Connect with us

Politika

GOVOR CVIJANOVIĆEVE U DEJTONU IZAZVAO BURU Evo šta je sve poručila i zatražila!

Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je da na 30. godišnjicu od Dejtonskog mirovnog sporazuma treba obnoviti ono što zaista taj sporazum i znači – saglasnost, ustavnost i saradnju među jednakima i vratiti se osnovama da narednih trideset godina bude bolje od prethodnih trideset.

Obraćanje srpskog člana i predsjedavajuće Predsjedništva BiH na skupu u Ohaju povodom obilježavanja 30. godišnjice od Dejtonskog mirovnog sporazuma Srna prenosi u cijelosti:

“Sa dubokim uvažavanjem i osjećajem odgovornosti obraćam vam se ovdje u Dejtonu, gradu u kom je promijenjena naša istorija.

Prije trideset godina, Dejtonski mirovni sporazum okončao je razorni rat i uspostavio ustavni okvir za BiH koji je odražavao stvarnost našeg društva. Dao je pravo svakom od tri konstitutivna naroda i dva entiteta da sobom samostalno upravljaju u okviru jedne države.

Dejton nije izbrisao naše razlike – dao je organizaciju. Nije nametnuo jedinstvo – dao je strukturu.

Međutim, danas se ta ravnoteža polako urušava – ne putem demokratskog mandata, već djelovanjem neizabranih međunarodnih aktera koji Dejton ne doživljavaju kao obavezujući sporazum, već kao živi dokument koji treba rastezati, tumačiti i prepravljati – bez saglasnosti domaćih aktera.

Tačno je da je BiH u proteklih 30 godina tretirana kao radikalni projekat izgradnje države. Taj eksperimentalni pristup vodio je zemlju iz jedne krize u drugu. Gotovo sve strane intervencije izvršene su bez pregovora, bez parlamentarne procedure i bez ustavnog legitimiteta.

Opravdano je i primjereno da upravo ovdje, u samom Dejtonu, ponovimo da Dejtonski sporazum nikada nije dao pravo nijednom neizabranom stranom birokrati sa titulom visokog predstavnika da nameće ili mijenja naše zakone, da suspenduje ustave entiteta, da instrumentalizuje pravni sistem radi ućutkivanja i uklanjanja naših demokratski izabranih lidera, kao što je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, ili da kažnjava naše političke stranke.

Sve navedeno činio je Kristijan Šmit, kao i mnogi njegovi prethodnici tokom protekle tri decenije.

Najviše zabrinjava posezanje za zloupotrebom pravosuđa, gdje se na legitimno političko neslaganje odgovara krivičnim prijavama, optužnicama i prijetnjama hapšenjem.

Pažljivo sam saslušala šta su o tome govorili predsjednik /SAD Donald/ Tramp, potpredsjednik /DŽej-Di/ Vens, /američki državni/ sekretar /Marko/ Rubio, i prije samo dva dana zamjenik američkog državnog sekretara /Kristofer/ Landau.

Sasvim je jasno da je model izgradnje države, koji se promoviše u BiH već tri decenije, u suprotnosti sa politikom nove administracije predsjednika Trampa.

Vjerujem da će nam njegova administracija pomoći da spasimo demokratiju u BiH, gdje njena budućnost neće biti pisana dekretima i stranim diktatom, nego pravom i našim ustavom.

Ja dolazim iz Republike Srpske i želim jasno da naglasim: mi ne podrivamo Dejtonski sporazum – mi ga branimo. Ali, ne želimo da nam oni koji ne učestvuju na našim izborima, ne govore naš jezik i koji ne snose posljedice za svoje nametnute odluke diktiraju kako mi treba da radimo i upravljamo.

Jedan primjer naše posvećenosti jeste to što je 21. novembar, dan kada je potpisan Dejtonski sporazum, državni praznik u Republici Srpskoj, dok je u drugom entitetu to običan radni dan.

Mi želimo da obnovimo Dejton – da se vratimo sporazumu kakav je potpisan, a ne kakvim ga danas zamišljaju. Zato Republika Srpska poziva da se vratimo osnovama. Spremni smo da učestvujemo u strukturisanom dijalogu sa svim stranama. Ako sporazum treba da evoluira, onda mora da evoluira zakonito – putem amandmana i uz saglasnost svih strana.

Takođe, vjerujemo u strateško partnerstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama, posebno kada je riječ o investicijama u energetski sektor, kao i o eksploataciji kritičnih minerala, na temeljima transparentnosti i ustavnosti.

Na kraju, želim da naglasim: mir je bio moguć 1995. godine jer su sve strane bile uvažene i saslušane. Mir 2025. godine zahtijeva isti pristup.

Politika

Bodiroga poručio Stevandiću: Niste se ponijeli odgovorno, već kukavički!

Gospodine Stevandić, niste se vi ponijeli odgovorno već kukavički i neodgovorno.

Izjavio je šef Kluba poslanika SDS-a u NSRS Ognjen Bodiroga, reagujući na Stevandićevu izjavu da su se Dodik Višković i on odgovorno podnijeli i izbjegli predviđeni scenario koji se temeljio na saradnji “odmetnutih pravosudnih institucija”.

Taj isti Sud i Tužilaštvo BiH je, kako navodi Bodiroga, osudio borce Vojske Republike Srpske na preko 2.000 godina zatvora, je li mislite da ste vi vrijedniji od njih, je li mislite da i oni nisu mogli da se kriju iza institucija Republike Srpske i time ugroze samu Republiku Srpsku?

I da, ti ljudi su utamničeni i nose svoj krst sami, a dosta njih su članovi Srpske demokratske stranke. Takođe vas podsjećam da Sud i Tužilaštvo BiH nisu predviđeni Dejtonskim mirovnim sporazumom, ali ih je osnovao SNSD sa svojim koalicionim partnerima, nije SDS – ističe Bodiroga i dodaje:

– Činjenica je da jedno pričate, a u praksi drugo radite, hrabri ste samo kada se krijete iza naroda i institucija Republike Srpske, i na kraju kada pogazite sve ono što donesete u Narodnoj skupštini Republike Srpske izađete u javnost i ponovo pričate da vam je kriva opozicija koja nije na vlasti 20 godina – naveo je on.

Ako se patriotizam mjeri debljinom novčanika evo priznajem vam da ste vi najveće patriote, zaključio je Bodiroga.

Nastavi čitati

Politika

ĆULUM SE VRAĆA NA ČELO SIPA-e: Izbor ministra bezbjednosti i dalje blokiran

Za Vukanovića nije bilo političkog dogovora, Selak povukao kandidaturu

Nakon što se politička scena u BiH u posljednjih nekoliko mjeseci okrenula za 360 stepeni, rukovodstvo Republike Srpske je pristalo na saradnju i priznalo nadležnosti pravosudnih institucija, pa se i Darko Ćulum vratio na poziciju direktora SIPA-e BiH, koju je bio napustio, očekuje li nas konačan rasplet i kada je riječ o izboru ministra bezbjednosti BiH?

Na ovo pitanje iz kabineta predsjedavajuće Savjeta ministara BiH Borjane Krišto juče nisu imali ništa novo za reći, jer sve su kazali ranije izbor ministra zavisi od političkog dogovora na nivou predstavnika parlamentarne većine.

Pozicija ministra bezbjednosti BiH upražnjena je od januara ove godine i praktično sve poslove ministra obavlja zamjenik Ivica Bošnjak.

Nakon što je uhapšen zbog korupcije, bivši ministar Nenad Nešić ostavku je podnio u danu u kojem je Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH trebao glasati o njegovoj smjeni.

– Ovim putem želim podnijeti ostavku na mjesto ministra bezbjednosti Bosne i Hercegovine iz moralnih razloga, zbog svih prošlih događaja, koji će sutra biti najavljeni i predati svim ovlaštenim institucijama preko mojih advokata – naveo je Nešić.

28. januara Krišto je prihvatila njegovu ostavku i razriješila ga dužnosti. Polovinom februara istaknuta je kandidatura Gorana Selaka, predsjednika SPS-a, a početkom marta nadležne institucije, uključujući Agenciju za istrage i zaštitu BiH (SIPA) i Centralnu izbornu komisiju BiH, završile su sve provjere. 7. marta Krišto je Selaka imenovala za ministra, a trebao je stupiti na dužnost nakon što imenovanje potvrdi Predstavnički dom PS BiH.

Desetak dana kasnije, na dan održavanja sjednice, Selak je povukao kandidaturu jer nije imao podršku stranaka trojke, a u medijskim istupima je isticao da će “čekati neka bolja vremena”, piše Avaz.

Jesu li ta vremena došla i je li stvorena politička klima da predsjedavajuća Krišto ponovo predloži kandidata kojeg je ranije imenovala, pod uslovom da on to prihvati, trebalo bi biti poznato uskoro.

Ništa bez dogovora

Inače, predsjedavajuća Savjeta ministara od januara insistira na političkom dogovoru o ovom pitanju, što je navela i u odgovoru inicijatorima imenovanja Nebojše Vukanovića na ovu dužnost.

– Pozicija mene kao predsjedavajuće Savjeta ministara i svakog od ministara i zamjenika ministara je politička pozicija na koju se dolazi prijedlogom i voljom političkih stranaka i u proceduri propisanoj u Zakonu o Savjetu ministara BiH, u skladu s odredbama Ustava BiH. Mjesto i adresa za ovakve i slične inicijative su političke stranke, koje u okviru programskih sporazuma ili koalicija za uspostavu ili redefinisanje parlamentarne većine dogovaraju stavove i smjernice potrebne za uspostavu i uspješno funkcioniranje zakonodavne i izvršne vlasti – navela je Krišto u odgovoru klubovima stranaka u PS BiH.

Nastavi čitati

Politika

POSTUPAJU PO ZAHTJEVU TUŽILAŠTVA: SIPA potvrdila da istražuje Konakovićevu partiju

Agencija za istrage i zaštitu BiH /Sipa/ provjerava finansiranje političke partije Narod i pravda Elmedina Konakovića, potvrđeno je Srni iz ove agencije.

Iz Sipe je rečeno da postupaju po zahtjevu Tužilaštva BiH.

“Zahtjev se odnosi na određene provjere, a u ovoj fazi ne možemo davati više informacija”, navedeno je iz Sipe.

Tužilaštvo BiH naredilo je Sipi da u okviru istrage u predmetu “Crna kravata” provjeri finansiranje političke partije Narod i pravda Elmedina Konakovića, jer se, prema pisanju “Avaza” sumnja da je to činjeno novcem narko-kartela.

Nastavi čitati

Aktuelno