Connect with us

Politika

KAKAV RASPLET OČEKUJE BIH: EU traži da institucije dokažu da mogu da funkcionišu

Pristup EU prema BiH promijenio dolaskom nove Evropske komisije te neće biti, kao ranije, više inicijativa za evropski put BiH iz Brisela, izjava Luiđija Soreke, ambasadora i specijalnog predstavnika EU u BiH, u intervjuu za naš list pokazala je i zvanično da će takav evropski pristup postati nova praksa, na koju domaći političari, ali i javnost, treba da se naviknu.

To ne znači da se EU više neće aktivno baviti BiH, jer to ne može prestati čak i da želi, jer bi time ugrozila svoj novi imidž spoljnopolitičkog faktora u svijetu koji nova komisija pokuša da izgradi, kako bi uticali na ponašanje Vladimira Putina, predsjednika Rusije, i drugih međunarodnih faktora koji utiču na Evropu. Ali EU je u fazi preispitivanja, a jedno od pitanja koje zemlje članice, pogotovo one koje su iz novca svojih poreskih građana finansirale brojne reforme u BiH proteklih deset do 15 godina, žele da dobiju odgovor jeste da li su institucije BiH sposobne ili nisu da se same brinu za očuvanje vlastitog ustavno-pravnog poretka. Soreka je indirektno u našem listu ukazao na neodrživost situacije da OHR i dalje ima ulogu instrumenta koji rješava probleme, čime se pokazuje da EU želi da vidi mogu li bh. institucije da funkcionišu same ili ne mogu. EU je odranije pokazivala rezervisanost prema intervencijama OHR-a, a odlaskom administracije Džoa Bajdena, bivšeg američkog predsjednika, OHR je izgubio važnog saveznika kojeg Ujedinjeno Kraljevstvo, zemlja koja ga i dalje zdušno podržava, sama ne može zamijeniti.

Kako nam je rekla osoba sa saznanjima o američkoj spoljnoj politici, činjenica da će, kako on tvrdi, Tramp za novog ambasadora u BiH narednih mjeseci imenovati karijernog diplomatu, a ne osobu blisku srpskom, hrvatskom ili bošnjačkom lobiju, ne znači da će Stejt department imati potpuno odriješene ruke da djeluje u BiH. Kako on tvrdi, Tramp sigurno neće podržati bilo šta u BiH što bi odvuklo pažnju s tema kojima on želi da se bavi, te da su ljudi u Vašingtonu koji se bave BiH oprezni da ne doprinesu eskalaciji krize u koju bi se onda Trampovi ljudi mogli uključiti na svoj način.

Naredni kritični korak, kako nam je reklo nekoliko evropskih sagovornika, biće potvrđivanje mandata EUFOR-a u novembru. Jedan od sagovornika tvrdi da su mekane izjave o ulozi EUFOR-a od strane evropskih zvaničnika proteklih sedmica pokušaj da se ne isprovocira Rusija da uloži veto u novembru, što bi značilo kraj evropske vojne misije. Iako teoretski NATO ima mogućnost da zamijeni EUFOR, jer misija očuvanja mira u BiH po Dejtonu pripada toj organizaciji, naš američki sagovornik sa zebnjom gleda na mogućnost kako bi na jače vojno angažovanje NATO-a gledao predsjednik Amerike, ne zato što bi njegovi ljudi stali na bilo čiju stranu, nego zato što Bijela kuća principijelno ne želi američko angažovanje u Evropi u bilo kojoj formi.

Gotovo svi evropski sagovornici, čak i iz zemlje koja je prijateljski naklonjena prema Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske, uvjereni su da ne može biti zvaničnih kontakta s njim dok se ne uklone potezi koje neki od njih opisuju kao ustavnu krizu i dok se ne riješi sudski proces, ali da su otvoreni za saradnju s SNSD-om, te izjavu Soreke da EU nema preferenciju ko bi trebalo da čini buduću koaliciju na nivou BiH, treba uzeti kao tačnu, uz ovaj dodatak u vezi sa Dodikom.

Zanimljivo je da u EU raste frustracija Draganom Čovićem, predsjednikom HDZ BiH, barem prema onome što smo mogli čuti od naših sagovornika, kojeg sve više njih vidi kao smetnju evropskim interesima na zapadnom Balkanu. Po svemu sudeći, Čović će pokušati isprovocirati ili “trojku” iz RS ili “trojku” iz FBiH da pokrenu korake koji bi mu mogli služiti kao opravdanje pred Briselom, ali i Hrvatskom, zašto je nova koalicija nemoguća.

S obzirom na to da se izbori 2026. sve više približavaju, nakon ljeta ionako više niko neće željeti da uđe u koaliciju koja će imati premalo vremena da bilo šta riješi, a u izbornu kampanju moraće unijeti sve ono loše. Jedino što bi tu matematiku moglo promijeniti jeste jači angažman EU i UK, što se, barem kako sada stvari stoje, ne može potpuno isključiti.

Related Topics:

Politika

VLADA RS DONIJELA ODLUKU: 4. avgust proglašen Danom žalosti

Vlada Republike Srpske je danas, 21.jula, na 16. telefonskoj sjednici, proglasila 4. avgust 2026. godine Danom žalosti u Republici Srpskoj, povodom obilježavanja Dana sjećanja na stradale i prognane Srbe u akciji “Oluja”.

Dan žalosti obilježava se na način propisan Zakonom o obilježavanju dana žalosti, saopšteno je iz Vlade.

Nastavi čitati

Politika

PSS PALE PORUČIO SNSD-u: Vratite Apelaciono odjeljenje Suda BiH u Pale

Opštinski odbor PSS-a Pale uputio je poziv SNSD-u da ispravi nepravdu prema Palama i vrati Apelaciono odjeljenje Suda BiH u ovu opštinu.

– Klub SNSD-a u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH danas je ponovo zaobišao Pale kada je riječ o tome da sjedište Apelacionog odjeljenja Suda BiH bude u Palama, jer su predložili amandmane kojima se predviđa da sjedište ove pravosudne institucije bude u Banjaluci, a sjedište VSTS-a u, kako kažu, Istočnom Sarajevu, ali nisu definisali u kojoj konkretno opštini – saopštili su iz PSS-a Pale.

Dodaju da je ovim nastavljena politička praksa SNSD-a da godinama marginalizuje Pale i stavlja ih u drugi plan u odnosu na druge lokalne zajednice.

– Pokušaj da se uspostavi politička ravnoteža tako što će jedna institucija biti u Banjaluci, a druga u Istočnom Sarajevu samo je paravan za suštinsku namjeru SNSD-a da „kazni“ Paljane jer su odlučili da jednom zauvijek kažu NE pogubnoj politici ove stranke – navodi se u saopštenju.

Iz PSS-a podsjećaju da je prošle godine i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik predlagao da sjedište Apelacionog odjeljenja Suda BiH bude u Palama, dok danas, kako navode, „stari SDP-ovac Radovan Kovačević i vječiti funkcioner Sredoje Nović kroje sudbinu“.

– Pozivamo rukovodstva opštinskog i gradskog odbora SNSD-a, kao i narodne poslanike sa Pala, da utiču na delegate SNSD-a u Domu naroda da predlože i izglasaju da sjedište odjeljenja bude u Palama, kako biste bar donekle povratili povjerenje Paljana i ispravili nepravdu učinjenu prema Palama kada je riječ o izmještanju institucija.

Zamolićemo vas da ovaj put ne ostanete nijemi na naš poziv, kao što ste ostali nijemi na poziv načelnika opštine Pale koji je prošle godine u decembru, radeći u interesu Pala, insistirao da Pale budu sjedište ove institucije. Umjesto da ste ga poslušali, optužili ste ga da se bavi populizmom i visokom politikom, pa bi sada bilo mnogo bolje da uvažite naš, odnosno zahtjev svih stanovnika naše opštine.

Paljani su zagledani u vas i sa velikom pažnjom čekaju vaše naredne poteze – poručili su iz PSS-a Pale.

Nastavi čitati

Politika

BASARA: Zdravlje djece ne smije čekati, skrining za SMA mora hitno početi

Član Predsjedništva Gradskog odbora PSS Banjaluka Adriana Basara, poručila je da je za vlast, izgleda, sve hitno osim zdravlja naše djece, ukazujući da neonatalni skrining na spinalnu mišićnu atrofiju (SMA), iako je oprema nabavljena i instalirana u UKC-u, još nije počeo.

Basara podsjeća da su građani Republike Srpske u humanitarnoj akciji „S ljubavlju hrabrim srcima“ prikupili sredstva za uvođenje ovog skrininga, ali da je nakon nabavke i instalacije opreme čitav proces stao.

„Prošlo je skoro dvije godine od prikupljanja sredstava, a skrining još nije počeo. Kod spinalne mišićne atrofije vrijeme nije administracija, nije dopis i nije procedura. Svaki izgubljeni dan može značiti izgubljenu priliku da dijete dobije terapiju prije pojave simptoma, kada ona daje najbolje rezultate. Zato je svaki dan važan“, istakla je Basara.

Ona naglašava da vlast svakodnevno govori kako su djeca i porodica prioritet, ali da se prioritet ne dokazuje izjavama i konferencijama za medije, već konkretnim rezultatima.

„Građani su ispunili svoje obećanje i obezbijedili novac. Institucije svoj dio posla nisu završile. Ako možemo preko noći usvajati zakone, donositi odluke o novim zaduženjima i pronalaziti milione za sve što vlast proglasi važnim, onda mora postojati način da se obezbijede i reagensi za pregled koji može spasiti dječiji život. Ovo nije pitanje politike, već pitanje odgovornosti prema najmlađima i njihovim porodicama“, poručila je Basara.

Nastavi čitati

Aktuelno