Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je odluku kojom se Zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, poznat kao zakon o “stranim agentima”, stavlja van snage.

Sud je utvrdio da ovaj zakon, koji je objavljen u “Službenom glasniku Republike Srpske” broj 19/25, nije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine niti sa Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

U odluci broj U-6/25, Ustavni sud je ocijenio da sporni zakon krši član II/3.i) Ustava BiH i član 11. Evropske konvencije koji garantuje slobodu udruživanja. Zakon je ukinut ab initio, što znači da se smatra nevažećim od samog početka, te prestaje da važi od dana njegovog objavljivanja.

Ustavni sud je posebno naglasio da zakon uvodi nove kategorije poput “neprofitnih organizacija” i “agenata stranog utjecaja”, pri čemu su za ove subjekte predviđene dodatne obaveze, kontrole i ograničenja.

U obrazloženju odluke se navodi da je na taj način je u potpunosti isključena mogućnost da neprofitne organizacije utiču na predstavnike javne vlasti, čime im je zabranjeno obavljanje njihove osnovne djelatnosti.

Sud se u svom obrazloženju pozvao na praksu Evropskog suda za ljudska prava, uključujući i slučajeve koji se odnose na ruski zakon o “stranim agentima”, koji je sadržajno gotovo identičan zakonu iz Republike Srpske. Evropski sud je u tim slučajevima zaključio da takvi zakoni nisu u skladu sa slobodom udruživanja zagarantovanom članom 11. Konvencije.

U odluci se ističe i problem široke i neprecizne formulacije pojmova poput “političko djelovanje” i “političke aktivnosti”, što, kako navodi Sud nije u skladu sa zahtjevom predvidivosti jer onemogućava organizacijama civilnog društva da predvide koja je to granica njihove dozvoljene aktivnosti.

Ovakve formulacije, upozorava Ustavni sud, omogućavaju vlastima da gotovo svaku aktivnost organizacija ocijene kao zabranjenu i sankcionišu.

Pored toga, Sud ukazuje i na stigmatizirajući karakter zakona. Označavanje udruženja koja se bave političkim djelovanjem, a koja finansiraju strani subjekti, kao ‘agenata stranog utjecaja’ ima snažan odvraćajući i stigmatizirajući efekt, otežava njihov rad i stvara negativnu percepciju u javnosti.

Ustavni sud se pozvao i na međunarodne dokumente koji priznaju pravo nevladinim organizacijama da primaju strane donacije, poput Preporuka Komiteta ministara Vijeća Evrope (CM/Rec(2007)14), Osnovnih načela o statusu nevladinih organizacija u Evropi, te Deklaracije Ujedinjenih nacija o pravima i odgovornostima pojedinaca i grupa u zaštiti ljudskih prava.

Međutim, uprkos tim garancijama, zakon je, kako stoji u odluci podvrgavao strane donacije rigoroznom režimu izvještavanja i kontrola, te obavezivao udruženja da sve materijale koje dijele označe ‘oznakom neprofitne organizacije’, bez obzira na postojanje veze između stranog finansiranja i ‘političke aktivnosti’.

Sud je posebno ukazao da zakon nije sadržavao efikasne pravne lijekove za osporavanje odluka donesenih na njegovoj osnovi, što su uočili i Venecijanska komisija i ODIHR u svom mišljenju o nacrtu zakona.

Na kraju, Sud je ocijenio da predviđena sankcija – zabrana rada i krivična odgovornost odgovornih lica – nije bila proporcionalna.

Ustavni sud je zaključio da uvođenje nove pravne kategorije “neprofitnih organizacija” i “agenata stranog utjecaja”, kao i rigorozni režim izvještavanja, mogućnost redovnih i vanrednih kontrola te obaveza da materijale koje dijele obilježe “oznakom neprofitne organizacije”, uz zaprijećenu isključivu sankciju u vidu zabrane obavljanja rada i krivične odgovornosti odgovornih lica, nije odgovaralo “hitnoj društvenoj potrebi”, odnosno nije bilo nužno u demokratskom društvu.

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti promjenljivo oblačno uz sunčane periode i uglavnom suvo, a slaba kiša moguća je ponegdje na istoku i sjeveru.

Ujutro će biti pretežno vedro uz malu do umjerenu oblačnost, a oko rijeka i po kotlinama očekuje se magla, uglavnom na zapadu.

Na istoku se očekuje nešto više oblaka sa slabom, kratkotrajnom kišom, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Duvaće slab do umjeren vjetar, povremeno pojačan, sjevernih smjerova. U Hercegovini umjerena do jaka bura uz olujne udare.

Jutarnja temperatura vazduha biće od osam do 14, u višim predjelima od šest, a najviša dnevna od 18 do 24, u višim predjelima od 13 stepeni Celzijusovih.

Nakon što je nedavno nastavnik Osnovne škole “Sveti Sava” u Gacku fizički napadnut pred učenicima, kada je u učionicu područne škole u Avtovcu upao roditelj jednog đaka i nasrnuo na njega zbog loše ocjene svog sina, iz Sindikata obrazovanja, nauke i kulture traže hitno izmjene Krivičnog zakonika, koje će se odnositi na pooštravanje kazne politike prema počiniocima takvih djela.

Dragan Gnjatić, predsjednik Sindikata, ističe za “Nezavisne novine” da još ništa nije urađeno po tom pitanju, a nemilih događaja koji se dešavaju da su napadnuti prosvjetni radnici sve je više.

“Da se ne bi više ovakve stvari dešavale moramo poduzeti određene mjere i vidjeti šta će nadležni organi da rade da zaštite prosvjetne radnike ili ćemo se sami štititi”, kazao je Gnjatić.

Ističe da Vlada Republike Srpske treba da riješi pitanje izmjene Krivičnog zakonika.

“Prosvjetnog radnika ne treba da interesuje da li je to u nadležnosti ministarstva pravde ili pak ministarstva prosvjete i kulture, on zna šta je to nastavni plan i program, i njemu je bitno da dođe i ode sa svog posla bezbjedno a ne da strahuje”, kazao je Gnjatić.

Kako je rekao, neprihvatljivo je da se nasilnik koji je nasrnuo na prosvjetnog radnika prođe s tim da plati novčanu kaznu od nekoliko stotina maraka.

“Treba se uvesti zatvorska kazna za svakoga ko nasrne na prosvjetnog radnika”, kazao je Gnjatić.

Dodao je da se na svakom koraku prosvjetni radnik osjeća nezaštićenim jer, kako kaže, praktično su pristali na to da razmišljaju šta će reći roditelj nekog đaka kad dođe u školu, šta će reći na društvenim mrežama.

“Rezultat je to da djeca prestaju da upisuju fakultete koji školuju kadrove za prosvjetu. Već se osjeća nedostatak kadrova, u nekim prirodnim naukama prije svega. Zar treba da radiš za mizernu platu i onda da očekuješ kada će neko ući u zbornicu, kada će na čas, na pola časa, doći neko da te uhvati za vrat, to je strašno”, kazao je Gnjatić.

Ranko Koprivica, nastavnik Osnovne škole “Sveti Sava”, koji je u proteklih osam godina bio predsjednik Sindikata regije kaže da ovakve probleme treba rješavati u okviru institucija.

“Mi smo prije dvije godine napravili Pravilnik o zaštiti nastavnika od roditelja i djece i predali Sindikatu, ali ne znamo da li je predato Ministarstvu prosvjete i kulture i tu je stalo, negdje kupi prašinu”, kazao je Koprivica ističe da su uglavnom ranije bili verbalni napadi ali sada su to fizički.

“Ovo što se desilo u našoj školi je nesvakidašnje, dešavalo se ranije na holu, na ulici ali nikada ranije se nije desilo u toku nastave na času”, kazao je Koprivica.

Iz Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske najoštrije osuđuju nasilje, te ističu da takvi incidenti duboko uznemiravaju cijelo društvo i ugrožavaju sigurnost škola.

“Kao ministar prosvjete i kulture, ali i kao čovjek, duboko sam uznemirena događajima koji su se desili u pojedinim školama u Republici Srpskoj, a koji uključuju nasilje nad nastavnicima. Takve situacije nas sve pogađaju: i kao građane, i kao roditelje, i kao društvo koje želi da škola ostane prostor sigurnosti, znanja i uzajamnog poštovanja, kazala je Željke Stojičić, ministarka resornog ministarstva.

Dodaje da Vlada Republike Srpske i resorno ministarstvo svakodnevno rade na stvaranju uslova u kojima će se sva djeca osjećati srećno, bezbjedno i prihvaćeno. “Nasilje – bilo verbalno ili fizičko – nikada ne može i ne smije biti način komunikacije u školama. Takvi incidenti, u kojima dolazi do ugrožavanja fizičke i psihološke sigurnosti nastavnika, izazivaju zabrinutost i zahtijevaju odlučnu reakciju nadležnih organa. Svaki pokušaj diskreditacije nastavnika, njihovo zastrašivanje ili fizički napad predstavlja ozbiljan udar na obrazovni sistem”, kazala je Stojičićeva.

Ističe da upućuje poziv svim direktorima škola i savjetima roditelja da jasno i nedvosmisleno osude svaki oblik nasilja u školama, te da se kroz dijalog i zajednički rad dodatno osnaže mehanizmi prevencije i zaštite.