Connect with us

Društvo

ZEMLJA STARACA Ne zna se broj onih koji su napustili BiH, procjene kažu – ČAK 2,2 MILIONA!

I pored stotina institucija na svim nivoima vlasti u BiH, te armije radnika koji su u njima zaposleni, niko vam, zvanično, ne može reći tačan broj građana koji su napustili zemlju i preselili se u Austriju, Sloveniju, Njemačku i druge zemlje.

Istina, postoji procjena koja pokazuje da je u iseljeništvu 2023. godine živjelo 2,2 miliona građana koji vode porijeklo iz BiH. Dakle, riječ je o procjeni i taj broj uključuje osobe rođene u BiH koje su napustile BiH i procijenjeni broj njihovih potomaka u zemljama prijema.
Demograf Aleksandar Čavić kaže da je dijaspora svugdje u svijetu vrlo diskutabilan pojam, jer se metodološki stručnjaci teško mogu potpuno usaglasiti šta to ona predstavlja.

Naveo je niz primjera za to. Recimo, da li su to ljudi koji su otišli iz BiH sa namjerom da se vrate, da li tu ubrajamo one koji su rođeni u BiH pa se odrekli državljanstva, da li dijasporu čine potomci čija su samo oba roditelja iz BiH (a ne, recimo, jedan roditelj iz BiH, drugi iz Srbije ili Hrvatske) itd.

– Samim tim što mi uopšte ne bilježimo obim spoljnih migracija, mi ne znamo brojno stanje dijaspore, a još manje znamo strukturu, pa se zato uvijek barata procjenama, pri čemu treba biti jako oprezan, jer postoje metodološke smetnje koje sam spomenuo.

Ali, mi i kad bismo “iščistili” metodologiju, imali bismo problem jer naša zvanična statistika ne bilježi obim spoljnih migracija, pa samim tim ne znamo koliko je naših ljudi otišlo – naveo je Čavić za “Nezavisne novine”.

Međutim, kako dodaje, naš mnogo veći problem je to što mi danas ne znamo sa preciznošću ni koliko nas ima u BiH. Prilično precizno mjerimo, dodao je, prirodno kretanje kao razliku između broja umrlih i rođenih, gdje smo u debelom u minusu, ali je veći problem obim spoljnih migracija, koji je nama veća dinamička komponenta u pogledu gubitka stanovništva.

– Mi smo, na primjer, između 2013. i danas izgubili više od 100.000 stanovnika po osnovu negativnog prirodnog priraštaja, ali smo bar 2,5 do tri puta toliko izgubili po osnovu negativnog migracionog salda u pogledu spoljnih migracija – kaže Čavić.

Govoreći o značaju toga da znamo koliko ljudi imamo u dijaspori, on kaže da je to vrlo snažan alat za jednu zemlju koja nema mnogo stanovnika.

Obrazložio je to podacima da troškovi javnog sektora za školovanje lica sa trećim stepenom stručne spreme iznose nekoliko desetina hiljada maraka, sa četvrtim stepenom 50.000 i više, a sa fakultetima od 70.000 do 600.000 KM.

– To govorim kako bismo znali koliko smo mi zapravo izgubili odlaskom tih ljudi i zbog čega je bitno da ih “mapiramo”, te da pokušamo, na neki način, da kroz uspostavljanje saradnje sa njima iskoristimo to što smo uložili u njih.

Ako kažemo da mi, u popisnom periodu, od 2013. naovamo, u prosjeku nismo gubili manje od 25.000 ljudi, te to pomnožimo sa prosječnom cifrom od 100.000 KM, doći ćemo do računice da smo godišnje izgubili 2,5 milijardi KM. Dakle, svake godine izgubite nešto u čije ste obrazovanje uložili 2,5 milijardi KM.

Ili, u postpopisnom periodu, za 12 godina, mi smo, govorim čisto zbog metrike, a moglo bi se i precizno izračunati, izgubili oko 30 milijardi maraka – pojašnjava Čavić.

Sociolog Vladimir Vasić kaže da se ničemu ne može nadati zemlja koja ne zna koliko ima građana u iseljeništvu.

– Ključan resurs u svakom savremenom društvu je čovjek. Institucije BiH ne raspolažu konkretnim brojem koliko nas ima u BiH, a zamislite tek koliko nemaju informacije koliko nas nema, odnosno koliko nas je van granica BiH. Mi imamo demografske pokazatelje koji su zapravo ekvivalentni lošoj politici u BiH. Zato ne iznenađuje zašto nemamo precizne podatke – ističe Vasić za “Nezavisne novine“.

Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH, kaže da ne zna da ijedna institucija u BiH evidentira koliko je naših državljana u inostranstvu.

– Neće niko da se petlja u svoj posao, vjerujte mi. Mislim, glupo je da mi iz nevladinog sektora radimo posao koji bi oni trebali. Mi imamo ljude koji se odriču državljanstva i to je evidentirano. To mi jedino možemo znati. To im se naplaćuje, to je prihod od odricanja od državljanstva BiH – rekla je Zukićeva.

Ona ističe da ljudi različitim putevima odlaze vani, te dodaje da je kod nas prisutan problem koji je trebalo davno riješiti, a odnosi se na lokalne vlasti.

– Tu treba da se uvede red. Mi smo imali problema sa lokalnim vlastima. Pitaju otkud vi znate kako je kod nas. Mi kažemo – pa eto, vidjećete, naveče je ugašeno svjetlo, nema nikog – ističe Zukićeva za “Nezavisne novine“.

Nezavisne novine

Related Topics:

Društvo

ŽELJEZNICE NA IVICI PUCANJA: Sindikat alarmira, Vlada saziva sjednice

U Željeznicama Srpske stanje je očajno, kažu u Sindikatu preduzeća. Da li se može i kako sačuvati nekadašnji gigant koji je povezivao cijelu zemlju, razmotriće Vlada Srpske na tematskoj sjednici koja će, kako je najavljeno, biti održana najkasnije do polovine juna.

Postavlja se pitanje šta će biti sa radnicima.

– 10 miliona maraka koje je Vlada Srpske obezbijedila za ovu godinu, Željeznice su potrošile još u aprilu, nekako su obezbijeđena i nova skoro 4 miliona maraka, ali to stanje u preduzeću ne popravlja mnogo – otvoreno kaže ministar saobraćaja i veza Zoran Stevanović.

Jasno je da je neodrživ model poslovanja gdje su, kako Stevanović kaže, prihodi pali za 70%, obaveze ne prestaju da rastu.

Nastavi čitati

Društvo

EKONOMSKI ALARM ZA BIH: Drastičan rast uvoza, deficit se mjeri milijardama

Podaci entitetskih zavoda za statistiku pokazuju da i Federacija BiH i Republika Srpska iz mjeseca u mjesec povećavaju uvoz.

Ukupan izvoz FBiH 3,8 milijardi KM

Tako je FBiH u četiri mjeseca ove godine imala ukupan izvoz od 3,8 milijardi KM, a ukupan uvoz 7,1 milijardu KM, što znači da je deficit iznosio oko 3,3 milijarde KM.

U aprilu ove godine FBiH je ostvarila izvoz u ukupnoj vrijednosti od milijardu i 56 miliona KM, što je za 31,7 miliona ili 3,1 odsto više u odnosu na mart, odnosno za 73,1 milion KM ili 7,4 odsto više u odnosu na april prethodne godine.

“U istom mjesecu ostvaren je uvoz u vrijednosti dvije milijarde i 42 miliona KM, što je za 87,9 miliona KM ili 4,5 odsto više u odnosu na mart, ili 13,8 odsto više u odnosu na april prethodne godine. Procenat pokrivenosti uvoza izvozom je 51,7 odsto, što je za 0,7 odsto manje u odnosu na mart, kada je pokrivenost bila 52,4 odsto”, stoji u podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Obim robne razmjene RS 4,2 milijarde KM

Sa druge strane, u periodu januar – april ove godine obim robne razmjene Republike Srpske sa inostranstvom iznosio je 4,2 milijarde KM.

“Od ovoga se na izvoz odnosilo 1,7 milijardi KM, a na uvoz 2,5 milijardi KM. Spoljnotrgovinski deficit u periodu januar – april 2026. godine iznosio je 869 miliona KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 66,2%. Izvoz je u periodu januar – april 2026. godine smanjen za 0,8% u odnosu na period januar – april 2025. godine, dok je uvoz povećan za 4,1%”, navodi se u podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske.

Dalje se dodaje da je obim robne razmjene najveći sa Srbijom i vrijedan je 722 miliona KM.

Slijedi Italija sa 563 miliona KM, te Hrvatska sa 434 miliona KM.

Gavran: Jedino podaci na državnom nivou daju realnu sliku

Ekonomista Igor Gavran kaže za “Nezavisne novine” da je izražavanje podataka o spoljnotrgovinskoj razmjeni na entitetskom nivou problematično iz najmanje dva razloga.

“Međunarodna trgovina odvija se između država, a ne dijelova država i to ne oslikava pravi odnos učešća u takvoj trgovini, jer ne prepoznaje činjenicu da su u izvozu iz jednog entiteta učestvovali u mnogim slučajevima i radnici, i sirovine, i komponente iz drugog entiteta, kao što ne prepoznaje u uvozu da je značajan dio uvezene robe u jedan entitet na kraju prodat ili utrošen na području drugog entiteta ili od potrošača/korisnika iz drugih entiteta. Zbog toga jedini podaci na državnom nivou daju realnu sliku”, istakao je Gavran.

Prema njegovim riječima, u ovom slučaju, kada su u oba entiteta trendovi isti, nema nikakve dileme da je povećanje deficita negativno.

“Bez obzira na eventualno ‘prelivanje’ uvoza i izvoza između entiteta, očito je stanje nepovoljno u cijeloj državi. Iako tu ima značajniji efekat rasta cijena goriva i rasta cijena generalno, to ne može biti opravdanje za rast deficita. Da je uzrok u enormnim ulaganjima i povećanju obima proizvodnje koji zahtijevaju novu opremu, to bi eventualno mogao biti rijetki primjer privremenog opravdanog deficita, ali nemamo takvih najava i projekata. Ovo je jednostavno odraz lošeg stanja u ekonomiji pojačanog negativnim vanjskim faktorima”, naglasio je Gavran.

Nastavi čitati

Društvo

STRANE FIRME TRAŽE RADNIKE U BIH: Jedna nudi godišnju platu od 50.000 evra

“Godišnja bruto plata od 50.000 evra” stavka je u oglasu za posao jedne njemačke kompanije koja radnike traži i u Bosni i Hercegovini putem platformi za pronalazak radnika, a na kojima se sve češće oglašavaju strane firme.

Šta njemačka kompanija nudi radnicima iz BiH?

Uz platu budućem zavarivaču-bravaru za metalne konstrukcije u oglasu su naveli i niz drugih pogodnosti koje nude, ali su naglasili i da mu za posao nije potrebno znanje njemačkog jezika.

“Ova ponuda za posao namijenjena je isključivo osobama koje su spremne na trajno preseljenje u Njemačku”, ističu iz kompanije koja traži radnika i dodaju da će pružiti i podršku pri preseljenju.

“Naša partnerska agencija pruža podršku pri dobijanju radne dozvole i pronalaženju privremenog smještaja za prve dane nakon dolaska u Njemačku. Povrat troškova stanovanja do 1.000 € mjesečno tokom prva tri mjeseca. To Vam omogućava da se u miru prilagodite i bez vremenskog pritiska pronađete trajni smještaj. Dodatno pokrivamo troškove preseljenja do 1.500 €, i to do 12 mjeseci nakon početka radnog odnosa”, stoji među stavkama oglasa.

Takođe, kompanija nudi ugovor na neodređeno vrijeme, dodatne isplate za prekovremeni rad, kao i 30 radnih dana godišnjeg odmora.

Sem ovog oglasa, koji nam je bio posebno zanimljiv i koji smo izdvojili, tu je i niz drugih poslova koji su oglašeni, a među njima i oglasi firmi koje traže servisere liftova, konobare, kuvare, recepcionare, trgovce, šefove gradilišta, bageriste, vozače i druge.

Zašto strane firme sve češće traže radnike u BiH?

Da su poslovi koji se oglašavaju raznoliki, potvrdio je i Miroslav Vukajlović iz Agencije “Spektar” iz Banjaluke navodeći da strane firme odavno na ovim prostorima pokušavaju da dođu do potencijalnih saradnika.

“Nekada su to bile drugačije metode, sada je uglavnom digitalno oglašavanje način na koji oni stupaju u kontakt s potencijalnim kandidatima i mi smo prepoznati kao agencija koja može biti dobar kanal promocije njihovih potreba za zapošljavanjem”, kaže on.

Kako dodaje, u zadnjih nekoliko godina Hrvatska je prepoznala priliku za pronalazak radnika u BiH, pa upravo oglasi za posao dolaze iz ove zemlje.

Koja zanimanja su najtraženija?

“Imamo sezonske zahtjeve. To su tradicionalni sezonski poslovi koji se prije svega odnose na ugostiteljstvo i turizam. Pored tih zahtjeva iz Hrvatske, bilo je i zahtjeva iz Crne Gore”, kaže Vukajlović za “Nezavisne novine” dodajući da se često traže sobarice, recepcionari, ali i drugi radnici, od građevinskih zanimanja do elektroposlova.

Iz kojih zemalja dolazi najviše oglasa za posao?

Oglasima stranih kompanija svjedoče i u “MojPosao.ba”, a prema riječima Amile Jažić, brend i marketing menadžera “MojPosao.ba”, najveći broj oglasa za rad u inostranstvu u prva tri mjeseca ove godine dolazio im je iz Slovenije, Hrvatske, Njemačke i Austrije.

“Najčešće je riječ o poslovima iz oblasti proizvodnje, građevine, transporta i logistike, ugostiteljstva, ali i tehničkih zanimanja. Među najtraženijim pozicijama izdvajaju se radnici u proizvodnji, elektroinstalateri, građevinski radnici, vozači C kategorije, CNC operateri, kuvari, konobari, kao i različiti tehnički i servisni profili. Posebno je primjetna kontinuirana potreba za kadrom u deficitarnim zanimanjima, gdje poslodavci iz tržišta EU već duži period aktivno traže radnike iz BiH”, ističe ona.

Da li radnici iz BiH pokazuju interes za odlazak?

Kako dodaje, i građani su zainteresovani za te oglase, posebno kada je riječ o poslovima koji nude konkurentnija primanja, dugoročniji angažman ili dodatne benefite poput smještaja i organizovanog prevoza.

“Ipak, broj prijava značajno zavisi od vrste pozicije i uslova rada. Oglasi za proizvodne, sezonske i ugostiteljske poslove uglavnom ostvaruju dobar odziv kandidata, dok kod specifičnih tehničkih i stručnih zanimanja poslodavci i dalje imaju izazov da pronađu adekvatan kadar”, ističe ona za “Nezavisne novine”.

Nastavi čitati

Aktuelno