Blok izraelskog premijera Benjamina Netanjahua osvojio je na parlamentarnim izborima održanim u utorak 57 mandata, prema 47 koliko je pripalo anti-Netanjahuovom bloku, nakon što su prebrojani glasovi iz 41,9 odsto glasačkih kutija, dok pretežno arapske stranke Zajednička lista i Raam zajedno imaju 16 mandata, pokazali su trenutni rezultati Centralne izborne komisije.

Rezultati, objavljeni do 5.58 časova, još nisu konačni, a brojanje se nastavlja, prenosi Tanjug.

Šta je Netanjahu poručio nakon izbora?

U izbornom štabu Likuda u Jerusalimu, Netanjahu je rekao da Izrael ima “istorijsku, jedinstvenu priliku”, zajedno sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom, da “jednom za svagda ukloni iransku prijetnju”.

On je kritikovao stranke spremne da sarađuju sa arapskim strankama, pitajući kako mogu da govore o “savezu onih koji služe” sa strankama koje, kako je naveo, napadaju vojnike izraelskih odbrambenih snaga.

Kako je Tramp reagovao na rezultate izbora?

Tramp je na društvenoj mreži Truth Social ocijenio da je njegova podrška Netanjahuu uticala na izborni rezultat, navodeći da se, nakon njegove podrške, umjesto očekivanog odlučujućeg poraza premijera sada nazire tijesan rezultat ili čak pobjeda.

Kolika je bila izlaznost na izborima u Izraelu?

Prema podacima izraelske Centralne izborne komisije, izlaznost birača na vanrednim parlamentarnim izborima u Izraelu sinoć do 22.00 časa iznosila je 77,7 odsto, što je porast u odnosu na 70,6 odsto izlaznosti koliko je zabilježeno na izborima 2022. godine.

Prema dostupnim podacima, svoje biračko pravo iskoristilo je 5.695.682 Izraelaca, navodi Tajms of Izrael.

To je najveća izlaznost na izborima u Izraelu još od 1999. godine.

U Izraelu su juče održani vanredni parlamentarni izbori za 120 poslaničkih mjesta u Knesetu.

Birališta su bila otvorena od 7 do 22 sata po lokalnom vremenu, a pravo glasa imalo je oko 7,3 miliona upisanih birača.

Kejti Zaharija, bivša portparolka Bjele kuće, objavila je u ponedjeljak kolumnu u prvom licu u Njujork postu o životu nakon odlaska iz Vašingtona.

Ona kaže da je povratak u Kaliforniju samo privremena pauza između poslova koji su joj važni.

Dobro je, zahvalna je na vremenu sa porodicom i odlučnija je nego ikad da nastavi da se bori za Trampa i njegovu agendu “Amerika na prvom mjestu”, bez obzira na ulogu koja joj bude dodjeljena. Nije objavila novu ulogu niti potvrdila da li će se vratiti u administraciju.

Ona kao svoj lični moto navodi Trampovu poruku od šest riječi “Nikad ne odustaj, uvijek uzvrati borbu” iz njegove knjige “Umjetnost povratka”.

Kaže da je to vidjela iz prve ruke. Ranije ovog mjeseca, putovala je sa predsednikom na skupove pred srednjoročne izbore. Opisuje kako je govorio satima, podržavao kandidate koje je podržavao i odbijao da srednjoročne izbore tretira kao kontrolisani pad, dok je publika i dalje urlala kada je izašao na binu nakon sati čekanja. Ona vjeruje da bi njegovo prisustvo u predizbornoj kampanji moglo biti ključni podsticaj za izlaznost republikanskih birača, prenosi Večernji list.

– Putujući sa najvećim predsjednikom početkom ovog mjeseca, vidjela sam ga kako se zalaže za svoje pristalice, govori satima i odbija da tretira srednjoročne izbore kao kontrolisani pad – napisala je.

– Ono što sam vidjela bila je čista, neumorna energija i entuzijazam. Gomila je stajala satima i dalje je urlala kada je izašao na binu – rekla je.

Banke u evrozoni dodatno su pooštrile kreditne standarde za privredu i potrošačke kredite u trećem kvartalu 2026, dok je potražnja za kreditima opala u svim segmentima, prvenstveno zbog viših kamatnih stopa, pokazala je oktobarska anketa Evropske centralne banke (ECB) o bankarskom kreditiranju (BLS).

Prema rezultatima te ankete, neto procenat banaka koje su pooštrile standarde za kredite preduzećima iznosio je devet odsto, dok je kod potrošačkih i ostalih kredita domaćinstvima dostigao 14 odsto. Standardi za stambene kredite ostali su nepromijenjeni.

Pooštravanje uslova kreditiranja privrede premašilo je očekivanja banaka iz prethodne ankete, kada je pet odsto banaka predviđalo takav ishod. Kao glavni razlozi navedeni su veća percepcija rizika i smanjena tolerancija banaka na rizik, ali i dodatni pritisak geopolitičke nesigurnosti i kretanja u energetskom sektoru. Anketa je pokazala i da banke očekuju da će se u četvrtom kvartalu kreditni standardi dodatno pooštriti za preduzeća, kao i za stambene i potrošačke kredite. U trećem kvartalu ove godine, banke u zoni evra prijavile su i da je potražnja za kreditima preduzećima zabilježila neto pad od šest odsto, suprotno očekivanom rastu od četiri odsto iz prethodnog kruga ankete. Pored viših kamatnih stopa, na slabiju tražnju uticali su smanjena potreba malih i srednjih preduzeća za finansiranjem osnovnih investicija, korišćenje alternativnih izvora finansiranja i neizvjesnost u vezi sa geopolitičkim i energetskim kretanjima.

Najizraženiji pad zabilježen je kod stambenih kredita, čija je potražnja opala za neto 27 odsto, u poređenju sa padom od 15 odsto u drugom kvartalu. Taj rezultat bio je znatno lošiji od očekivanja banaka, koje su u prethodnoj anketi predviđale pad od 12 odsto.

Potražnja za potrošačkim i ostalim kreditima domaćinstvima smanjena je za neto dva odsto, uglavnom zbog viših kamatnih stopa, nižeg povjerenja potrošača i uzdržanije potrošnje na trajna dobra. Linker
Za posljednji kvartal ove godine banke očekuju dalji pad potražnje za stambenim kreditima za 36 odsto, kao i za potrošačkim kreditima od 14 odsto, dok istovremeno očekuju da će potražnja za kreditima preduzećima ostati uglavnom nepromijenjena (minus jedan odsto).

ECB je navela da su banke takođe prijavile povećanje udjela odbijenih zahtjeva za kredite kod svih grupa klijenata, pri čemu je rast bio najizraženiji kod potrošačkih kredita. U četvrtom kvartalu 2026. banke u zoni evra očekuju da će kvalitet kredita imati dodatni uticaj na pooštravanje njihovih kreditnih standarda za kredite preduzećima i za potrošačke kredite.

Uprkos slabljenju ukupne kreditne aktivnosti, banke očekuju postepen, ali kontinuiran rast potražnje za finansiranjem digitalne infrastrukture za vještačku inteligenciju (AI), naročito centara za obradu podataka. Prema rezultatima ankete, kreditiranje povezano sa AI vjerovatno će biti usmjereno na pružaoce infrastrukturnih usluga, a ne na programe softvera ili kompanije koje primjenjuju ove tehnologije.

Banke se i dalje prilagođavaju rastućoj upotrebi vještačke inteligencije i većinom još nisu uvele posebne kvantitativne kriterijume za procjenu kreditiranja povezanog sa AI. Pojedine banke, međutim, sve više uzimaju u obzir usvajanje tih tehnologija i prateće rizike prilikom kvalitativne procjene dužnika, uz posebno pojačan nadzor nad IT kompanijama.

Anketa je pokazala i pogoršanje pristupa bankama maloprodajnim izvorima finansiranja, dužničkim hartijama od vrijednosti i tržištu novca tokom trećeg kvartala, dok je pristup sekuritizaciji ostao uglavnom nepromijenjen. Pogoršanje pristupa maloprodajnom finansiranju bilo je najveće od početka praćenja ovog pokazatelja 2011. godine i blago više od prethodnog vrhunca u trećem kvartalu 2023.

Smanjenje portfolija monetarne politike ECB u prethodnih 12 mjeseci imalo je blago negativan uticaj na uslove tržišnog finansiranja i likvidnost banaka u zoni evra, ali je doprinijelo povećanju njihovih ulaganja u državne obveznice zemalja evrozone.

Uticaj na profitabilnost banaka, kako je navedeno u saopštenju, ocjenjen je kao blago pozitivan, zahvaljujući većim neto prihodima od kamata, koji su djelimično umanjeni manjim kapitalnim gubicima.

Banke su navele i da su pokazatelji kvaliteta kredita, uključujući problematične i nenaplative zajmove, doprinijeli pooštravanju kreditnih standarda u trećem kvartalu i da očekuju da će taj faktor dodatno uticati na kreditiranje preduzeća i potrošača u posljednjem kvartalu.

Oktobarska anketa obuhvatila je 159 banaka u evrozoni, uz stopu odgovora od 100 odsto. Sprovedena je od 21. septembra do 6. oktobra 2026, piše Telegraf Biznis.