanovljeno je da je jedan penjač preminuo, a drugi je povrijeđen te je odmah evakuisan.

Tokom dana, ukoliko za to budu povoljni vremenski uslovi, biće nastavljena evakuacija tijela poginulog ruskog penjača.

Pred sudom u francuskom Pij-an-Vele juče, 24. jula, pojavio se državljanin Bosne i Hercegovine koji se tereti za tešku krađu sedam tona bakra.

Krađa se desila u noći između 4. i 5. maja u Tansu (departman Haute-Loire), a pored 31-godišnjaka iz BiH, u ovoj spektakularnoj pljački učestvovalo je još osoba, ali jedini on je priveden pred lice pravde.

Kako mediji prenose, počinioci su prvo ukrali ukrali kamion u Šambon sir Linjonu prije nego što su provalili u poslovni objekat u Tansu.

Kamion sa dizalicom je zatim odvezen u Tans, gdje je natovaren sa nekoliko tona metala. Tamo su lopovi provalili kapiju, razbili prozor, a zatim koristili teretni lift kompanije da prebace svoj plijen.

Mislio da je to “uobičajeni posao”
Ponašanje osumnjičenog je bilo krajnje sumnjivo. Naime, tokom policijskog zadržavanja, polomio je svoj telefon kako bi uklonio dokaze.

Pred sudom se juče branio da ta krađa nije njegova ideja, već mu je „jedna osoba rekla da je to posao koji treba da odradi i za koji će biti plaćen“, pokušavajući da umanji sopstvenu odgovornost.

Inače, bakar je često meta krađa zbog visoke cijene na tržištu i lake preprodaje. Ovakvi slučajevi u Francuskoj se povezuju sa organizovanim grupama koje ciljaju industrijske objekte.

 Elbrus, najviši vrh Evrope, poznat je po opasnim vremenskim uslovima i naglim promjenama temperature, a bh. planinar Šefik Sadiković, koji se na njega popeo 2013. godine, otkriva kakve sve izazove donosi ovaj uspon.

Sadiković je kao planinar osvojio gotovo sve vrhove Balkana, od čega posebno izdvaja uspon na Elbrus 2013. godine. Prema njegovim riječima, Elbrus spada u red najsmrtonosnijih planina i to je nešto na što su svi planinari upozoreni prije početka ekspedicije.

“Bili smo upoznati i upozoreni na tu mogućnost nagle promjene temperatura. Sve ekspedicije kreću rano, oko 1 sat iza ponoći. Ako naiđe jedan oblak, koji noću ne vidiš, ukoliko zapne za vas, sa -13 stepeni, koliko je normalna temperatura, desi se da se u dvije minute spusti na više od -30. Uz jake udare vjetra to bude dvostruko gore. I tada ukoliko u te dvije-tri minute ne reagujete brzo, iz ranca ne izvadite tu dodatnu opremu, odnosno puhovku koja je specijalna za niske temperature, vi već gubite cirkulaciju i počinjete se smrzavati”, rekao je Sadiković za Klix.

“Na 5.000 metara ne možete koračati više od 4-5 koraka”

Prema njegovim riječima, “na Elbrusu, već na 5.000 ne možete koračati više od 4–5 koraka, upravo sa te visine, sa tog sedla sa 5.300 metara pa do vrha”.

“Inače, tehnički Elbrus nije zahtjevan, jedino te promjene vremena su nekako kritične. U toku noći se zna razvedriti, ako vi imate kamp i normalno je -10, -12 ako je oblačno. I u toku noći se spusti na -30. Najbitnije je to, to iskustvo u zimskom kretanju po planinama”, rekao je Sadiković.

Pripreme presudne

Istakao je da su pripreme presudne kad se radi o vrhovima kakav je Elbrus. Kako navodi, u sklopu priprema za Elbrus, na Triglav se tokom 2012. godine popeo čak sedam puta.

“Toliko sam se pripremao da kad sam otišao gore, po Elbrusu smo mogli trčati. Baš tu gdje je zrak najrijeđi. Elbrus je vulkanska planina i zraka je na 5.300 metara, možda je i rjeđi nego na Himalajima na 6.300 ili 7.300 metara. Jer ja sam lično pokušavao upaljač da upalim gore na 5.000 metara i nije upalio”, rekao je Sadiković.

Ključna i aklimatizacija

Napominje da je nakon fizičke spreme za uspon na vrhove kakav je Elbrus zapravo ključna aklimatizacija.

“Kad se ide na te ekspedicije, obično se planiraju dva ili tri dana slobodna. To morate iskoristiti za što bolju aklimatizaciju. Na Elbrusu je najbitnija aklimatizacija, morate je poštovati. Onaj ko to ne poštuje, na 5.300 metara će klonuti na koljena i neće ići dalje. Mi smo devet dana bili na Elbrusu da bismo ispoštovali tu svu aklimatizaciju. To omogućava da svaki dan penješ oko 800 metara i vraćaš se 400”, zaključio je Sadiković.

Podsjetimo, petoro planinara iz Zenice poginulo je u subotu, 25. jula, tokom uspona na planinu Elbrus u Rusiji, dok su samo dvije osobe iz grupe koja je krenula osvojiti ovaj vrh preživjele.

Bolnica se oprostila od stradale doktorice

Među smrtno stradalima je Meliha Čaušević, doktorica Kantonalne bolnice Zenica.

“Prim. dr. mr. sci. Meliha Čaušević ostavila je neizbrisiv trag u našoj ustanovi. Pamtit ćemo je kao vrhunsku stručnjakinju u svojoj oblasti, predanu ljekarku i izuzetnu kolegicu koja je svakodnevno pomjerala granice u medicini. Njen prerani odlazak predstavlja nenadoknadiv gubitak za Kantonalnu bolnicu Zenica, naše pacijente i cjelokupnu zdravstvenu zajednicu”, saopšteno je iz ove bolnice.

Nezavisne