Upravni odbor Savjeta za primjenu mira (PIK), 30.06. trebalo bi da izabere novog visokog predstavnika u BiH.

Ali, izgleda da smo uspjeli da ,,pokvarimo’’ i PIK . Izbor visokog predstavnika počeo je da liči na izbor Savjeta ministara BiH. Svako vuče na svoju stranu, svi imaju želje I prijedloge…

Za sada je jedino sigurno da će novi, 10. po redu visoki predstavnik u BiH, biti Evropljanin, te da će mu na raspolaganju ostati Bonska ovlašćenja.

Upravni odbor PIK-a ima deset članica I trenutno postoje dva tabora I ,,nesvrstani’’.

U prvom, najglasnijem taboru, su Sjedinjene Američlke Države koje na čelu OHR-a žele Italijana Antonia Zanardija Landija. Landi je, navodno, njihov igrač I spreman je da vrlo brzo riješi pitanje državne imovine koja je postala kamen spoticanja u velikoj američkoj investiciji u BiH, Južnoj gasnoj  interkonekciji. Njih, logično podržava Italija.

Ako PIK imenije Landija imali bi ,,italijansku okupaciju’’ jer bi tada tri ključne funkcije međunarodne zajednice u BiH bile u rukama Italije. Podsjećamo da je na čelu delegacije Evropske unije u BiH Italijan Luiđi Soreka, a njegov sunarodnik  generalmajor Mauricio Fronda komandant je EUFOR-a.

Sa druge strane, Velika Britanija, Francuska I Njemačka žele visokog predstavnika koji neće biti, kako nezvanično u diplomatskim krugovima kruži rečenica, ,,američka marioneta’’. Njihov prijedlog je Francuz Rene Troka, što podržavaju I predstavnici Evropske unije i Evropske komisije kao i, saznajemo u diplomatskim izvorima,  ambasador Japana, zemlje koja je takođe članica Upravnog odbora PIK-a.

Turska i Kanada se  još uvijek nisu svrstale ni na jednu stranu. Vjerovatno čekaju da vide konačan rasplet, dok Rusija, iako I dalje formalno članica Upravnog odbora PIK-a, ne učestvuje u njegovom radu.

U diplomatskim krugovima očekuju da se zastoj I neslaganje oko imenovanja 10. visokog predstavnika u BiH riješio na nedavnom sastanku francuskog predsjednika Emanuela Makrona i italijanske premijerke Đorđe Meloni.

Sa druge strane postoje i stavovi da BiH nije toliko toliko važna i bitna da bi se tema visokog predstavnika našla na dnevnom redu sastanka Makrona i Meloni.

Visoki predstavnik u ostavci Kristijan Šmit ranije je najavio da će dužnost obavljati najvjerovatvije do kraja juna. Da li će mu status v.d. visokog predstavnika biti produžen?

Ako direktori javnih preduzeća u BiH mogu godinama biti vršioci dužnosti, zašto ne bi mogao i Šmit? Mogao bi ali, prema diplomatskiom izvorima, Amerikanci ga od 1.jula ne žele u BiH.

Navodno će, u slučaju da PIK ne imenuje novog visokog predstavnika,  funkciju vršioca dužnosti preuzeti supervizor Brčko distrikta Amerikanac Luis Krišok. Tu je samo nepoznanica da li bi on imao Bonska ovlaštenja, ali znajući Amerikance, sve je moguće.

I dok o sudbini BiH ponovo odlučuju diplomatski krugovi i međunarodna zajednica, domaći političari se ,,prave mrtvi’’.

U Federaciji BiH očekuju nekoga ko će, kao i do sada, preuzeti njihovu posao i odgovornost za rješavanje ozbiljnih pitanjau BiH, dok režim u  Republici Srpskoj pravi svoje kombinacije.

Njima bi odgovarao neko ko će poništiti odluke Kristijana Šmita i tako indirektno poništiti i odluku Suda BiH kojim je, podsjećamo, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika, Milorad Dodik osuđen na godinu dana zatvora I šest godina zabrane obavljanja svih političkih i javnih funkcija.

Zbog toga ne komentarišu ni jednog od dva kandidata PIK-a, iako će i jedan od njih biti izabran na isti način kao i Šmit kojeg su nazivali nelegalnim visokim predstavnikom i turistom, jer njegovo imenovanje nije prošlo kroz Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.

Režim, saznajemo, panično lobira trošeći budžet Republike Srpske, i u Sjedninjenim Američkim Državama ali i u zemljama Evropske unije, kako bi ,,progurali’’ ukidanje presude i kako bi se Dodik na oktobraskim izboroma mogao kandidovati za funkciju predsjednika Republike Srpske ili bar za člana Predsjedništva BiH.

Podsjećamo, rok za prijavu kandidata je 6.juli.

(BN)

Okružni privredni sud u Banjaluci obavezao je Univerzitetski klinički centar Republike Srpske (UKC RS) i Republiku Srpsku da firmi „Marković invest RM“ isplate čak 17,7 milion maraka sa zateznom kamatom zbog nezakonitog raskida ugovora.

Sa druge strane „Markoviću“ je, prema presudi koja je u posjedu portala Capital, naloženo da završi izgradnju garaže koju je započeo još prije šest godina.

Naime, banjalučki Okružni privredni sud je odlučivao po tužbi koju je preduzeće „Marković“ u vlasništvu laktaškog biznismena Rade Markovića podnijelo protiv UKC RS i Republike Srpske radi isplate duga i naknade štete vrijedne oko 16 miliona maraka, kao i o protivtužbi koju je UKC podnio protiv ove kompanije za naknadu štete i namirenje duga, vrijednog 22,5 miliona KM.

Ekspresna presuda u višemilionskom sporu

Interesantno je da je presuda po pomenutoj tužbi i protivtužbi donesena ekspresno, tačnije, nakon samo jednog održanog ročišta.

Iako je vrijednost sporova višemilionska održana je jedna glavna rasprava 7. maja ove godine, a presuda je donesena već 18. juna.

-Obavezuje se prvotuženi UKC RS da tužiocu „Marković invest RM“ isplati iznos od 8.003.500 KM zajedno sa zakonskom zateznom kamatom počev od 10. aprila 2023. do 30. aprila 2026. godine u iznosu od 2,6 miliona maraka u roku od 15 dana od dana pravosnažnosti presude pod prijetnjom izvršenja – stoji u presudi koju je donio pomenuti sud.

Osim toga, sud je utvrdio da je UKC nezakonito raskinuo ugovor sa „Markovićem“ te da on ostaje na snazi sa svim svojim aneksima i sporazumima o plaćanju.

Sud je takođe obavezao i drugotuženu Republiku Srpsku da firmi „Marković invest“ isplati sedam miliona KM sa zakonskom zateznom kamatom.

Odbili su Markovićeve zahtjeve za isplatu duga na ime izrade izmijenjenog glavnog projekta i izvještaja o geomehaničkim istraživanjima tla u iznos od 55.000 KM.

Takođe su odbili i zahtjev da se preduzeću „Marković“ isplati 1,2 miliona KM an ime naknade štete pretrpljene tokom 2024. godine, kao i zahtjev kojim se traži da se utvrdi da tužilac „Marković“ ima pravo zaloga na nekretninama UKC.

Sud: Marković mora završiti garažu za pet mjeseci

S druge strane Sud je, odlučujući po protivtužbi UKC RS, naložio Markoviću da završi pomenutu garažu.

-Obavezuje se protivtuženi „Marković invest“ da završi ugovorene radove i predmetnu garažu poptuno građevinski završenu i infrastrukturno opremljenu preda u posjed UKC RS, sve u roku od 150 dana od dana pravosnažnosti presude – navedeno je u presudi.

Takođe su obavezi Markovića da Kliničkom centru isplati 2,1 milion KM sa zakonskom zateznom kamatom, a na ime troškova za izvođenje ugovorenih, a neizvedenih radova uključujući između ostalog i tunel sa infrastrukturom i liftom kojim se predmetna garaža spaja sa centralnim kliničkim blokom, kao i završetak i opremanje objekta parking garaže.

Naložili su mu i da UKC-u isplati 1,3 miliona KM sa zateznom kamatom, a na ime duga po osnovu neplaćene ugovorene kazne sa zateznom kamatom.

-Obavezuje se „Marković invest“ da UKC RS, u roku od 15 dana od dana pravosnažnosti presude dostavi bezuslovnu bankarsku garanciju na iznos od 11.350.000 KM za uredno i blagovremeno izvršenje ugovornih obaveza sa rokom važenja od 180 dana – naglašeno je u presudi.

Naveli su i da je Marković obavezan dostaviti garanciju kvaliteta izvedenih radova u iznosu od 4,9 miliona KM.

UKC Markoviću dao pogrešne podatke

Sud je ocijenio da je UKC RS firmi „Marković“ dao pogrešne ulazne podatke i nepotpun elaborat zbog čega je bio spriječen da radi.

Naglasili su da su pomenuti podaci koji se između ostalog odnose na osobine tla bili osnov za formiranje ponude tužica i zaključenje osnovnog ugovora.

-Tužilac je bio prinuđen da izradi novi projekat i izvede veliki obim novih radova što je za njega prouzrokovalo dodatne finansijske izdatke, kao i potrebu za dodatnim vremenom za realizaciju ugovora – stoji u presudi.

Sud je naveo i da klauzula “ključ u ruke” ne pokriva višu silu, te da iako je tako ugovoreno, to ne važi za nepredviđene radove koji su nastali zbog katastrofalnog terena (klizišta, podzemne vode), što se smatra višom silom.

-Protiv ove presude dozvoljena je žalba Višem privrednom sudu u Banjaluci u roku od 15 dana od dana prijema iste – stoji u pouci o pravnom lijeku.

Takođe su naglasili i da svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

Pojašnjenja radi, „Marković“ je tužio UKC RS i Republiku Srpsku tvrdeći da je zbog kašnjenja u plaćanju doveden u stanje finansijskog kolapsa, trpeći gubitke u dobiti i direktnu štetu.

On je pored toga, polagao pravo na zadržavanje objekta koji gradi kako bi osigurao naplatu svojih potraživanja, ali mu je Sud taj zahtjev odbio.

On je u tužbi tvrdio i da je zbog neočekivanih geomehaničkih problema na terenu morao izvesti i znatno obimnije radove od planiranih, što mu je stvorilo dodatne troškove.

Važno je napomenuti i da je firma „Marković invest“ u blokadi od 2024. godine.

Sudeći prema zvaničnim podacima prošle godine je imao prihod od svega 677.830 KM, dok su poslovali sa gubitkom od oko tri miliona maraka.

UKC RS: Rok za završetak radova pomjeran nekoliko puta

UKC u izjašnjenju na tužbu navodi da je investitor već pokazao dobru volju te da je zbog korone i skoka cijena na tržištu anekskom odobrio povećanje ugovorne cijene za oko sedam miliona KM, ali uz uslov da se objekat završi.

-Rok za završetak je pomjeran nekoliko puta (posljednji put do 31. 8. 2024. godine), ali izvođač je obustavio radove još u oktobru 2024. godine i objekat je ostao nezavršen – naglasili su u Univerzitetskom kliničkom centru RS.

Tvrde da je izvođaču isplaćeno svih početnih 34,8 miliona KM, što je, ističu, i više nego dovoljno za ugovorene, a samo djelimično završene radove.

-Isplata dodatnih sedam miliona KM nije počela jer izvođač nije ispunio svoj dio obaveze – nije završio objekat – upozorili su u UKC RS.

Podsjećamo, gradnja parking garaže kod UKC-a je počela sredinom 2020. godine.

Objekat se prostire na 75.000 kvadrata i obuhvata garažu sa 2.500 parking mjesta na četiri etaže, kao i komercijalne sadržaje koji bi se trebali graditi u drugoj fazi.

Do sada je otvoreno samo 500 parking mjesta na krovu objekta i to uz privremenu probnu dozvolu resornog ministarstva.

CAPITAL

Pokret Sigurna Srpska nastavlja sa jačanjem svoje organizacije širom Republike Srpske, a za novog povjerenika Pokreta u Vlasenici imenovan je Dejan Nikolić, dosadašnji predsjednik Opštinskog odbora PDP-a u ovoj lokalnoj zajednici.

Nikolić iza sebe ima bogato profesionalno iskustvo u bankarskom sektoru, gdje je obavljao brojne odgovorne i rukovodeće funkcije, uključujući i dužnost direktora banke. Svojim znanjem, iskustvom i odgovornim pristupom dao je značajan doprinos u oblastima upravljanja, organizacije i razvoja.

Predsjednik Pokreta Sigurna Srpska Draško Stanivuković istakao je da imenovanje Dejana Nikolića predstavlja dodatno jačanje Pokreta u istočnom dijelu Republike Srpske.

– Siguran sam da će Dejan svojim iskustvom, energijom i odgovornim pristupom dati snažan doprinos razvoju Pokreta Sigurna Srpska u Vlasenici. Naš cilj je da okupimo kvalitetne, ostvarene i odgovorne ljude koji žele da rade u interesu građana, a upravo je Dejan jedan od takvih ljudi. Nastavljamo da širimo naš tim i gradimo organizaciju koja će biti oslonac građanima u svakoj lokalnoj zajednici – poručio je Stanivuković.

Iz Pokreta Sigurna Srpska poručuju da vjeruju kako će novoimenovani povjerenik doprinijeti daljem jačanju organizacije u Vlasenici i formiranju snažnog tima koji će svojim radom zastupati interese svih građana ove opštine.