Na norveškom arhipelagu Svalbard nalazi se Globalni trezor sjemena u kojem se čuva više od 1,2 miliona uzoraka biljnih kultura kao zaštita od klimatskih promjena, ratova i prirodnih katastrofa.

Na norveškom arhipelagu Svalbard, duboko ispod planine i okružen vječitim ledom, nalazi se jedno od najvažnijih mjesta za budućnost čovječanstva – Globalni trezor sjemena. U njemu se na temperaturi od minus 18 stepeni Celzijusa čuvaju rezervni primjerci sjemena iz gotovo svih dijelova svijeta.

Projektom upravlja organizacija Crop Trust, a cilj je očuvanje genetske raznovrsnosti biljaka kako bi čovječanstvo i u budućnosti moglo da proizvodi hranu uprkos klimatskim promjenama, ratovima i prirodnim katastrofama.

Od otvaranja 2008. godine, u trezor su pristigle kolekcije iz više od 100 banaka gena iz 74 države. Danas se u podzemnim komorama nalazi više od 1,2 miliona uzoraka sjemena različitih poljoprivrednih kultura.

Sjeme se čuva u tunelu dugom 130 metara, gdje su uslovi pažljivo kontrolisani kako bi ostalo održivo decenijama, pa čak i vijekovima.

“Gradimo globalni sistem koji će sačuvati sposobnost klijanja različitih sorti i omogućiti njihovu ponovnu sadnju u budućnosti”.

Zašto je biodiverzitet toliko važan?
Stručnjaci upozoravaju da klimatske promjene, štetočine i biljne bolesti sve više ugrožavaju tradicionalne usjeve. Monokulture postaju manje otporne, zbog čega je očuvanje starih i rijetkih sorti od presudnog značaja.

Kako bi razvili biljke otpornije na sušu, visoke temperature ili nove bolesti, naučnicima je potreban što veći broj različitih gena, a upravo njih čuvaju banke sjemena.

Crop Trust finansijski i stručno pomaže bankama gena širom svijeta, posebno u zemljama u razvoju, kako bi njihovi vrijedni uzorci bili sačuvani za buduće generacije.

Svalbard je već spasio hiljade biljnih sorti
Koliko je ovaj trezor važan pokazao je primjer iz Sirije. Nakon što je zbog građanskog rata izgubljen pristup banci sjemena u Alepu, zahvaljujući rezervnim uzorcima sa Svalbarda između 2015. i 2019. godine uspješno su obnovljene kolekcije i ponovo zasađene u Maroku i Libanu.

Iako je i sam trezor morao biti prilagođen posljedicama klimatskih promjena nakon što je otapanje permafrosta izazvalo prodor vode u ulazni tunel, sjeme nikada nije bilo ugroženo. Tunel je naknadno dodatno zaštićen, a sistem hlađenja modernizovan.

Uz novu finansijsku podršku Njemačke razvojne banke KfW, Crop Trust pokrenuo je i projekat “Seeds for Resilience” (Sjeme za otpornost), čiji je cilj jačanje nacionalnih banaka sjemena i njihova bolja priprema za buduće krize.

Njemačka vlada planira da ukine dodatak od 25 evra mjesečno za djecu iz porodica s najnižim primanjima, što bi pogodilo oko 1,9 miliona porodica širom zemlje.

Čak 1,88 miliona ljudi primilo je u martu ove godine državnu naknadu koja se trenutno isplaćuje porodicama sa vrlo niskim primanjima, stoji u odgovoru savezne vlade na upit poslanika Ljevice Dietmara Bartscha.

Kako prenose njemački mediji, samo u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji taj broj iznosio je oko 548.000.

Neposredni dodatak za djecu, koji iznosi 25 evra mjesečno, isplaćuje se djeci, tinejdžerima i mladim odraslim osobama koje žive u domaćinstvu svojih roditelja i imaju pravo na određene socijalne naknade, prenosi Fenix magazin.

Maksimalna starosna dob za primanje dodatka je 25 godina. Koaliciona vlada Socijaldemokratske partije (SPD), Zelenih i Slobodne demokratske partije (FDP) uvela je ovu naknadu 2022. godine kako bi se borila protiv siromaštva djece.

Dodatak za djecu biće ukinut

Prema planovima njemačke vlade, neposredni dodatak za djecu sada će biti ukinut. Desnocentristička koalicija opravdava taj potez budžetskim ograničenjima.

Prema podacima, oko 180.000 ljudi u Donjoj Saksoniji primalo je taj dodatak za djecu, u Baden-Virtembergu oko 174.000, u Bavarskoj oko 155.000, u Hesenu oko 151.000, a u Berlinu oko 155.000, pišu njemački mediji.

Stručnjak za budžetsku politiku Ljevice Ditmar Barč oštro je kritikovao planirana smanjenja.

„Gotovo da nema dodatnog tereta za milionere i milijardere kako bi se zatvorili budžetski nedostaci, ali su za djecu potrebni oštri rezovi. Ovaj oblik fiskalne politike neprihvatljiva je uvreda za one koji su budućnost naše zemlje“, rekao je on.

„Ispravno bi bilo uvesti osnovni dječji dodatak kako nijedno dijete u ovoj zemlji ne bi odrastalo u siromaštvu”, dodao je.

U Njemačkoj živi oko 248.000 ljudi porijeklom iz BiH

Ovu mjeru mogle bi osjetiti i brojne porodice porijeklom iz Bosne i Hercegovine koje žive u Njemačkoj. Prema zvaničnim podacima, u toj zemlji živi oko 248.000 ljudi porijeklom iz BiH, dok njih oko 168.000 i dalje ima državljanstvo Bosne i Hercegovine.

Kopenhagen je proglašen za najbolji grad za život na svijetu u 2026. godini. Danska prijestonica prekinula je trogodišnju dominaciju Beča zahvaljujući vrhunskoj infrastrukturi i obrazovanju.

Ako razmišljate gdje je danas kvalitet života najveći, odgovor stiže iz Danske. Kopenhagen je proglašen najboljim gradom za život na svijetu u 2026. godini, čime je prekinuo trogodišnju dominaciju Beča. Na listi su se našli i gradovi iz Australije, Švajcarske, Japana i Kanade, dok je samo jedan sjevernoamerički grad uspio da uđe među deset najboljih.

Prilikom analize koju sprovodi EIU (Economist Intelligence Unit), istraživačka jedinica časopisa The Economist, u obzir se uzima više aspekata kvaliteta života.

Kopenhagen je maksimalne ocjene dobio u čak tri kategorije – obrazovanju, infrastrukturi i stabilnosti, što mu je donijelo titulu najboljeg grada za život u 2026. godini.

Jedini grad iz Sjeverne Amerike među prvih 10

Na listi deset najboljih gradova za život ove godine našao se samo jedan grad iz Sjeverne Amerike. Riječ je o kanadskom Vankuveru, koji zauzima deseto mjesto. Kada je riječ o Sjedinjenim Američkim Državama, najbolje je plasiran Honolulu. Havajski grad napredovao je za dvije pozicije u odnosu na prošlu godinu i sada zauzima 25. mesto na globalnoj listi, čime je postao najbolje rangirani grad u Sjevernoj Americi.

Napredovao je i Njujork, koji je zahvaljujući padu stope kriminala zauzeo 66. mjesto, što je tri pozicije bolje nego prošle godine.

Kopenhagen ponovo na vrhu

Glavni grad Danske ostvario je najbolje rezultate u ukupnoj analizi i proglašen je najboljim gradom za život na svijetu u 2026. godini.

Kako je portparol The Economista objasnio za CNN, Kopenhagen je do prvog mjesta stigao zahvaljujući „pobjedničkoj kombinaciji odličnih rezultata u stabilnosti i infrastrukturi, veoma dobro ocijenjenoj kulturi i zaštiti životne sredine, kao i visokom kvalitetu javnih usluga“.

Deset najboljih gradova za život u 2026. godini:

1. Kopenhagen, Danska

2. Beč, Austrija

3. Melburn, Australija

4. Sidnej, Australija

5. Cirih, Švajcarska

6. Ženeva, Švajcarska

7. Osaka, Japan

8. Adelaida, Australija

9. Vankuver, Kanada

10. Tokio, Japan