Connect with us

Svijet

OVI IZBORI MIJENJAJU SVE Amerika igra važnu ulogu u trenutnoj svjetskoj situaciji, a najveći donator Ukrajini mogao bi da zatvori kasu

Evropa se budi, a situacija na javi je zabrinjavajuća: uskoro bi mogla da izgubi svog NATO dobrotvora u Ukrajini.

Sa konzervativcima koji su spremni da ostvare uspjeh na predstojećim izborima za Kongres u Americi, najizdašniji donator NATO za ukrajinske ratne napore može odjednom da postane mnogo štedljiviji 2023. godine.

Ova mogućnost je naglasila veliki jaz između američke i evropske pomoći.

Već je bilo teško natjerati sve evropske članice NATO da odvoje 2 procenta svog budžeta za odbranu, a sada su pod sve većim pritiskom Amerike da odu korak dalje. A to se dešava usred ionako teške polemike širom Evrope o tome kako da popuni svoje sve manje vojne zalihe dok istovremeno finansira obnovu Ukrajine.

Mantra među američkim republikancima — za koje ankete pokazuju da su favoriti da preuzmu kontrolu nad jednim od dva doma Кongresa poslije novembarskih međuizbora — bila je da Evropa treba da se ojača.

Naši saveznici moraju da počnu da rješavaju problem u svom dvorištu prije nego što zatraže od nas bilo kakvo dodatno učešće – rekao je Tim Burčet, republikanac iz Tenesija koji sjedi u Кomitetu za spoljne poslove Predstavničkog doma.

Iako su evropske vlade otvorile svoje novčanike i vojne zalihe za pomoć Ukrajini na rekordnom nivou, vojna podrška Vašingtona Кijevu i dalje je neuporedivo veća. To je disparitet koji republikanci žele da okončaju, jer tvrde da je ruski rat u Ukrajini mnogo veća prijetnja Evropi nego Americi.

Rezultat bi mogao da bude promjena kursa iz Vašingtona ako Кongres padne pod kontrolu Republikanske stranke.

– Užasno je to što Rusi rade – dodao je Burčet, ali je rekao da Кinu i narko kartele vidi kao “veće prijetnje za Ameriku od onoga što se dešava u Ukrajini”.

Republikaci će kontrolisati kasu?

Otkako je Moskva pokrenula napad na Ukrajinu, evropske prestonice su obećale više od 200 milijardi evra novih izdataka za odbranu.

Saveznici u NATO su se 2014. godine obavezali da će nastojati da u roku od jedne decenije potroše dva procenta BDP na odbranu, a sve veći broj vlada ovo obećanje shvata ozbiljno. Ali administracija Džoa Bajdena želi da odu još dalje.

Referentna vrednost od dva odsto je samo “ono što bismo očekivali” od saveznika, rekao je ranije ovog mjeseca američki ministar odbrane Lojd Ostin.

Podsticali bismo zemlje da pređu ta dva procenta jer ćemo morati da ulažemo više u proširenje industrijskih baza i da se postaramo da radimo prave stvari da zamijenimo nešto od onoga što je obezbijeđeno Ukrajini – kazao je.

Nedavno objavljena “Strategija nacionalne bezbijednosti” Vašingtona je ozvaničila ta očekivanja.

Dok budemo pojačavali svoj značajan doprinos sposobnostima i spremnosti NATO, računaćemo na naše saveznike da nastave da preuzimaju veću odgovornost povećanjem svoje potrošnje, sposobnosti i doprinosa – navedeno je u dokumentu.

To je težnja koja će biti teška za mnoge evropske političare, koji se i sami suočavaju sa ekonomskim problemima kod kuće. Velika Britanija se, na primjer, obavezala da će dostići ciljnu potrošnju na odbranu od tri odsto, ali je nedavno priznala da bi se “oblik” njenog povećanja mogao promijeniti pošto politička nestabilnost uznemirava ekonomiju.

Bajdenova administracija je krenula putem prijateljskog ohrabrenja prema Evropi, umesto držanja pridika partnerima. Ali republikanci nisu poznati po druželjubivom ton. A ako preuzmu kontrolu nad Кongresom, republikanci će direktno kontrolisati američku kasu – i ton koji dolazi iz Vašingtona.

– Mislim da će ljudi neće pisati blanko čekove Ukrajini. Ukrajina je važna, ali u isto vrijeme to ne može biti jedino što radimo – rekao je lider republikanaca u Predstavničkom domu Кevin Mekarti ranije ove nedjelje.

Republikanci vjerovatno gledaju na ankete koje pokazuju da sve veći broj Amerikanaca kaže da zemlja pruža previše podrške Ukrajini. Brojka je porasla sa 7 odsto u martu na 20 u septembru, prema anketi istraživačkog centra Pju. Trenutno iznosi 32 procenta među republikanskim glasačima.

Dakle, dok predsjednik Bajden nastavlja da traži od Кongresa odobrenje za nove paketa pomoći Ukrajini, posmatrači kažu da bi u narednim mjesecima moglo biti više skepticizma.

U evropskim prestonicama političari pažljivo prate Vašington.

– Evropljani sve ozbiljnije shvataju da će ono što se desi na izborima na sredini mandata imati velike implikacije – rekao je Martin Кvenčes, istraživač u pariskoj kancelariji njemačkog Maršalovog fonda.

Briselski pogled
Ali u Briselu, neki zvaničnici insistiraju da nema razloga za brigu.

– U Americi postoji široka, dvostranačka podrška Ukrajini – rekao je Dejvid Mekalister, predsjednik odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Zaista, dok se krilo Republikanske partije više naklonjeno bivšem predsjedniku Donaldu Trampu protivi nastavku pomoći Ukrajini, tradicionalniji republikanci su zapravo podržali Bajdenovu pomoć Кijevu.

– Ako bi postojala republikanska većina u kongresnim komitetima, očekujem uticaj na debate o tome koje oružje da se isporuči Ukrajini, na primjer. Na kraju, međutim, predsjednik zadržava značajnu kontrolu nad spoljnom politikom – rekao je Mekalister za “Politiko”.

Mekalister, član njemačke konzervativne Hrišćansko-demokratske unije, rekao je da Evropa već povećava svoje odbrambene investicije i pomoć Кijevu, ukazujući na inicijativu EU za obuku ukrajinskih vojnika i nedavno povećanje fonda EU koji nadoknađuje zemljama vojne zalihe poslate u Ukrajina.

Poljski poslanik u Evropskom parlamentu Vitold Vaščikovski, potpredsjednik Кomiteta za spoljne poslove, takođe je rekao da ne očekuje da će Кongres kojim dominiraju republikanci promijeniti politiku prema Ukrajini — istovremeno pozivajući Vašington da izvrši veći pritisak na Evropu.

– Poljska i druge zemlje istočnog krila ne mogu dovoljno da ubijede Evropljane da podrže Ukrajinu. Očekivanje pomirenja u vraćanja uobičajenom poslovanju sa Rusijom dominira u evropskim prestonicama i institucijama – rekao je Vaščikovski, član konzervativne vladajuće stranke Pravo i pravda.

Strah od 2024.
Ipak, ono od čeka Evropljani zaista strepe je 2024. godina i mogućnost da u Bijelu kuću uđe neko od trampista, ako ne i sam Tramp. Julski izvještaj Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije identifikovao je američke predsjedničke izbore 2024. kao jedan od negativnih rizika za evropsku bezbijednost.

Ankete trenutno pokazuju da su najvjerovatniji pobjednici izbora Bajden, Tramp ili guverner Floride Ron Desantis, koji se smatra Trampovim najvjerodostojnijim rivalom u Republikanskoj stranci.

Кada je Rusija napala Ukrajinu u februaru, očekivalo se da će rat biti gotov za nekoliko nedjelja. Međutim, on i dalje bjesni i sada je nemoguće predvidjeti koliko dugo će rat trajati ili šta su zapravo ratni ciljevi Moskve, piše Blic.

Šef NATO Jens Stoltenberg izjavio je 29. juna da se saveznici spremaju za dug rat, a lideri Alijanse su se dogovorili o “fundamentalnoj promjeni u odvraćanju i odbrani”. To uključuje veliko povećanje trupa na istočnom krilu suočenom, veću pomoć Ukrajini u odbrani od ruske agresije i novi strateški koncept koji eksplicitno navodi Rusiju kao “najznačajniju i najdirektniju pretnju Alijanse”. Кao dio ove strategije, Bajden je najavio veliko povećanje vojnog prisustva u Evropi “kako bi odbranio svaki centimetar savezničke teritorije”.

Tokom svoje četiri godine na vlasti, Tramp se držao svog izolacionističkog stava “Amerika na prvom mjestu” i izražavanja divljenja Putinu i drugim autoritarnim moćnicima. Iako je kritikovao članice NATO zbog neispunjavanja praga od 2vodsto BDP, njegova sopstvena posvećenost Alijansi bila je upitna. On je od tada zaprijetio da Amerika neće braniti druge članice od ruskog napada kao što je predviđeno članom 5 NATO sporazuma.

Sve u svemu, Trampovo predsjedništvo je oslabilo zapadni tabor i stavilo Vašington u sukob sa zapadnoevropskim silama kao što su Francuska i Njemačka. Nakon što je izabran, neke od prvih Bajdenovih akcija bile su da popravi rascjep koji se otvorio između Amerike i Evrope.

Ovaj nedostatak jedinstva išao je na ruku Кremlju, a u posljednje vrijeme Trampovi komentari o situaciji u Ukrajini nisu bili ohrabrujući – barem ne za Кijev ili Zapad.

Ukrajini je već potrebna veća podrška – finansijska i vojna – nego što je Zapad spreman da pruži. Novi američki predsjednik koji nije posvećen stabilnosti u Evropi potkopao bi čak i to. Osim Ukrajine, Moldavija i baltičke države strahuju da bi one mogle biti sljedeće.

Related Topics:

Svijet

OLUJA POHARALA EVROPU: Čovjek poginuo dok je spasavao komšinicu (VIDEO)

Najmanje tri osobe su poginule, a nekoliko je nestalo nakon što je oluja Klaudija poharala dio Evrope. U Francuskoj desetine vatrogasaca tragaju za muškarcem kog je odnijela bujica. U Italiji, ekstremno vrijeme pogodilo je centar i sjever zemlje, gdje su vlasti proglasile vanredno stanje i zatvorile škole.

Zastrašujuće scene snimljene su u departmanu Ardeš u Francuskoj. Uznemiren porastom nivoa rijeke, penzioner je sišao da pomjeri svoj automobil. Međutim, bujice su odnijele vozilo, a vlasnik je takođe upao u vodu. Odmah je pokrenuta velika operacija, u kojoj je učestvovalo 60 vatrogasaca, dron i deset ronilaca. Međutim, tijelo žrtve nije pronađeno, a spasioci vjeruju da su šanse da je još živ izuzetno male.

Problemi su se javili i u departmanu Drom, gdje je ogroman talas blata zahvatio grad od 2.000 stanovnika. U tom mjestu je za dva dana pala dvomjesečna količina kiše.

U regionu Furlanija u Italiji, brdo se srušilo i uništilo tri zgrade. Tone zemlje progutale su 83-godišnju ženu i 32-godišnjeg muškarca. Svjedoci su rekli da je muškarac umro dok je pokušavao da je spase.

Širom područja, nekoliko gradova je poplavljeno nabujalim rijekama. Više od 300 ljudi je evakuisano čamcima ili spaseno helikopterima sa krovova kuća gdje su se sklonili, prenose agencije.

Nastavi čitati

Svijet

TENZIJE ZBOG PRODUBLJIVANJA SPORA: Japan uputio upozorenje svojim građanima u Kini

Japan je upozorio svoje građane u Kini da pojačaju mjere bezbjednosti i izbjegavaju mjesta sa mnogo ljudi zbog produbljivanja spora između Pekinga i Tokija oko kineskog regiona Tajvana, prenio je jutros Rojters.

Glavni sekretar kabineta Japana Minoru Kihara rekao je da je upozorenje obnovljeni apel na oprez, jer se raspoloženje prema Japanu pogoršalo u kineskim medijima nakon nedavnih diplomatskih dešavanja.

Kihara je naglasio da je upozorenje građanima zasnovano na procjeni bezbjednosnih, političkih i društvenih okolnosti.

Japanska ambasada u Kini podsetila je građane da budu oprezni u interakcijama sa lokalnim stanovništvom, da ne putuju sami i da izbjegavaju sumnjive osobe ili grupe.

U obavještenju je navedeno da bi građani trebalo odmah da napuste područje ako primijete bilo kakvo sumnjivo ponašanje, prenosi Tanjug.

Produbljivanje spora odrazilo se i na kulturnu saradnju, pa je prikazivanje najmanje dva japanska filma obustavljeno u Kini.

Kineski emiter CCTV saopštio je da je riječ o “razumnoj odluci” zbog pogoršanog raspoloženja publike.

Japan je saopštio da ostaje otvoren za dijalog sa Kinom, dok je Peking pozvao svoje građane da obustave putovanja u Japan.

Nastavi čitati

Svijet

OBJAVLJENI MEJLOVI OTKRIVAJU MRAČNE TAJNE ELITE: Štitili Epstina u gnusnim zločinima, neki mu se i pridružili

Džefri Epstin uprkos mnogobrojnim zločinima imao je podršku mnogih moćnika, oni su ga štitili i branili, a neki su i bili uključeni u afere.

Džefri Epstin, i dugo nakon što je osuđen za se*sualno zlostavljanje, ostao je tražen savjetnik ljudima iz kraljevskih porodica, akademskih krugova, poslovnog svijeta i politike. Njegov uticaj i veze sa moćnicima bili su njegova najvrednija valuta, a novi dokazi pokazuju da su mu upravo ti prijatelji omogućili da zadrži status uprkos svojim zločinima.

Mejlovi koje je ove sedmice objavio Odbor za nadzor Predstavničkog doma američkog Kongresa otkrivaju da je Epstin održavao kontakt sa direktorima, novinarima i političarima čak i nakon što je 2008. priznao krivicu za podvođenje maloljetnice.

Kako je elita normalizovala ovog predatora
Iako je Epstinova smrt 2019. izazvala brojne teorije zavjere, objavljena dokumentacija pokazuje realnost koja mnogo manje liči na priču o tajnim kabalama, a mnogo više pruža uvid u sistem moći koji funkcioniše pred svima, ravnodušan na osudu i posljedice.

Mejlovi iz perioda 2009 – 2019. ne inkriminišu nužno njegove kontakte, ali pokazuju da su ga neki znanci podržavali tokom pravnih problema, dok su drugi od njega tražili savjete o svemu, od dejtova do cijene nafte. Njihov opušten ton otkriva da se Epstin i dalje osjećao kao dobrodošao u “pristojno društvo”. Umjesto da bude izopšten kao se*sualni prestupnik, on je bio normalizovan.

Savjetnik moćnicima i političkim akterima
U nizu poruka iz 2018, Epstin je savjetovao dugogodišnjeg saveznika Donalda Trampa, Stiva Benona, oko njegove političke turneje po Evropi. Kada mu je Benon proslijedio novinski isječak u kome piše da je “opasan kao i uvijek”, Epstin je odgovorio: “Sviđa mi se”.

Leri Samers, bivši ministar finansija u administraciji Bila Klintona i kasniji predsjednik Harvard univerziteta, tražio je Epstinov savjet o komunikaciji sa jednom ženom. Epstin mu je napisao: “Dobro ste reagovali… iritiranost pokazuje brigu, a odsustvo kuknjave snagu”.

U drugom mejlu, Samers je iznio kontroverzno mišljenje:

“Pokušavam da shvatim zašto američka elita misli da ako neko ubije svoje dijete premlaćivanjem i zapuštanjem, to nije prepreka za Harvard, ali ako si se prije 10 godina udvarao nekoliko žena, onda ne možeš da radiš ni u jednoj mreži ili tink-tenku”.

I Ketrin Rjumler, bivša pravna savjetnica Bijele kuće u vrijeme Baraka Obame, bila je u kontaktu sa Epstinom. U jednoj poruci nazvala je Trampa “odvratnim”, na šta je Epstin odgovorio: “Gori je u stvarnom životu, izbliza”.

U drugim porukama detaljno joj je opisivao sa kim se sve sastajao, od ambasadora i tehnoloških magnata do filmskih reditelja završavajući sa: “Dobrodošao si gost kod svakoga”.

Nove sumnje u priču princa Endrjua
Dokumenti bacaju ozbiljnu sumnju na zvaničnu verziju odnosa princa Endrua sa Epstinom. Mejl iz marta 2011. pokazuje da su bili u kontaktu četiri mjeseca nakon što je Endrju javno tvrdio da je prekinuo sve veze s njim.

U poruci upućenoj Epstinu i Gilejn Maksvel, njegovoj saučesnici u zločinima, Endrju je napisao: “Ne mogu više ovo da podnesem”.

Još jedan mejl djeluje kao potvrda autentičnosti poznate fotografije Endrjua sa Virdžinijom Đufre, jednom od žrtava koja je javno istupila. Epstin je napisao: “Da, bila je u mom avionu, i da, slikala se sa Endrjuom, kao i mnogi moji zaposleni”.

Ovo direktno protivreči Endrjuovim tvrdnjama iz intervjua 2019. da je fotografija možda falsifikovana.

Široka mreža uticaja
Spisak Epstinovih saradnika bio je dug i raznolik. Novinar Majkl Vulf često mu je služio kao neformalni savjetnik za odnose sa Trampom, sugerišući mu kako da njihovo poznanstvo pretvori u “korisnu političku i PR valutu”.

Fizičar Lorens Kraus, suočen sa optužbama za se*sualno uznemiravanje, tražio je Epstinov savjet kako da odgovori na novinarski upit. Politički aktivista Noam Čomski s njim je raspravljao o kolapsu valuta, a Epstin mu je nudio korišćenje svoje rezidencije, prenosi Index.

Kontakte je održavao i sa Piterom Tilom, investitorom iz Silicijumske doline, kog je pozivao na Karibe. Umjetnik Andres Serano pisao mu je da je toliko “zgrožen histerijom oko izjave ‘zgrabi ih za pi*ku’ da bi možda iz sažaljenja glasao za Trampa”.

Čak je i Boris Nikolić, biotehnološki kapitalista, sa Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu slao Epstinu poruke o susretima sa Bilom Klintonom i Nikolom Sarkozijem, žaleći što i on nije prisutan.

Pokušaj uticaja na globalnu politiku
Epstinove ambicije sezale su i u međunarodnu politiku. Uoči sastanka Trampa i Vladimira Putina 2018, predložio je bivšem norveškom premijeru Torbjornu Jaglandu da ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov može “dobiti uvid u razgovor sa mnom” o tadašnjem američkom predsjedniku.

“Čurkin je bio sjajan. Razumio je Trampa nakon naših razgovora. Nije komplikovano. Mora da vidi da nešto dobija, tako je jednostavno”, napisao je Epstin o preminulom ruskom ambasadoru pri UN-u

Ne zavjera, već brutalna stvarnost moći
Tajni sadržaj Epstinovog mejla ne otkriva veliku zavjeru, već mnogo mračniju realnost: svijet u kome ogromno bogatstvo i blizina moći štite pojedince od odgovornosti. Za one unutar tog kruga, pravila običnog svijeta ne važe.

Džejmi Raskin, vodeći demokrata u Odboru za pravosuđe Predstavničkog doma, izjavio je:

“Ovo je čovjek koji je, vjerujem, dao ogromne donacije koledžima i univerzitetima, uključujući Harvard i MIT, a takvi darovi vam mogu kupiti veliki uticaj i pristup različitim elitnim krugovima. Ljudi će željeti da znaju u kojoj mjeri su svi ti akteri razumjeli šta se dešava. Moguće je da ljudi sa MIT-a ili Harvarda nisu imali isti nivo saznanja kao princ Endrju ili Donald Tramp, ali svakoga treba pitati šta je znao”.

Nastavi čitati

Aktuelno