Evropska unija i najmoćnije članice poput Francuske i Njemačke pokrenule su diplomatsku ofanzivu protiv vlasti u Republici Srpskoj. U dokumentu koji je procurio u javnost, a koji potiče iz diplomatskih krugova EU, predložene su dramatične mjere zbog, kako se navodi, „napada Republike Srpske na ustavni poredak Bosne i Hercegovine“.

Dokument je datiran na 12. maj ove godine, a izazvao je buru ne samo u Bosni i Hercegovini, već i u Srbiji, gdje je zbog njega održana hitna sjednica Savjeta za nacionalnu bezbjednost. Na toj sjednici, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić upoznao je prisutne sa detaljima ovog dokumenta, koji je izazvao duboku zabrinutost u političkim strukturama regiona.

KLJUČNE MJERE PREDLOŽENE U DOKUMENTU:
Obustava finansijske pomoći
Svi projekti koji direktno ili djelimično koriste institucije Republike Srpske, a koji se finansiraju iz Investicionog okvira za Zapadni Balkan, biće suspendovani. Takođe, predlaže se i prekid bilateralne finansijske pomoći, a EU će tražiti i od Svjetske banke i drugih finansijskih institucija da slijede isti pristup.

Uvođenje sankcija
Predloženo je uvođenje restriktivnih mjera prema pojedincima iz vlasti Republike Srpske, uključujući zabrane putovanja i zamrzavanje imovine. Ukoliko ne bude konsenzusa unutar EU, države članice pozivaju se da same uvedu nacionalne sankcije i koordinišu ih međusobno.

Zamrzavanje evropskih integracija
U dokumentu se jasno navodi da će svi dalji koraci BiH ka Evropskoj uniji biti uslovljeni potpunim povratkom Republike Srpske u ustavni okvir BiH. Naglašava se da su postupci vlasti Republike Srpske u direktnoj suprotnosti sa evropskim putem Bosne i Hercegovine.

Prekid komunikacije sa rukovodstvom Republike Srpske
Poziva se na obustavu kontakata sa Miloradom Dodikom, Radovanom Stevandićem i Radovanom Viškovićem, koji su označeni kao ključni protagonisti krize. Umjesto toga, predlaže se pojačan kontakt sa opozicijom i civilnim sektorom u Republici Srpskoj.

POZADINA KRIZE
Dokument detaljno navodi sve pravne i političke poteze koje je vlast u Republici Srpskoj preduzela nakon presude predsjedniku RS Miloradu Dodiku, uključujući usvajanje niza zakona koji derogiraju institucije BiH, kao i nacrt novog ustava entiteta. Sve to ocijenjeno je kao otvoreni napad na ustavni poredak BiH.

EU smatra da je došlo do ozbiljnog narušavanja mira, stabilnosti i teritorijalnog integriteta zemlje, i najavljuje da će djelovati odlučno, kako bi se spriječila eskalacija.

CILJ EVROPSKE UNIJE
Kao krajnji cilj navodi se „potpuni i nepovratni povratak Republike Srpske ustavnom poretku Bosne i Hercegovine“, uz istovremenu poruku da je EU i dalje otvorena za saradnju, ali samo ako vlasti RS prekinu sa dosadašnjom politikom i ponište sve neustavne zakone i akte.

Ovaj dokument, iako neformalan, predstavlja jasan signal da se međunarodna zajednica sprema na konkretne korake protiv aktuelne politike u Republici Srpskoj. Po svemu sudeći, predstoji period intenzivne diplomatske, finansijske i političke izolacije vlasti u Banjaluci – dok se istovremeno otvaraju vrata saradnje s opozicijom i civilnim društvom.

Ostaje da se vidi kakav će biti odgovor vlasti u Republici Srpskoj i hoće li ovaj pritisak iz Evrope dovesti do promjena ili dodatne destabilizacije ionako složene situacije u Bosni i Hercegovini.
Raport

Delegat Kluba srpskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Radovan Kovačević istakao je da predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik nije prekršio nijedan zakon u BiH.

– Nije zgoreg podsjetiti. Uvažavajući i poštujući Ustav BiH, Dodik, kao i premijer Srpske Radovan Višković i predsjednik Narodne skupštine Srpske Nenad Stevandić, nisu prekršili nijedan zakon u BiH. Ustav BiH je potpuno jasan i izričit – jedina institucija na nivou BiH koja može usvajati ili mijenjati zakone je Parlamentarna skupština – navodi Kovačević u objavi na društvenoj mreži Iks.

Kako on dodaje, na osnovu Krivičnog zakona BiH koji je usvojila Parlamentarna skupština, djelo na osnovu kojeg je Dodik prvostepeno osuđen – ne postoji.

– Isto tako, na osnovu Krivičnog zakona BiH koji je usvojila Parlamentarna skupština, postupci institucija na čijem su čelu Dodik, Višković i Stevandić, ne mogu biti okarakterisani kao napad na ustavni poredak. Naprotiv, nametanje zakona od stranog pojedinca ili bilo kojeg pojedinca ili institucije, koje Ustav BiH za to nije ovlastio, direktan je napad na ustavni poredak BiH. Zato je potpuno jasno da je jedini i isključivi krivac za ustavnu i političku krizu u BiH, Kristijan Šmit – kaže Kovačević.

Navodi, da bez njegovih protivustavnih i protivdejtonskih postupaka, postojeća kriza u BiH se uopšte ne bi ni dogodila.

– Sada bismo pričali o otvaranju klastera u pristupnim pregovorima sa EU. Zato je bitna Dodikova poruka uvažavanja i poziva konstitutivnim narodima na dijalog – za BiH drugi put ne postoji – kaže on.

RTRS

Načelnik Generalštaba Vojske Srbije Milan Mojsilović izjavio je da se na današnjoj sjednici Savjeta za nacionalnu bezbjednost, kojom je predsjedavao predsjednik Aleksandar Vučić, razgovaralo o stanju bezbjednosti u regionu, na AP KiM i određenim pitanjima koja se dotiču smjernica i zaključaka kako se prema svemu tome odnositi.

Mojsilović je naveo da je, kada je riječ o pitanjima koja se tiču stanja bezbjednosti u regionu, predsjednik Republike prošireni sastav Savjeta upoznao sa non-pejperom koji su napravile Njemačka i Francuska, a tiče se Republike Srpske i BiH.

– Taj dokument otežava poziciju Republike Srpske. Na sednici su definisane smjernice, dati zadaci i smjernica kako će se Srbija odnositi prema tome – rekao je Mojsilović nakon sjednice koja je trajala više od sat i po.

Kada je riječ o AP KiM, Mojsilović je rekao da je razgovarano o svakodnevnom maltretiranju Srba ne samo na sjeveru pokrajine, nego na cijelom Kosovu i Metohiji.

– Svjedoci smo svakodnevno, bez presedana, primjena jednostranih poteza koji ugrožavaju manjine, u ovom slučaju Srbe. U političkom smislu došlo je do izražaja maltretiranje od strane prištinskih instititucija. Ovo pitanje je zaslužilo pažnju ne samo Savjeta, već i šire i to u pogledu definisanja zaključaka, smjernica – kazao je Mojsilović.

On je naveo da su članovi Savjeta definisali zadatke koji se odnose na Vojsku Srbije, Ministarstvo odbrane, Ministarstvo unutrašnjih poslova.

– U tom cilju ostaje da se kroz formu zaključaka, direktiva i zadataka koji su danas definisani, nadležne institucije i organi u Republici Srbiji odnose sa operativnim i drugim stavovima koji se pred nas postavljaju – naveo je Mojsilović.

Tanjug