Connect with us

Politika

RASPRAVA U PD PS BiH: Putem javnih nabavki u BiH ukradeno 35 milijardi

Putem javnih nabavki u BiH u prethodnih 20 godina ukradeno je 35 milijardi KM, a javne nabavke su najveći štit kriminalcima u BiH.

Poručeno je ovo upravo na hitnoj sjednici Predstavničkom doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine gdje se razmatraju Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o javnim nabavkama BiH i Prijedlog zakona o dopunama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine.

Ova dva zakona, o kojima se raspravlja jedinstveno, u parlamentarnu proceduru uputili su predsjedavajući Kluba poslanika SDP BiH, Saša Magazinović, predsjedavajuća Kluba poslanika SDS – PDP – Za pravdu i red, Mira Pekić, predsjedavajući Kluba poslanika NiP, Nihad Omerović, predsjedavajuća Kluba poslanika NS – BHI KF, Sabina Ćudić i predsjedavajući Mješovitog kluba Jasmin Emrić.

Radmanović: Nema opravdanih razloga da se sjednica održi po hitnom postupku
Na samom početku rasprave Nebojša Radmanović, poslanik Srpskog kluba u PD PS BiH (SNSD), rekao je da je predsjedavajući PD PS BiH prekršio Poslovnik, jer nema opravdanih razloga da se sjednica održi po hitnom postupku.

“Ne sporimo da su ovo bitne tačke, da trebaju biti predmet rasprave, ovo su materijali o kojima se dugo raspravlja i usaglašava, došli smo do određenih prijedloga ali nije potrebno da ovo ide po hitnom postupku. Znate i sami da hitni postupci onemogući intervencije na materijal i mislimo da bi sve tačke današnje sjednice trebalo da idu po redovnoj proceduri kako bismo imali mogućnosti djelovanja amandmanski u komisijma”, kazao je Radmanović.

Denis Zvizdić, predsjedavajući PD PS BiH, istakao je da je polemika Radmanovića bespotrebna.

“Zahtjev za održavanjem hitne sjednice je potpisalo nekoliko šefova klubova poslanika, ne Denis Zvizdić, nego 19 potpisnika zahtjeva za hitnu sjednicu i sad kažete da ja kao predsjedavajući ne bih trebao da zakažem sjednicu i svaki put ću to uraditi kad to zatraži dovoljan broj poslanika”, naveo je Zvizdić.

U uvodnoj riječi predlagača dva zakona, obratio se poslanik SDP BiH, Saša Magazinović, koji je rekao da BiH već kasni 20 godina za donošenjem ovakvih zakonskih rješenja i da zato oni sada imaju premisu hitno.

“Oni koji se bave javnim nabavkama kažu da je u prethodnih 20 godina putem javnih nabavki ukradeno 35 milijardi KM. A ukradeno je tako što Zakon o javnim nabavkama predviđa simbolične novčane kazne za one koji ukradu novac iz budžeta, a kada odgovorni plate kazne od obično 100-500 KM, koliko bude presuđeno za ukradene milione, onda ne mogu krivično odgovarati jer su već kažnjeni prekršajno”, poručio je Magazinović.

Istakao je da u Krivičnom zakonu BiH tek sada dobijamo posebna krivična djela vezano za javne nabavke.

“Zakon o javnim nabavkama je najveći štit kriminalcima u ovoj državi jer ih štiti da ne mogu odgovarati krivično, nego plaćaju isključivo novčane kazne za ogroman kriminal koji urade. To nije zakon nego zaklon, za one najcrnje što postoji u ovom društvu”, kazao je Magazinović, pa onda naveo nekoliko primjera ovih zloupotreba.

“200.000 posao da prijatelju bez tendera. Provede se postupak, dobije 110 KM kaznu. Dva miliona KM nabavke goriva mimo zakona poznatom dobavljaču, dobije kaznu od 500 KM. Dalje, 300.000 KM dato bez ikakvog tendera poznatoj firmi, a kazna 300 KM. Sakrije, odnosno ne objavi plan nabavke, koja je ključni dokument nabavke dobije 300 KM kazne. Onda, da posao nabavke goriva mimo zakona vrijedan 400.000 KM, a dobije 150 maraka kaznu, ili potroši 25 miliona KM za dvije godine kako mu je ćeif, tako što direktor donese odluku da se izuzima od zakona o javnim nabavkama, nema kazne, ništa”, naveo je Magazinović.

U trenutku dok je govorio o temi, Magazinović je kazao da je toku 57 procesa javne nabavke u kojima će se potrošiti 4,3 miliona maraka.

“Ako je tačno, a tačno je, da se ukrade 25-30 odsto novca od ukupnog obima javnih nabavki, samo od onoga što se dešava sada, dakle u ovom trenutku, nestaće preko milion KM. A ima i sutra dan. Zato je ovaj zakon hitan”, dodao je poslanik SDP BiH.

Naglasio je da zbog činjenice da se javnim nabavkama postoji sprega kriminala i politike, protiv donošenja ova dva zakona ustali su mnogi.

“I rade to pametnije nego mnogi, ličnim kontaktom, bez medija. A evo iz ovih gore primjera, to se sve živo razletilo da nađe svog poslanika koga će ubijediti da se upuca ovaj zakon i nastave pljačkati državu tako što će platiti prekršajnu prijavu 150 KM. Oni što dobijaju svaki tender u određenoj instituciji, to su ti”, tvrdi Magazinović.

Magazinović: U sali sjede ljudi koji su od juče tri puta promijenili mišljenje
On tvrdi u da u sali sjede ljudi koji su od juče “tri puta promijenili mišljenje kako će glasati o ovom zakonu”.

“Zbog različitih pritisaka. Ljudi koji upravljaju sa 200 miliona KM budžetskog novca zivkaju sve okolo da sruše zakon. Obaranje hitnog postupka je dio njihovog plana, pri čemu ne tvrdim da svi oni koji će glasati protiv ovih zakona jesu dio veze kriminala i politike u krađi novca. Znam da je dio plana da se ovaj zakon ubije”, kazao je Magazinović.

Rekao je i da su argumenti protiv da se napravi to da ljudi iz Agencije za javne nabavke BiH i tužilaštva ne rade dobro svoj posao do sada.

“Argument za njih je i da će sve stati ako se usvoji ovaj zakon. To je ustvari poruka ako se može nekažnjeno krasti neće stati nabavke, ali ako se uvede krivično djelo da se ide zatvor onda će sve stati sa javnim nabavkama. Pa onda ide da će ovo zatrpati sudove, jednostavno amandmanima u redovnoj proceduri žele da izbrišu sve ono što im ne ide u prilog”, istakao je Magazinović.

Kojić: Ako Magazinović ne podnese krivičnu prijavu, mi ćemo
Iz SNSD su pitali zašto su predlagači ćutali 15 godina o ovom kriminalu, a da sada sa srčanošću govore o ovom pitanju kao da su oni imali probleme sa javnim nabavkama.

“Ovo je kriminalizovana meta na čelo onim poslanicima koji budu glasali protiv hitne procedure za raspravu o ovom zakonu. Lično bih volio da gospodin Magazinović kaže ko su te kriminalne grupe koje su uputile poziv da se ne ide u hitnu proceduru i ko su ti koji su bili protiv ovih zakona. Ako Magazinović ne podnese krivičnu prijavu protiv tih ljudi, mi ćemo u roku od sedam dana podnijeti krivičnu prijavu protiv njega jer nije prijavio ono što je bio dužan po zakonu”, poručio je Milorad Kojić, poslanik u Srpskom klubu (SNSD).

Odgovarajući na poruke iz SNSD, Magazinović je pitao šta ima nejasno u njegovoj rečenici da je politički milje povezan sa kriminalom.

“Ja sam jasno rekao, a ne znam kako ste se vi pronašli, da se to ne odnosi na sve i da ne može generalizovati”, naveo je Magazinović.

Kojić je odgovorio da se ovdje ni na jedan način ne može govoriti da je neko protiv ovih zakona.

Milan Dunović, iz Kluba DF, podsjetio je da je prije pet godina ovaj klub uputio kompletan zakon o javnim nabavkama, ali da tada nije dobio podršku Ustavno-pravne komisije.

“Ovo je tema koju treba urediti, što je moguće prije ali se moraju uzeti u obzir neki drugi zakoni, konkretno Zakon o državnoj službi i Zakon o radu, jer se ovdje predviđa I optuštanjem zaposlenika što nije predviđeno sa dva zakona. Zato je to glavni razlog zašto će Klub DF glasati protiv hitnosti procedure ovog zakona”, poručio je Dunović.

Poslanik Nihad Omerović iz Naroda i pravde kazao je da je sasvim dovoljno da se kroz izmjene dva zakona o kojima se sada raspravlja može efikasno urediti ova oblast.

“Tri razloga zašto ovdje treba hitan postupak su da sve političke stranke u svojim kampanjama stavljaju borbu protiv organiziranog kriminala, evo prilike da to uradimo danas. Drugi razlog je da na dnevnoj bazi odlazi aproksimativno 2,7 miliona KM u privatne kriminalne džepove. Na kraju bih rekao da ovi zakoni nisu savršeni, ali savršenstvo političkih rješenja je neprijatelj dobrih rješenja”, naveo je Omerović.

Zlatan Begić, poslanik DF, pitao je da li je normalno da se tri vrlo kompleksna zakona koja su danas na sjednici ovako brzo šalju u parlament.

“Dobili smo ih par dana prije sjednice, a treba temeljita analiza. Zna se da kada se mijenja jedan član, da se možda mora mijenjati njih 15. Saglasan sam da se kazne trebaju pooštriti, ali molim vas da ne ograničavate moje pravo da na odgovoran način pristupam zakonima u ovoj zemlji. Ovo je ograničavanje prava zastupnika da se upoznaju sa sadržajem zakona, da naprave pomnu analizu, i da zauzmu stavove. Mi ćemo ovaj prijedlog podržati, ali u redovnoj proceduri, jer sada nismo imali vremena za analizu”, poručio je Begić.

“Proizvoljno rečeno da je u 20 godina pokradeno 35 milijardi KM”
Branislav Borenović, poslanik Kluba SDS-PDP-Za pravdu i red, poručio je da će pet poslanika ovog kluba podržati zakone.

Poslanik Mia Karamehić-Abazović, istakla je da već tri godine sluša o javnim nabavkama.

Kazala je da se razlozi o tome zašto zakoni moraju ići po hitnoj proceduri nalaze u izvještaju koji su na 160 strana dobili od Agencije za javne nabavke.

“Postojeći zakon koji imamo mijenjan je više puta, posljednji 2020. i dalje nije kompatibilian sa direktivama EU, prioritetom 7 koji se od BiH traži za pristupanje EU. Bojim se da ako budemo čekali i poslali zakon u redovnu proceduru da će se sve ovo razvući u nedogled. Agencija i resorno ministarstvo trebali su po Strategiji javnih nabavki BiH uputiti u proceduru novi nacrt ovog zakona do četvrtog kvartala ove godine, ali prema informaciji Komisije za finansije i budžet to se neće desiti. Zato je potrebno da radimo izmjene ovog zakona, a ne navrat-nanos rješenja”, navela je Karamehić-Abazovićeva.

Safet Kešo, poslanik Kluba SDA, rekao je da podržava potrebu da se uredi ova zakonska oblast.

“Međutim, ne podržavamo hitnu proceduru jer ona obesmišljava u nekoj mjeri PD PS BiH. Zbog tih hitnosti je blokiran i Dom naroda BiH i zato mislimo da bi ovakva sudbina sačekala ovaj zakon tamo ukoliko se ovaj zakon usvoji”, kazao je Kešo.

Istakao je i da je proizvoljno rečeno da je u 20 godina pokradeno 35 milijardi KM.

“Zakon treba staviti u redovnu ili najmanje skraćenu proceduru da se ovdje djeluje amandmanski jer imamo mnogo razloga za to, poput nema sankcija za Ured za žalbe ako se ispostavi da su oni pogriješili. Potreban je širi zahvat”, dodao je Kešo i naveo da nije u redu reći da oni koji ne podrže zakon imaju spregu sa kriminalom.

Tvrdi da SDA nikada nije bio smetnja donošenju bitnih zakona.

Politika

DA NIJE SMIJEŠNO BILO BI TUŽNO! Investitori iz Singapura “isparili”

Ni četiri mjeseca nakon velike najave o izgradnji vjetroparka kod Trebinja čija se vrijednost procjenjuje na milijardu i po KM – konkretnih informacija nema.

Ko su investitori, gdje je projekat zapeo i zašto izostaju odgovori – pitanja su na koja ni nakon 4 mjeseca nismo dobili jasne odgovore.

Dok nadležni izbjegavaju kamere, opozicija tvrdi – riječ je o još jednoj predizbornoj priči.

Od najave da će investitori iz Singapura graditi vjetroelektranu u Trebinju do danas – gotovo potpuna tišina.

Na dopis koji smo još u decembru uputili na jedini dostupni mejl firme Zodic energy – odgovor nikada nije stigao. Pokušaji da dobijemo konkretnije informacije vodili su nas do Gradske uprave.

U neformalnom razgovoru, načelnica Odjeljenja za prostorno uređenje Amerisa Zavitan Jeftović rekla nam je da niko iz Gradske uprave Trebinje nije imao direktan kontakt sa firmom iz Singapura, već da je posrednik bio Zoran Butulija.

Ipak, pred kamere nije željela – prvo zbog viroze, a mjesec dana kasnije nije ispunila obećanje da će dati izjavu. Pred kamere nije želio ni Zoran Butulija, koji nam je, takođe u neformalnom razgovoru rekao da je u partnerstvu Zhongbo grupe koja je zvanično ranije odustala od projekta i Zodic energy u Banjaluci registrovana firma koja treba da gradi vjetropark u Trebinju. Butulija nas upućuje na Gu Šoućjena, direktora firme registrovane u Banjaluci.

Na naš upit, Šoiućjen nam je odgovorio da se trenutno nalazi u Kini te da će se vratiti u Banjaluku kroz desetak dana kada možemo dobiti odgovore. Nakon toga komunikacija je prekinuta pa ni nakon mjesec dana nemamo povratnu informaciju.

Sve to otvara niz pitanja – ko zapravo stoji iza projekta, kakva je veza između kineskih, singapurskih, ali i indijske firme sličnog naziva Zodiac energy do koje nas je dovela potraga za informacijama o singapurskoj firmi Zodic energy.

Zbog svega onoga što je ostalo nejasno, opozicija izražava ozbiljnu sumnju da će projekat uopšte biti realizovan, upozoravajući da se slične priče često aktiviraju upravo uoči izbora.

‘‘Tu je umiješano i nama jedno poznato ime firma Net invest iz Beograda na čijem je čelu Zoran Butulija, a koja je inače, gle čuda, davala papiur i neku vrstu opravdanja i procjene vrijednosti Komsar enerdžija kad ga je od Serdarova kupovao Luka Petrović i ERS i kad smo izgubili 300 miliona KM.

Čim vidite jedne te iste firme, ista imena, a već smo zbog njih izgubili stotine miliona maraka, ni ovdje ne možete očekivati ništa dobro. Ja bih volio da se naprave te vjetroelektrane i da Trebinje dobija 15 miliona KM godišnjih prihoda i da imamo nove izvore električne energije ali iskustvo nas uči da nijedan projekat ove vlasti za 20 godina korumpirana vlast nije mogla da završi, a pitanje je do kada će narod da podržava korumpiranu vlast iza koje ostaju samo desetine i stotine miliona KM izgubljenih sudskih sporova‘‘, rekao je za našu televiziju Nebojša Vukanović, lider liste Za pravdu i red.

Da je sve u vezi sa projektom vjetroelektrane u Trebinju od samog starta sumnjivo, smatra i Milica Radovanović. Predsjednik Gradskog odbora Srpske demokratske stranke u Trebinju.

‘‘Naše vlasti nama pričaju o milionskim iznosima koje planiraju dati firmi koja maltene ne postoji, mi nemamo nikakve transparentne podatke o njihovom poslovanju. Dakle, kako ste vi u stanju da nekome date milionski posao nekome za koga ne znate da li je uopšte kredibilan i sposoban da ispuni bilo šta od očekivanja koja vi imate.

Naš narod očigledno nije ni zainteresovan, mi brinemo brojne druge brige, kako da preživimo od dana do dana, kako da platimo gorivo, račune za struju i ostalo tako da mi o nekim firmama iz Singapura i milionskim iznosima koje poslove im dodjelujemo uopšte nemamo vremena da se njima bavimo‘‘, smatra Milica Radovanović.

Bez odgovora nadležnih, bez jasnih investitora i sa sve više nelogičnosti – priča o vjetroparku za sada više liči na političko obećanje nego na konkretan projekat

Reklo bi se da je priču o trebinjskom vjetroparku odnio vjetar – ali je izvjesno da će je isti taj vjetar ponovo donijeti prvom prilikom, i to baš u vrijeme predizborne kampanje. A dok se nadležni kriju iza izgovora i izbjegavaju javnost, ostaje stara izreka – ko želi, nađe način, a ko neće, nađe izgovor.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Politika

REVIZORI ANALIZIRALI DODIKOV BUDŽET! Više od 60 miliona KM potrošeno ne može se objasniti gdje?!

Revizori u Republici Srpskoj češljali su između ostalog i finansijsku dokumentaciju Službe predsjednika Republike Srpske za cijelu prošlu godinu. Većinom 2025. godine na funkciji predsjednika Republike Srpske nalazio se Milorad Dodik. Njega je tek 22. oktobra te godine na ovoj funkciji (kao vršilac dužnosti) naslijedila Ana Trišić-Babić.

Smještaj i putovanja

U izvještaju kojeg potpisuje glavna revizorka Božana Trninić navodi se da Služba predsjednika Republike Srpske u kontekstu finansijske revizije za 2025. godinu dobija pozitivnu ocjenu.

Tako ova revizija, kako je navela, nije našla ništa sporno u domenu raspisanih jabavki u ukupnom iznosu od 2,7 miliona KM, iako su čak sklopljena 23 direktna sporazuma.

Riječ je o najnetransparentnijem obliku javnu nabavke.

Služba predsjednika Republike Srpske kojom je veći dio 2025. godine šef bio Dodik, kako se navodi, imala je rashode od 83.709.101 KM. Samo na lična primanja otišlo je skoro pet miliona KM odnosno 4.935.163 КM.

Rashodi po osnovu korištenja roba i usluga iskazani su u iznosu od 66.826.135 КM.

Čine ih rashodi po osnovu zakupa, utroška energije, komunalnih, komunikacionih i transportnih usluga, režijskog materijala, putovanja i sl.

Na putovanja i smještaj otišlo je skoro pola miliona KM, a na korištenje mobilnih telefona u prošloj godini spiskano je 115.158 KM.

Posebno je zanimljiv nalaz revizora koji konstatuje da je “pojeo” najveći dio rashoda odnosno skoro 62 miliona KM.

“Ostali neklasifikovani rashodi iskazani su u iznosu od 61.925.703 КM, a odnose se na rashode za stručno usavršavanje zaposlenih (7.036 КM), rashode za bruto naknade za rad van radnog odnosa (1.005.211 КM), po osnovu reprezentacije (257.672 КM), za poreze, doprinose i neporeske naknade na teret poslodavca (18.048 КM) i ostale nepomenute rashode (60.637.736 КM)”, ističe se u izvještaju.

Pripadnicima MUP-a za osiguranje otišlo 137.955 KM

“Nepomenuti” rashodi od 60.637.736 KM koji čine više od 70 posto od ukupnih rashoda od 83.709.101 KM nisu dalje elaborirani u ovom izvještaju.

Zanimljiva je i struktura naknada za rad određenim saradnicima.

“Rashodi za bruto naknade za rad van radnog odnosa odnose se na senatorski dodatak članovima Senata Republike Srpske (31.880 КM), funkcionalni dodatak savjetnicima koji su angažovani bez zasnivanja radnog odnosa u Službi predsjednika (430.147 КM), rashode za bruto naknade po ugovoru o djelu (405.229 КM) i naknade angažovanim pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske za poslove obezbjeđenja predsjednika Republike (137.955 КM)”, istaknuto je u izvještaju.

(Fokus.ba) Foto: BN

Nastavi čitati

Politika

BLANUŠA O GORIVU I POTEZIMA VLADE “Umjesto 14, vrate 4 KM i tvrde da su pomogli!”

Predsjednik Srpske demokratske stranke Branko Blanuša ponovo je apelovao na delegate SNSD-a u Domu naroda PS BiH da zaštite egzistenciju građana i omoguće privremeno zamrzavanje akciza. “Imamo najniže plate u regionu i najskuplje gorivo. Nije nikakva pomoć to što se na benzinskim pumpama vraća 10 feninga po litru, jer država od građana uzme 30 feninga akciza i još PDV na taj iznos, što znači da po litru dizela izdvojimo 35 feninga. Uzmu 35 feninga, vrate 10 i kažu da su pomogli. Zamrzavanjem akciza, na rezervoar od 40 litara dizela, cijena bi bila manja za 14 KM. Nije pomoć nego ponižavanje građana to što umjesto 14 KM vrate 4 KM”, naglašava Blanuša.

On ilustruje primjerom da je prosječna plata u Hrvatskoj duplo veća nego u Republici Srpskoj i BiH, ali njihova Vlada reaguje svako 14 dana i cijene goriva su niže nego u BiH. “Isto rade i Vlada Srbije, gdje je prosječna plata za 200 evra veća nego u Republici Srpskoj, kao i u Crnoj Gori gdje je prosječna plata isto veća za 200 evra nego kod nas. Samo naša vlast se ponaša u maniru `Selo gori, a baba se češlja`”.

Predsjednik SDS-a ističe da su priče o navodnom prenosu nadležnosti čista budalaština.

“Nadležnost nad sistemom indirektnog oporezivanja je prenijeta prije dvije decenije i sve što se tiče indirektnih poreza je u nadležnosti institucija na nivou BiH. Ako se SNSD-u nije dopala mogućnost da Savjet ministara može intervenisati, jer je to operativno i
najjednostavnije rješenje, i ako sumnjaju u svoje ministre u Savjetu ministara, onda su mogli djelovati amandmanski i reći da Parlamentarna skupština BiH u slučaju krize može zamrznuti akcize na period do šest mjeseci. Izostanak takvog amandmana jasno govori
da je njihov jedini cilj da sav teret krize svale na pleća naroda”, konstatuje Blanuša.

Predsjednik SDS-a Branko Blanuša navodi da je inflatorni udar prisutan svuda i da bez ozbiljne i sistemske intervencije države kojom bi se sačuvala energetska stabilnost možemo očekivati dalji rast i onako rekordnog broja siromašnih.

“Znam da oni sa platama od preko 6.000 KM ne razmišljaju o cijenama hljeba, goriva, lijekova, pa ih pozivam da jedan mjesec pokušaju preživjeti od 1.600 KM”, poručio je Blanuša.

(BN)

Nastavi čitati

Aktuelno