Sjevernokorejski vođa Kim Jong Un odao je počast vojnicima koji su poginuli boreći se na strani Rusije u ratu protiv Ukrajine, izjavivši da mu se “srce slama”, što predstavlja rijetko priznanje vojnih gubitaka Pjongjanga, piše CNN.

Kim je svoje komentare iznio na svečanosti u Pjongjangu, gdje se sastao sa komandantima jedinice koja se borila u ruskoj zapadnoj regiji Kursk, izvijestili su sjevernokorejski državni mediji KCNA.

Pohvalio ih je kao “herojsku vojsku”, a fotografije prikazuju kako im pričvršćuje medalje na uniforme. Fotografije koje je objavila KCNA takođe prikazuju Kima kako stavlja značke na uokvirene fotografije poginulih vojnika, čija su imena bila ispisana zlatom ispod slika.

“Srce me boli i gorko mi je dok se suočavam sa stvarnošću da plemenite ličnosti koje su dale svoje dragocjene živote za veliku pobjedu i slavu mogu susresti samo putem fotografija na spomen-zidu”, rekao je Kim u svom govoru. “Dok stojim pred ožalošćenim porodicama palih vojnika, ne znam kako izraziti svoje žaljenje i izvinjenje što nisam uspio zaštititi naše dragocjene sinove.”

Prema objavljenim snimcima, ceremonija je bila izuzetno emotivna. Kim se susreo s ožalošćenim članovima porodica koji su plakali i odavali počast slikama vojnika. Na nekoliko fotografija vidi se kako Kim grli uplakanu djecu i vojnike. Nakon ceremonije, vlasti su organizovale banket u čast povratničke jedinice.

Sjevernokorejci na ruskom ratištu
Sjeverna Koreja počela je slati značajan broj vojnika i opreme kao podršku ruskom ratu prošle godine, nakon sastanaka na visokom nivou između Kima i ruskog predsjednika Vladimira Putina. Iako su obje zemlje isprva negirale bilo kakvo raspoređivanje, kasnije su javno priznale učestvovanje snaga iz Pjongjanga.

Kimova vlast dugo je ćutala o izvještajima o teškim gubicima u Kursku, zbog čega ovosedmična ceremonija predstavlja rijetko priznanje razornog uticaja rata na njihove snage.

Ukrajinske i američke obavještajne službe procjenjuju da se u Rusiji nalazi oko 12.000 sjevernokorejskih vojnika, a prvi su stigli u jesen 2024. godine. Od tada je oko 4.000 vojnika ubijeno ili ranjeno. Iako sjevernokorejskim vojnicima nedostaje nedavno borbeno iskustvo, analitičari upozoravaju da ih se ne smije podcijeniti, jer vjerovatno dolaze iz elitnih i visoko indoktrinisanih jedinica.

Ukrajinske specijalne snage opisale su za CNN brutalne i gotovo samoubilačke taktike Sjevernokorejaca, uključujući slučajeve gdje su vojnici aktivirali granate kako bi izbjegli zarobljavanje. I pored teških gubitaka, saradnja se nastavlja.

Novi obavještajni podaci iz jula sugerišu da Pjongjang namjerava utrostručiti broj svojih vojnika u Rusiji, šaljući dodatnih 25.000 do 30.000 vojnika u narednim mjesecima. To je potaknulo strahove o tome što bi Moskva mogla pružiti zauzvrat, poput napredne svemirske, satelitske ili nuklearne tehnologije, prenosi Index.

Bivši predsjednik SAD Bil Klinton, na sastanku sa svojim ruskim kolegom Vladimirom Putinom 2000. godine naglasio je da širenje NATO-a na istok ne predstavlja prijetnju Moskvi i izrazio spremnost da razmotri mogućnost pridruživanja Rusije Alijansi, slijedi iz dokumenata američke vlade sa kojih je skinuta oznaka povjerljivosti.

Neprofitna istraživačka organizacija Nacionalna bezbjednosna arhiva pri Univerzitetu DŽordž Vašington objavila je bilješke diplomate i prevodioca Strouba Talbota, u to vrijeme na funkciji zamjenika državnog sekretara SAD. Tečno je govorio ruski i bio je prisutan na sastanku Putina i Klintona u Kremlju u junu 2000. godine, prenosi RT Balkan.

– Od samog početka procesa proširenja NATO-a, znao sam da bi to mogao biti problem za Rusiju. To sam razumio i želim da svi shvate da proširenje NATO-a ni na koji način nije prijetnja Rusiji – rekao je Klinton.

On je naglasio da “ako se naši nasljednici fokusiraju jedni na druge kao glavnu prijetnju oko koje moraju da brinu, propustiće priliku da zajedno rade na rješavanju drugih problema”.

Osim toga, Klinton je pozivao na koordinaciju akcija Vašingtona i Moskve u suzbijanju terorizma, prije svega u suzbijanju djelovanje Osame bin Ladena.

Tokom diskusije o NATO-u, Klinton govori o budućem svijetu gdje bi većina ozbiljnih problema bila riješena, a “tada bi najveći međunarodni problemi bili poput Čečenije, gdje bi se civilizovani svijet suprotstavio teroristima, trgovcima drogom, odmetničkim državama i tako dalje”.

– Što se tiče Sjedinjenih Država, mi smo direktnije pogođeni Bin Ladenom, i tu je Rusiji i Sjedinjenim Državama potrebna koordinisana strategija. Vazdušni udari neće biti efikasni… Moramo da ujedinimo naše ljude kako bismo razvili kompleksan pristup borbi protiv Bin Ladena – rekao je tada Klinton, prenose agencije.

Međutim, kako slijedi iz bilješki, već narednog dana američki predsednik je bio “mnogo manje otvoren po ovom pitanju”.

U intervjuu sa američkim novinarom Takerom Karlsonom u februaru 2024. godine, Putin je rekao da je Rusija mogla da postane članica NATO-a početkom 2000-ih da su SAD pokazale iskreno interesovanje. Predsjednik je iznio sličan stav još u februaru 2022. godine, pozivajući se na razgovor sa Klintonom, koji je, prema riječima ruskog lidera, “bio hladan” prema toj ideji.

Osama bin Laden je osnivač međunarodne terorističke organizacije “Al Kaida” (zabranjena u Rusiji i proglašena ekstremističkom), zabranjene u mnogim zemljama, uključujući Rusiju, i smatra se organizatorom terorističkih napada 11. septembra 2001. godine u Njujorku. Bin Laden je ubijen u noći 2. maja 2011. godine u pakistanskom gradu Abotabadu kao rezultat napada koji je izvršila američka vojska.

Evropljani su zgroženi Trampovim neslužbenim “ministrom spoljnih poslova”.

Američki predsjednik Donald Tramp, koji je nedavno uoči samita na Aljasci prijetio “teškim posljedicama” i drakonskim sankcijama Rusiji ako ne pristane na prekid vatre u Ukrajini, na samom susretu sa Vladimirom Putinom iznenadio je svijet – umjesto oštrih poruka, obasuo ga je komplimentima i pozvao u svoj automobil na privatni razgovor, piše “Foreign Policy”.

Prije samita 15. avgusta američki mediji brujali su o Trampovoj navodnoj frustraciji i “zaokretu ka Ukrajini”. Međutim, nakon sastanka dvojice lidera, sve je palo u zaborav. Tramp je Rusiju nazvao “drugom najjačom silom svijeta”, iako joj je ekonomija manja od italijanske, dok je Putin trijumfovao jer je uspio da izađe iz međunarodne izolacije u kojoj se nalazi od 2022. godine.

Skoro odmah poslije sastanka uslijedili su novi raketni i dronovski udari na ukrajinske gradove, u kojima je poginulo najmanje 14 civila. Francuski predsjednik Emanuel Makron izrazio je sumnju da Putin uopšte želi mir, dok analitičari upozoravaju da ruski lider vjeruje da pobjeđuje i da će nastaviti da zavlači Trampa.

Ko je ključni čovjek u cijeloj priči?
Prema navodima “Foreign Policy”, ključnu ulogu imao je Stiv Vitkof, Trampov neslužbeni “ministar spoljnih poslova”, koji godinama održava kontakte sa Moskvom.

Prema evropskim izvorima, na jednom brifingu je čak pogrešno prenio šta su mu Rusi rekli, na zgražavanje sagovornika. Bijela kuća to poriče, ali niko se ne bi iznenadio da je to istina – budući da Vitkof sistematski isključuje američke diplomate i stručnjake za Rusiju i Ukrajinu, oslanjajući se ponekad čak i na prevodioce koje mu objezbeđuje Kremlj. Nevjerovatno, ali čovjek koji navodno odlučuje o sudbini ukrajinskih oblasti ne zna ni njihova imena.

Optužuje se da širi rusku propagandu, tvrdi da su Rusi u Ukrajini diskriminisani i čak vjeruje Putinu “na riječ” kada kaže da ne želi rat sa Zapadom.

Vitkof je otišao i korak dalje – nazvao je okupacione referendume legitimnim, a Putina “velikim” i “susretljivim”.

Ono što posebno zabrinjava analitičare jeste činjenica da čovjek koji utiče na Trampove odluke o Ukrajini gotovo nikada ne posjećuje samu zemlju, za razliku od generala Kita Keloga, drugog Trampovog savjetnika.